Župna crkva Sv. Stjepana
Župna crkva Sv. Stjepana prvi put spominje se 1100. godine a 1510. god je znatno dograđena. Iz tog vremena je i reljefna pala s glavnog oltara koja se ubraja u nacionalnu kulturnu baštinu. Sadašnji arhitektonski oblik sa trijemom «cerganom» uglavnom dobiva 1602. godine a trobrodna postaje u 18. stoljeću. 1903. godine drveni oltari zamijenjeni su mramornima kada je izgrađena krstionica i propovjedaonica.
Jedini grad – kaštel u unutrašnjosti otoka je Dobrinj; ovdje je 1100. godine nastala najstarija poznata hrvatska glagoljska isprava slavnog Dragoslava; u njemu je i etnografska zbirka cijeloga otoka; slika na antependiju (zlatni vez na crvenoj svili) izradio je P. Veneziano u 14. stoljeću. Treba ukazati i na spomenike originalnog narodnoga graditeljstva – stočne nastambe mošune, pastirska i seljačka skloništa i komarde, gumna. Tu su sopele (sopile) – ostatak prastaroga europskog glazbala, koje je drugdje nestalo.
Drevni kaštel Dobrinj,  podignut je na nekoć strateški važnoj, 200 m visokoj visoravni, još i danas privlači osebujnošću gradića s brojnim kulturno povijesnim spomenicima, zbog čega ga zovu «grad muzej». Prvi put spominje se 1100. godine u ispravi «Slavnog Dragoslava» kao uređena svjetovna i crkvena sredina sa svojim sucem, notarom i plovanom.
Godine 1981. neslužbeno je otvoren tzv. «muzej naših crkvenih starina» a 1996. godine službeno je otvoren sakralni muzej.
U sakralnoj zbirci ističe se «Prva knjiga» dobrinjskog kaptola u kojoj je kopija, glagoljskim slovima napisana, darovnice «Slavnog Dragoslava, zatim antipendij Paola Venezianaiz 14. st. , glagoljski rukopisi, misali, najstarije matične knjige u Hrvatskoj iz 1560. god. i dr.
Etnografska zbirka (osnovana sredinom 20.st.) broji preko 1200 autohtonih kućanskih, poljodjelskih, stočarskih, ribarskih i inih rukotvorina, alata, suvenira i drugih predmeta pučke zavičajne radinosti i umjetnosti, od pradavnine do danas. Posebno značnje dobrinjskoj zavičajnoj zbirci daje i činjenica da je ona po broju eksponata najveća zbirka te vrste na otoku Krku i među najvećim u Hrvatskoj.
Galerija «Infeld» vlasništvo je jednog od najvećih svjetskih kolekcionara umjetnina, gospodina Petera Infelda iz Beča. Smještena je u centru Dobrinja, u zgradi koja je uređena u autohtonom stilu, površine 400 m2, a u njoj se priređuju izložbe renomiranih umjetnika, nekoliko godina unapijeded planirane.
Put Glagoljaša u podnožju crkve Sv. Petra u Gabonjinu (u kamenu isklesana slova glagoljice).
Galerija «Sv.Anton» nalazi se u istoimenoj crkvi koja je u dogovoru s Biskupijom uređena za likovne izložbe, a u kojoj se izlažu djela poznatih domaćih i stranih umjetnika, također u suradnji s gospodinom Infeldom.
U Svetom Vidu nalazi se istoimena crkvica, rijedak primjer starokršćanskog ranoromaničkog uščuvanog i obnovljenog objekta iz 1100. godine.
Niz drugih vrijednih spomenika nalazi se u našim crkvama i po mjestima kao npr. u Klimnu, Krasu, Gabonjinu, Gostinjcu, Sužanu, Solinama, Polju, itd.
Godine 1981. neslužbeno je otvoren tzv. «muzej naših crkvenih starina» a 1996. godine službeno je otvoren sakralni muzej.
U sakralnoj zbirci ističe se «Prva knjiga» dobrinjskog kaptola u kojoj je kopija, glagoljskim slovima napisana, darovnice «Slavnog Dragoslava, zatim antipendij Paola Venezianaiz 14. st. , glagoljski rukopisi, misali, najstarije matične knjige u Hrvatskoj iz 1560. god. i dr.
Put Glagoljaša u podnožju crkve Sv. Petra u Gabonjinu (u kamenu isklesana slova glagoljice).
Galerija «Sv.Anton» nalazi se u istoimenoj crkvi koja je u dogovoru s Biskupijom uređena za likovne izložbe, a u kojoj se izlažu djela poznatih domaćih i stranih umjetnika, također u suradnji s gospodinom Infeldom.
U Svetom Vidu nalazi se istoimena crkvica, rijedak primjer starokršćanskog ranoromaničkog uščuvanog i obnovljenog objekta iz 1100. godine.
Niz drugih vrijednih spomenika nalazi se u našim crkvama i po mjestima kao npr. u Klimnu, Krasu, Gabonjinu, Gostinjcu, Sužanu, Solinama, Polju, itd.
Etnografska zbirka Dobrinj
Mjesto: Dobrinj
Ključne riječi etnografija, pučka zavičajna umjetnost

Etnografska zbirka (osnovana sredinom 20.st.) broji preko 1200 autohtonih kućanskih, poljodjelskih, stočarskih, ribarskih i inih rukotvorina, alata, suvenira i drugih predmeta pučke zavičajne radinosti i umjetnosti, od pradavnine do danas. Posebno značnje dobrinjskoj zavičajnoj zbirci daje i činjenica da je ona po broju eksponata najveća zbirka te vrste na otoku Krku i među najvećim u Hrvatskoj.
Galerija «Infeld»
Mjesto: Dobrinj
Ključne riječi kolekcionar, Petar Infeld

Galerija «Infeld» vlasništvo je jednog od najvećih svjetskih kolekcionara umjetnina, gospodina Petera Infelda iz Beča. Smještena je u centru Dobrinja, u zgradi koja je uređena u autohtonom stilu, površine 400 m2, a u njoj se priređuju izložbe renomiranih umjetnika, nekoliko godina unapijeded planirane.
Župna crkva Sv. Stjepana
Mjesto: Dobrinj
Ključne riječi crkva, reljefna pala, cergan

Župna crkva Sv. Stjepana prvi put spominje se 1100. godine a 1510. god je znatno dograđena. Iz tog vremena je i reljefna pala s glavnog oltara koja se ubraja u nacionalnu kulturnu baštinu. Sadašnji arhitektonski oblik sa trijemom «cerganom» uglavnom dobiva 1602. godine a trobrodna postaje u 18. stoljeću. 1903. godine drveni oltari zamijenjeni su mramornima kada je izgrađena krstionica i propovjedaonica.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr