Ist je dugi niz godina omiljeno odredište nautičara, ronilaca i ribolovaca. Okružen brojnim otočićima i hridima privlači turiste željne avanture, ali i one u potrazi u tihim i bezbriznim odmorom. Na otoku se nalazi istoimeno mjesto, sa dvije vrlo dobro opremljene trgovine, dva kafića, tri restorana i jednom pizzeriom. Ono što privlači veliki broj turista iz svih djelova Europe, je interesantan izgled u obliku dvije spojene potkove prošarane dubokim pješćanim uvalama. Zbog tih prirodnih ljepota, bogate povijesti i gostoljubivosti domaćina, svakog se ljeta broj ljudi koji se nalaze na Istu mnogostruko poveća.
Prvi se put Ist spominje 1311. godine pod nazivom OST, a 1527. g. se spominje pod imenom ISTO. Naziv je ilirskog porijekla, a njegovo je značenje nepoznato. Hrvati su tu zatekli starosjedioce Romane, od kojih su preuzeli današnje nazive za rtove i otočiće oko Ista: Funestrala, Klunda, Mavrela, Skrivadica, Turtula, Pendulj itd. Valerije je 1579. g. zabilježio da je crkva Sv. Nikole u Istu podređena župniku Molata, a 1603. g. za Priulijeva pohoda Ist je sastavni dio kapelanije Zapuntela podređenog Molatu. Zapuntelski kapelan svake druge nedjelje dolazi na Ist celebrirati, a ponekad drži zbog bolesnika euharistiju u crkvi Sv. Nikole. Tada su se Išćani ukopavali u zapuntelskom groblju. Početkom XVIII stoljeća Ist se odcijepio i postao samostalna župa. Prvi se župnik spominje 1729.g. Iz tog je doba sačuvan glagoljski kodeks "Libar od krizme i Duš" (1721.-1825.).
Ist je dugi niz godina omiljeno odredište nautičara, ronilaca i ribolovaca. Okružen brojnim otočićima i hridima privlači turiste željne avanture, ali i one u potrazi u tihim i bezbriznim odmorom. Na otoku se nalazi istoimeno mjesto, sa dvije vrlo dobro opremljene trgovine, dva kafića, tri restorana i jednom pizzeriom. Ono što privlači veliki broj turista iz svih djelova Europe, je interesantan izgled u obliku dvije spojene potkove prošarane dubokim pješćanim uvalama. Zbog tih prirodnih ljepota, bogate povijesti i gostoljubivosti domaćina, svakog se ljeta broj ljudi koji se nalaze na Istu mnogostruko poveća.Prvi se put Ist spominje 1311. godine pod nazivom OST, a 1527. g. se spominje pod imenom ISTO. Naziv je ilirskog porijekla, a njegovo je značenje nepoznato. Hrvati su tu zatekli starosjedioce Romane, od kojih su preuzeli današnje nazive za rtove i otočiće oko Ista: Funestrala, Klunda, Mavrela, Skrivadica, Turtula, Pendulj itd. Valerije je 1579. g. zabilježio da je crkva Sv. Nikole u Istu podređena župniku Molata, a 1603. g. za Priulijeva pohoda Ist je sastavni dio kapelanije Zapuntela podređenog Molatu. Zapuntelski kapelan svake druge nedjelje dolazi na Ist celebrirati, a ponekad drži zbog bolesnika euharistiju u crkvi Sv. Nikole. Tada su se Išćani ukopavali u zapuntelskom groblju. Početkom XVIII stoljeća Ist se odcijepio i postao samostalna župa. Prvi se župnik spominje 1729.g. Iz tog je doba sačuvan glagoljski kodeks "Libar od krizme i Duš" (1721.-1825.).
Ist je dugi niz godina omiljeno odredište nautičara, ronilaca i ribolovaca. Okružen brojnim otočićima i hridima privlači turiste željne avanture, ali i one u potrazi u tihim i bezbriznim odmorom. Na otoku se nalazi istoimeno mjesto, sa dvije vrlo dobro opremljene trgovine, dva kafića, tri restorana i jednom pizzeriom. Ono što privlači veliki broj turista iz svih djelova Europe, je interesantan izgled u obliku dvije spojene potkove prošarane dubokim pješćanim uvalama. Zbog tih prirodnih ljepota, bogate povijesti i gostoljubivosti domaćina, svakog se ljeta broj ljudi koji se nalaze na Istu mnogostruko poveća.
Prvi se put Ist spominje 1311. godine pod nazivom OST, a 1527. g. se spominje pod imenom ISTO. Naziv je ilirskog porijekla, a njegovo je značenje nepoznato. Hrvati su tu zatekli starosjedioce Romane, od kojih su preuzeli današnje nazive za rtove i otočiće oko Ista: Funestrala, Klunda, Mavrela, Skrivadica, Turtula, Pendulj itd. Valerije je 1579. g. zabilježio da je crkva Sv. Nikole u Istu podređena župniku Molata, a 1603. g. za Priulijeva pohoda Ist je sastavni dio kapelanije Zapuntela podređenog Molatu. Zapuntelski kapelan svake druge nedjelje dolazi na Ist celebrirati, a ponekad drži zbog bolesnika euharistiju u crkvi Sv. Nikole. Tada su se Išćani ukopavali u zapuntelskom groblju. Početkom XVIII stoljeća Ist se odcijepio i postao samostalna župa. Prvi se župnik spominje 1729.g. Iz tog je doba sačuvan glagoljski kodeks "Libar od krizme i Duš" (1721.-1825.).
Ist je dugi niz godina omiljeno odredište nautičara, ronilaca i ribolovaca. Okružen brojnim otočićima i hridima privlači turiste željne avanture, ali i one u potrazi u tihim i bezbriznim odmorom. Na otoku se nalazi istoimeno mjesto, sa dvije vrlo dobro opremljene trgovine, dva kafića, tri restorana i jednom pizzeriom. Ono što privlači veliki broj turista iz svih djelova Europe, je interesantan izgled u obliku dvije spojene potkove prošarane dubokim pješćanim uvalama. Zbog tih prirodnih ljepota, bogate povijesti i gostoljubivosti domaćina, svakog se ljeta broj ljudi koji se nalaze na Istu mnogostruko poveća.Prvi se put Ist spominje 1311. godine pod nazivom OST, a 1527. g. se spominje pod imenom ISTO. Naziv je ilirskog porijekla, a njegovo je značenje nepoznato. Hrvati su tu zatekli starosjedioce Romane, od kojih su preuzeli današnje nazive za rtove i otočiće oko Ista: Funestrala, Klunda, Mavrela, Skrivadica, Turtula, Pendulj itd. Valerije je 1579. g. zabilježio da je crkva Sv. Nikole u Istu podređena župniku Molata, a 1603. g. za Priulijeva pohoda Ist je sastavni dio kapelanije Zapuntela podređenog Molatu. Zapuntelski kapelan svake druge nedjelje dolazi na Ist celebrirati, a ponekad drži zbog bolesnika euharistiju u crkvi Sv. Nikole. Tada su se Išćani ukopavali u zapuntelskom groblju. Početkom XVIII stoljeća Ist se odcijepio i postao samostalna župa. Prvi se župnik spominje 1729.g. Iz tog je doba sačuvan glagoljski kodeks "Libar od krizme i Duš" (1721.-1825.).
Važnije godine i događaji
Mjesto: Ist
Ključne riječi povijest, događaji
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Ist
Najbliži grad Zadar

Od 1890.g. Išćani počinju ići u navigaciju na velike škune. Tih se godina počinje ići u Ameriku sa ciljem zarade novcaca za izgradnju kuća. Većina tamo ostaje 6 do 8 godina. Masovniji odlazak bio je od 1905. do 1910.g. Poslije povratka mnogi Išćani kupuju brodove (jedrenjake i motorne jedrenjake). Ist 1928.-1940.g. ima najveću mornaricu u Dalmaciji po tonaži (17 brodova od 120 do 650 tona nosivosti).
Osnovna škola postoji od 1880.g. i to u istoj zgradi u kojoj je i danas.
Poljoprivredna zadruga je osnovana 1912.g., a iste godine se osniva Narodna čitaonioca "Ljudevit Gaj". 1941.g. se dovršava današnja zgrada "Doma kulture".1925..g se osniva tamburaški zbor.
U jesen 1940.g. dovršen je vodovod od cisterne do Bratskog dvora.
Glavnu rivu je sagradila Austro-Ugarska, a produžena je 1947.g.
Pošta sa telegrafom postoji od početka Prvog svjetskog rata, a 1983.g. je napravljena zgrada u kojoj je danas pošta i ambulanta.
1958.g. se gradi zgrada sa električnim dizel agregatom, dok se struja sa kopna dovodi 1966.g..
Nova crkva Sv. Nikole je sagrađena 1856.g. Na brdu Straža je crkva Gospe od zdravlja (poznatija kao crkva Gospe od sniga), izgrađena oko 1800.g.,a dograđena 1930.g..
  • Od 1890.g. Išćani počinju ići u navigaciju na velike škune. Tih se godina počinje ići u Ameriku sa ciljem zarade novcaca za izgradnju kuća. Većina tamo ostaje 6 do 8 godina. Masovniji odlazak bio je od 1905. do 1910.g. Poslije povratka mnogi Išćani kupuju brodove (jedrenjake i motorne jedrenjake). Ist 1928.-1940.g. ima najveću mornaricu u Dalmaciji po tonaži (17 brodova od 120 do 650 tona nosivosti).
  • Osnovna škola postoji od 1880.g. i to u istoj zgradi u kojoj je i danas.
  • Poljoprivredna zadruga je osnovana 1912.g., a iste godine se osniva Narodna čitaonioca "Ljudevit Gaj". 1941.g. se dovršava današnja zgrada "Doma kulture".1925..g se osniva tamburaški zbor.
  • U jesen 1940.g. dovršen je vodovod od cisterne do Bratskog dvora.
  • Glavnu rivu je sagradila Austro-Ugarska, a produžena je 1947.g.
  • Pošta sa telegrafom postoji od početka Prvog svjetskog rata, a 1983.g. je napravljena zgrada u kojoj je danas pošta i ambulanta.
  • 1958.g. se gradi zgrada sa električnim dizel agregatom, dok se struja sa kopna dovodi 1966.g..
  • Nova crkva Sv. Nikole je sagrađena 1856.g.
  • Na brdu Straža je crkva Gospe od zdravlja (poznatija kao crkva Gospe od sniga), izgrađena oko 1800.g.,a dograđena 1930.g..
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr