Manastir Sv. Nikole
Manastir Sv. Nikole
Manastir sv. Nikole (Nikolaja) nalazi se oko 3 km južno od grada Orahovice, ispod gorskih vrhova Petrov vrh i Djedov nos. Manastir je smješten na osami, u manjoj brdskoj dolini gornjeg toka Babinog potoka koji nedaleko izvire pod nazivom Iskrica. Manastir sv. Nikole osnovan je krajem 16. stoljeća.
O nama
Glavno obilježje istočnog dijela Hrvatske – Slavonije – su nizinske ravnice s velikim kultiviranim područjima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora izdižu se planine na gotovo tisuću metara nadmorske visine. Jedna od tih planina je i Papuk – najljepša planina Slavonije.
Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio je Zakon o proglašenju Parka prirode Papuk 23. travnja 1999. godine zbog iznimne geološke i biološke raznolikosti i vrijedne kulturno- povijesne baštine. Aktivnosti Parka prirode Papuk usmjerene su na zaštitu, očuvanje i promicanje temeljnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka.
Park prirode Papuk obuhvaća prostorno najveći dio planine Papuk, te djelomično Krndije generalnog pružanja SZ-JI. Prostire se na površini od 336 km2 (33 600 ha), a nalazi se administrativno na području dviju županija, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske. Općine i gradovi koje se nalaze na području Parka prirode Papuk su: Kaptol, Velika, Brestovac i grad Kutjevo (Požeško-slavonska županija), te općine Voćin, Čačinci i grad Orahovica (Virovitičko-podravska županija).
Planine Papuk i Krndija pripadaju slavonskom gorju koje ima središnji geografski položaj u panonskom, nizinskom prostoru Slavonije. Iako slavonska gorja nisu viša od 1 000 m, njihova je prisutnost u krajobrazu vrlo uočljiva, budući da su okolne aluvijalne ravnice na oko 100 m nadmorske visine, a obronci gorja u prosjeku su samo 100 m iznad ravnica. Gorja su izrazito šumske površine, pa ih i to razlikuje i razdvaja od okolnog krajobraza, te su najmarkantnija značajka reljefa istočne Hrvatske. Izvorne šume su dobro očuvane, a posebno su vrijedne šume panonske bukve i jele u višim predjelima.
Unutar Parka prirode nalaze se brojna područja koja imaju veći stupanj zaštićenosti nego ostali dijelovi parka. Status posebno zaštićenih područja dobili su zbog svojih neuobičajenih značajki koje ih manifestiraju kao jedinstvene u području, regiji, zemlji ili čak i šire. Posebno zaštićena područja su: geološki spomenik prirode Rupnica, park šuma Jankovac, posebni rezervat šumske vegetacije Sekulinačke planine, spomenik prirode Dva hrasta, spomenik prirode Stanište tise, posebni floristički rezervat Pliš-Mališčak-Turjak-Lapjak.
Područje Parka prirode predstavlja geološki najraznolikije područje u ovom dijelu Republike Hrvatske. Slijedom europskih i svjetskih inicijativa u zaštiti vrijedne geološke baštine stvorene su asocijacije kao što su: Europska mreža geoparkova (EGN), te Svjetska mreža geoparkova (GGN). Park prirode Papuk postao je članom navedenih asocijacija 2007. godine, kao prvi geopark iz Hrvatske.
http://pp-papuk.hr/o-nama/
slika http://pp-papuk.hr/galerija/panorame/
donje slike i tekst: http://pp-papuk.hr/interaktivna-mapa/
Glavno obilježje istočnog dijela Hrvatske – Slavonije – su nizinske ravnice s velikim kultiviranim područjima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora izdižu se planine na gotovo tisuću metara nadmorske visine. Jedna od tih planina je i Papuk – najljepša planina Slavonije.
Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio je Zakon o proglašenju Parka prirode Papuk 23. travnja 1999. godine zbog iznimne geološke i biološke raznolikosti i vrijedne kulturno- povijesne baštine. Aktivnosti Parka prirode Papuk usmjerene su na zaštitu, očuvanje i promicanje temeljnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka.
Park prirode Papuk obuhvaća prostorno najveći dio planine Papuk, te djelomično Krndije generalnog pružanja SZ-JI. Prostire se na površini od 336 km2 (33 600 ha), a nalazi se administrativno na području dviju županija, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske. Općine i gradovi koje se nalaze na području Parka prirode Papuk su: Kaptol, Velika, Brestovac i grad Kutjevo (Požeško-slavonska županija), te općine Voćin, Čačinci i grad Orahovica (Virovitičko-podravska županija).
Planine Papuk i Krndija pripadaju slavonskom gorju koje ima središnji geografski položaj u panonskom, nizinskom prostoru Slavonije. Iako slavonska gorja nisu viša od 1 000 m, njihova je prisutnost u krajobrazu vrlo uočljiva, budući da su okolne aluvijalne ravnice na oko 100 m nadmorske visine, a obronci gorja u prosjeku su samo 100 m iznad ravnica. Gorja su izrazito šumske površine, pa ih i to razlikuje i razdvaja od okolnog krajobraza, te su najmarkantnija značajka reljefa istočne Hrvatske. Izvorne šume su dobro očuvane, a posebno su vrijedne šume panonske bukve i jele u višim predjelima.
Unutar Parka prirode nalaze se brojna područja koja imaju veći stupanj zaštićenosti nego ostali dijelovi parka. Status posebno zaštićenih područja dobili su zbog svojih neuobičajenih značajki koje ih manifestiraju kao jedinstvene u području, regiji, zemlji ili čak i šire. Posebno zaštićena područja su: geološki spomenik prirode Rupnica, park šuma Jankovac, posebni rezervat šumske vegetacije Sekulinačke planine, spomenik prirode Dva hrasta, spomenik prirode Stanište tise, posebni floristički rezervat Pliš-Mališčak-Turjak-Lapjak.
Područje Parka prirode predstavlja geološki najraznolikije područje u ovom dijelu Republike Hrvatske. Slijedom europskih i svjetskih inicijativa u zaštiti vrijedne geološke baštine stvorene su asocijacije kao što su: Europska mreža geoparkova (EGN), te Svjetska mreža geoparkova (GGN). Park prirode Papuk postao je članom navedenih asocijacija 2007. godine, kao prvi geopark iz Hrvatske.
http://pp-papuk.hr/o-nama/
slika http://pp-papuk.hr/galerija/panorame/
donje slike i tekst: http://pp-papuk.hr/interaktivna-mapa/
Stari grad Kaptol
Ključne riječi utvrda, wasserburg, ostaci
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Slavonski Brod
Vrsta Utvrda
Stari grad Kaptol
U središtu mjesta Kaptol nalaze se u velikom opsegu sačuvani ostatci utvrde, crkve i stambenog trakta, te nedavno obnovljeni crkveni zvonik. Kaptolska utvrda šesterokutni je kasnogotičko-renesansni kaštel s kružnim polukulama i četvrtastom ulaznom kulom. Utvrda je bila okružena opkopom vjerojatno punjenim vodom iz obližnjeg potoka tako da je pristup bio moguć samo preko mosta. Odgovara tipu Wasserburg 15. i 16. stoljeća i predstavlja jednu od najbolje sačuvanih slavonskih utvrda predosmanlijskog vremena.
Kutjevački povijesni kompleks
Ključne riječi dvorac, crkva, cisterciti
Najbliži grad Slavonski Brod
Vrsta Spomenik kulture
Kutjevački povijesni kompleks
Kutjevački povijesni kompleks obuhvaća crkvu sv. Marije, južno krilo nekadašnjeg cistercitskog samostana (današnji dvorac), dva manja krila (zapadno i istočno), sustav vinskih podruma i park. Cistercitska opatija Sv. Marije osnovana je 1232. godine, pretpostavlja se da je ubrzo nakon toga započela gradnja župne crkve.
Manastir Sv. Nikole
Ključne riječi manastir, sakralni objekt
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Slavonski Brod
Vrsta Sakralni spomenik
Manastir Sv. Nikole
Manastir sv. Nikole (Nikolaja) nalazi se oko 3 km južno od grada Orahovice, ispod gorskih vrhova Petrov vrh i Djedov nos. Manastir je smješten na osami, u manjoj brdskoj dolini gornjeg toka Babinog potoka koji nedaleko izvire pod nazivom Iskrica. Manastir sv. Nikole osnovan je krajem 16. stoljeća.