Dominikanski samostan i crkva sv. Križa
Nalazi se na stjenovitoj sjevernoj obali. Predio na kojem se nalazi zvao se Zizmana Gniviza. Na južnoj strani samostana je jednobrodna crkva pačetvorinaste apside sv. Križa odnosno posvećena Uzačašću Kristovu.

Inicijativa je potekla od trogirskog dominikanca Nikole Milinovića koji je potaknuo Trogirane neka kontaktiraju s papom radi izgradnje samostana. Papa Eugen IV. je pristao i izdao bulu. Mletački dužd Franceso Foscari dao je dopuštenje. Samostan je utemeljen je 1432. na osnovu papine bule. Gradske vlasti u Trogiru dodijelile su dominikancima zemljište za samostan strogoga redovničkog opsluživanja. Zemljište koje su im dali bilo je neplodno i nenastanjeno. Dimenzije dodijeljenog zemljišta bilo je 15 trogirskih vretena dugo i 10 trogirskih vretena široko. Na to je trogirski biskup Toma Tommasini dao ovlaštenje ovlastio je Milinovića za gradnju samostana i pratećih objekata: crkve, zvonika, groblja, dormitorija, kuće i potrebnih radionica. 1451. je godine samostan bio najvećim dijelom izgrađen. Redovnici su se uselili, a sa sobom su doveli albanskih obitelji kao težake radi obrade zemlje. Po njima se nazvalo obližnje naselje Arbanija. Samostan ima i hospicij u vrtu. Samostanski sklop imao je crkveno pjevalište, perivoj, refektorij, kapitul. Mogao je primiti dvadesetak redovnika.

Apostolski vizitator Valier zabilježio je 1579. da je ovdje glavni je oltar bio posvećen sv. Križu, lijevi oltar Bogorodici Ružarija, a desni oltar sv. Jeleni. Osobito je bilo štovano drveno raspelo koje je izradio Juraj Petrović.

1600. se godine ovdje zbio mali epohalni događaj: iz Kristovih je rana na raspelu u ovom samostanu prokapala krv, što je za posljedicu imalo da je samostan postao jedno od najznačajnijih svetišta Dominikanske provincije Dalmacije. Dani osobita hodočašća bili su Veliki petak i Spasovo. Uz raspelo bila su ex vota, a bile su i razne relikvije koje je osnivač Nikola Milinović prikupio kad je radio na osnivanju ovog samostana: prst sv. Tome Akvinskoga, prst sv. Petra Mučenika, ruke sv. Leona biskupa, sv. Ivana Krstitelja, sv. Jone i Danijela te sv. Andrije.

Za mletačke vlasti bio je jakim mjestom redovničkog i intelektualnog formiranja mladih redovnika koji su tu bili u novicijatu ili ako su se teološki i filozofski obrazovali. Samostan je imao bogatu knjižnicu.

Napoleonova osvajanja rezultirala su osipanjem samostana, pa je spao na samo par redovnika, a 1852. ostao je bez osoblja. Iste je godine ukinut, dok je samostanska crkva u funkciji. Uoči drugog svjetskog rata samostan je oživio. Ondje su djelovale dominikanke koje su u njemu vodile Misijsku kuću antimalaričnog lječilišta za djecu. Od 1957. samostan opet oživljava, ali kao sjedište župe Žedno-Arbanija.

Arbanija je priobalno mjesto na otoku Čiovu, na obali Kaštelanskog zaljeva. Administrativno pripada općini Trogir.

Nalazi se jugozapadno od čiovskog dijela Trogira (4km od centra grada) i Mastrinke, a sjeveroistočno od Slatina. Jugozapadno se cestom dolazi do sela Žednoga. S druge strane zaljeva, prema istoku, se nalazi Marjanski poluotok i Split.

U mjestu se nalazi dominikanski samostan Svetog Križa. Naselje je nastalo prilikom izgradnje samostana početkom 15. stoljeća.
Turizam

Područje Arbanije poznato po lijepim plažama, šumom obraslom priobalju i malim živopisnim uvalama.

Arbanija je idealno mjesto za turiste koji vole miran obiteljski odmor, bez gužvi, buke i turističke vreve. U mjestu je restoran, nekoliko kafića, trgovina. Za one koji traže noćni život i zabavu, preporučamo posjet Trogiru, Splitu, Kaštelima ili Primoštenu.

Izvor slike: www.fotoakademija.hr; Zoran Erceg


Dominikanski samostan i crkva sv. Križa
Mjesto: Arbanija
Ključne riječi dominikanci, samostan, papina bula, svetište
Regija Otoci južni Jadran
Subregija Otok Čiovo
Najbliži grad Trogir
Vrsta Sakralni spomenik

Nalazi se na stjenovitoj sjevernoj obali. Predio na kojem se nalazi zvao se Zizmana Gniviza. Na južnoj strani samostana je jednobrodna crkva pačetvorinaste apside sv. Križa odnosno posvećena Uzačašću Kristovu.

Inicijativa je potekla od trogirskog dominikanca Nikole Milinovića koji je potaknuo Trogirane neka kontaktiraju s papom radi izgradnje samostana. Papa Eugen IV. je pristao i izdao bulu. Mletački dužd Franceso Foscari dao je dopuštenje. Samostan je utemeljen je 1432. na osnovu papine bule. Gradske vlasti u Trogiru dodijelile su dominikancima zemljište za samostan strogoga redovničkog opsluživanja. Zemljište koje su im dali bilo je neplodno i nenastanjeno. Dimenzije dodijeljenog zemljišta bilo je 15 trogirskih vretena dugo i 10 trogirskih vretena široko. Na to je trogirski biskup Toma Tommasini dao ovlaštenje ovlastio je Milinovića za gradnju samostana i pratećih objekata: crkve, zvonika, groblja, dormitorija, kuće i potrebnih radionica. 1451. je godine samostan bio najvećim dijelom izgrađen. Redovnici su se uselili, a sa sobom su doveli albanskih obitelji kao težake radi obrade zemlje. Po njima se nazvalo obližnje naselje Arbanija. Samostan ima i hospicij u vrtu. Samostanski sklop imao je crkveno pjevalište, perivoj, refektorij, kapitul. Mogao je primiti dvadesetak redovnika.

Apostolski vizitator Valier zabilježio je 1579. da je ovdje glavni je oltar bio posvećen sv. Križu, lijevi oltar Bogorodici Ružarija, a desni oltar sv. Jeleni. Osobito je bilo štovano drveno raspelo koje je izradio Juraj Petrović.

1600. se godine ovdje zbio mali epohalni događaj: iz Kristovih je rana na raspelu u ovom samostanu prokapala krv, što je za posljedicu imalo da je samostan postao jedno od najznačajnijih svetišta Dominikanske provincije Dalmacije. Dani osobita hodočašća bili su Veliki petak i Spasovo. Uz raspelo bila su ex vota, a bile su i razne relikvije koje je osnivač Nikola Milinović prikupio kad je radio na osnivanju ovog samostana: prst sv. Tome Akvinskoga, prst sv. Petra Mučenika, ruke sv. Leona biskupa, sv. Ivana Krstitelja, sv. Jone i Danijela te sv. Andrije.

Za mletačke vlasti bio je jakim mjestom redovničkog i intelektualnog formiranja mladih redovnika koji su tu bili u novicijatu ili ako su se teološki i filozofski obrazovali. Samostan je imao bogatu knjižnicu.

Napoleonova osvajanja rezultirala su osipanjem samostana, pa je spao na samo par redovnika, a 1852. ostao je bez osoblja. Iste je godine ukinut, dok je samostanska crkva u funkciji. Uoči drugog svjetskog rata samostan je oživio. Ondje su djelovale dominikanke koje su u njemu vodile Misijsku kuću antimalaričnog lječilišta za djecu. Od 1957. samostan opet oživljava, ali kao sjedište župe Žedno-Arbanija.

Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr