U Hrvatskoj kulturni turizam sve više i intenzivnije zaokuplja pozornost ne samo zaposlenih u turizmu, već i u kulturi. Brojne konferencije, skupovi i radionice sve češće posvećuju jedan dio svojeg programa kulturnom turizmu, a njegovu razvoju pristupilo se sustavno, izradom Strategije razvoja kulturnog turizma i njezinom provedbom posredstvom Ureda za kulturni turizam HTZ[1] i Zajednice za kulturni turizam Hrvatske gospodarske komore. Razvojem kulturnog turizma, turistički sektor teži, obogaćivanjem turističke ponude prevladati strukturne probleme hrvatskog turizma poput izražene sezonalnosti i geografske koncentracije potražnje duž Jadranske obale, dok je interes kulturnog sektora u financijskim efektima koji proizlaze iz njegova intenzivnijeg uključivanja u turističku ponudu.[2] Turisti koji se klasificiraju kao „kulturni turisti“ - čini se da imaju prihode znatno veće od prosječnog turista te da potroše više novca na ljetovanje (nije isključivo za kulturne svrhe, ali u cjelini putovanja). Razvoj kulturnog turizma posebno je važan za one destinacije koje ne posjeduju vlastiti imidž ili taj imidž nije dovoljno izgrađen kako bi bio prepoznatljiv na tržištu.  WTO predviđa porast potražnje u sektoru kulturnog turizma za 15% godišnje do 2020.g., a tržište sektora opsega je poslovanja od 50 milijardi eura godišnje.

Pojam „kulturni turizam“ pojavio se kao „nova“ vrsta turizma 70-ih godina, iako gledajući unatrag uviđamo da su putovanja motivirana posjećivanjima manifestacija, znamenitih građevina i umjetničkih djela, postojala još u antičko doba, te se nastavila sve do današnjih dana kada su i ponovno prepoznata kao jedna od podvrsta turizma specijalnog interesa.

 

Na prvome se mjestu postavlja pitanje koliko je zapravo kvalitetan sam naziv „kulturni turizam“ – da li atribut „kulturni“ u pravom smislu riječi odražava kompleksnost tog pojma, te da li je ispravan općenito. Pojam kulturnog turizma općenito se primjenjuje na putovanja koja uključuju posjete kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. Taj je termin ograničen utoliko što previđa važan element u turizmu, a to je „zabava“.[1] Najznačajniji aspekti kulturnog turizma mogu se sažeti u  6 točaka – upravljanje kulturom za potrebe turizma, učinci kulture na turizam, utjecaj turizma na kulturu destinacije, percepcija imidža destinacije od strane potencijalnih turista, potrošnja kulturnog turista i kulturni utjecaj turizma na turiste.[2]

 

Definicija kulturnog turizma kakva je dana u Vladinoj Strategiji razvoja kulturnog turizma razlikuje se od  viđenja autora Du Cros, Hilary, McKercher B., (Cultural Tourism - The Partnership Between Tourism and Cultural Heritage Management) u tome što ne vidi u svakom putovanju prisustvo kulturnog elementa: „Kulturni turizam smatra se turizmom specijalnih interesa te se definira kao posjete osobe izvan njihova stalnog mjesta boravka, motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije. Tom definicijom kultura obuhvaća i tzv. opipljivu kulturu – muzeje, galerije, koncerte, kazališta, spomenike i povijesne lokalitete, ali i neopipljivu kulturu poput običaja i tradicije, u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra (Narodne novine 1999.) koji pod zaštitu stavljaju nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna dobra. Istovremeno, po definiciji, da bi se turisti smatrali kulturnim turistima, oni bar djelomično moraju biti motivirani željom da sudjeluju u kulturnim aktivnostima“.[3]

 

Na internetskoj stranici www.culturenet.hr [4] nalazimo veći broj definicija različitih autora:

 

„Kulturni turizam označava kretanje ljudi koje je uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihovog uobičajenog mjesta stanovanja, s namjerom sakupljanja novih informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe (Richards, Greg 1999 : 17. European Cultural Tourism: Patterns and Prospects. U: Planning Cultural Tourism in Europe, Amsterdam, Boekman Foundation/Ministry of Education, Culture and Science, str. 16-32).

Kulturni turizam je žanr turizma specifičnog interesa koji se temelji na potrazi za sudjelovanjem u novim i značajnim kulturnim iskustvima, bilo estetskim, intelektualnim, emotivnim ili psihološkim (Reisinger, Yvette 1994 : 24. Tourist-Host Contact as a Part of Cultural Tourism. World Leisure and Recreation, 36 (Summer), 24-28).
Kulturni turizam je oblik turizma čija je svrha, između ostalog, otkrivanje spomenika i lokaliteta. Zbog toga ima pozitivne učinke na iste utoliko što doprinosi njihovom održavanju i očuvanju. Ovaj oblik turizma u stvari opravdava napore koje spomenuto održavanje i očuvanje zahtijevaju od ljudske zajednice zbog socio-kulturne i ekonomske dobrobiti koju donose stanovništvu. (ICOMOS-ova Povelja o kulturnom turizmu, 1976)
Kulturni se turizam zasniva na mozaiku lokaliteta, tradicija, umjetničkih oblika, slavlja i iskustava koje portretiraju naciju i njene ljude, reflektirajući raznolikost i njihov karakter. 'O kulturnom se turizmu mora razmišljati jer zapravo ne postoji druga vrsta turizma. Turizam jest upravo to… Ljudi ne dolaze u Ameriku zbog naših aerodroma, oni ne dolaze zbog naših hotela ili sportskih i rekreacijskih terena… Oni dolaze zbog naše kulture: visoke kulture, niske kulture, srednje kulture, desne, lijeve, stvarne ili zamišljene - oni dolaze vidjeti Ameriku'. (Garrison Keillor : 1995)“[5]


[1] URL: http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/panorama.asp?id=81

[2] Jelinčić, Daniela Angelina.: Abeceda kulturnog turizma, Meandar Media, Zagreb, 2008, str. 60.

[3] Vlada Republike Hrvatske – Ministarstvo turizma, Strategija razvoja kulturnog turizma, Zagreb, listopad 2003., str. 5.

[4] Culturenet.hr, projekt koji su pokrenuli Ministarstvo kulture RH i Institut otvoreno društvo - Hrvatska, teži objediniti raspoložive informacijske resurse o hrvatskoj kulturi (organizacijama, udruženjima, institucijama, projektima, itd.), potaknuti na njihovu razradu, i omogućiti kulturnim djelatnicima da na jednom mjestu pronađu informacije koje ih zanimaju i partnere za svoje projekte. Projekt CultureNet time teži unaprijediti kulturnu suradnju u Hrvatskoj i suradnju s inozemstvom, jednako kao i pridonijeti boljoj komunikaciji između hrvatskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti, URL: www.culturenet.hr, 18.02.2009.

[5] http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/panorama.asp?id=81, 18.02.2009.


[1] Ured za kulturni turizam u okviru Programa rada Hrvatske turističke zajednice realizira programske ciljeve i zadatke Strateškog marketinškog plana razvoja hrvatskog turizma, te strateške prioritete i akcije Strategije razvoja kulturnog turizma Vlade Republike Hrvatske. Temeljem Strategije i Programa rada Ured radi na sljedećim akcijama: stvaranje pozitivnog okružja koje će poticati inicijative razvoja kulturnih turističkih proizvoda, podizanje stupnja znanja i vještina potrebnih za razvoj kvalitetnih kulturnih turističkih proizvoda, podizanje standarda interpretacije, opremljenosti i kvalitete kulturnih turističkih proizvoda, unapređenje sustava protoka informacija, promocije i distribucije kulturnih turističkih proizvoda. Kako bi nositeljima kulturno turističke ponude pomogao pri kreiranju kulturno turističkih proizvoda, Ured u svim regijama organizira edukativne seminare za kulturni turizam. Istima želi  podići stupanj znanja potrebnih za razvoj proizvoda i podići razinu suradnje i organizacije između predstavnika kulturnog sektora, turističkog sektora, kao i lokalne uprave i samouprave. Izvor: http://kulturniturizam.croatia.hr/ .

[2] Tomljenović, Renata,... (et al.) u: Hrvatski turizam – plavo, bijelo zeleno, Kulturni turizam, Institut za turizam, Zagreb, 2006., str. 119.

U Hrvatskoj kulturni turizam sve više i intenzivnije zaokuplja pozornost ne samo zaposlenih u turizmu, već i u kulturi. Brojne konferencije, skupovi i radionice sve češće posvećuju jedan dio svojeg programa kulturnom turizmu, a njegovu razvoju pristupilo se sustavno, izradom Strategije razvoja kulturnog turizma i njezinom provedbom posredstvom Ureda za kulturni turizam HTZ[1] i Zajednice za kulturni turizam Hrvatske gospodarske komore. Razvojem kulturnog turizma, turistički sektor teži, obogaćivanjem turističke ponude prevladati strukturne probleme hrvatskog turizma poput izražene sezonalnosti i geografske koncentracije potražnje duž Jadranske obale, dok je interes kulturnog sektora u financijskim efektima koji proizlaze iz njegova intenzivnijeg uključivanja u turističku ponudu.[2] Turisti koji se klasificiraju kao „kulturni turisti“ - čini se da imaju prihode znatno veće od prosječnog turista te da potroše više novca na ljetovanje (nije isključivo za kulturne svrhe, ali u cjelini putovanja). Razvoj kulturnog turizma posebno je važan za one destinacije koje ne posjeduju vlastiti imidž ili taj imidž nije dovoljno izgrađen kako bi bio prepoznatljiv na tržištu.  WTO predviđa porast potražnje u sektoru kulturnog turizma za 15% godišnje do 2020.g., a tržište sektora opsega je poslovanja od 50 milijardi eura godišnje.

Pojam „kulturni turizam“ pojavio se kao „nova“ vrsta turizma 70-ih godina, iako gledajući unatrag uviđamo da su putovanja motivirana posjećivanjima manifestacija, znamenitih građevina i umjetničkih djela, postojala još u antičko doba, te se nastavila sve do današnjih dana kada su i ponovno prepoznata kao jedna od podvrsta turizma specijalnog interesa.

 

Na prvome se mjestu postavlja pitanje koliko je zapravo kvalitetan sam naziv „kulturni turizam“ – da li atribut „kulturni“ u pravom smislu riječi odražava kompleksnost tog pojma, te da li je ispravan općenito. Pojam kulturnog turizma općenito se primjenjuje na putovanja koja uključuju posjete kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. Taj je termin ograničen utoliko što previđa važan element u turizmu, a to je „zabava“.[1] Najznačajniji aspekti kulturnog turizma mogu se sažeti u  6 točaka – upravljanje kulturom za potrebe turizma, učinci kulture na turizam, utjecaj turizma na kulturu destinacije, percepcija imidža destinacije od strane potencijalnih turista, potrošnja kulturnog turista i kulturni utjecaj turizma na turiste.[2]

 

Definicija kulturnog turizma kakva je dana u Vladinoj Strategiji razvoja kulturnog turizma razlikuje se od  viđenja autora Du Cros, Hilary, McKercher B., (Cultural Tourism - The Partnership Between Tourism and Cultural Heritage Management) u tome što ne vidi u svakom putovanju prisustvo kulturnog elementa: „Kulturni turizam smatra se turizmom specijalnih interesa te se definira kao posjete osobe izvan njihova stalnog mjesta boravka, motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije. Tom definicijom kultura obuhvaća i tzv. opipljivu kulturu – muzeje, galerije, koncerte, kazališta, spomenike i povijesne lokalitete, ali i neopipljivu kulturu poput običaja i tradicije, u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra (Narodne novine 1999.) koji pod zaštitu stavljaju nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna dobra. Istovremeno, po definiciji, da bi se turisti smatrali kulturnim turistima, oni bar djelomično moraju biti motivirani željom da sudjeluju u kulturnim aktivnostima“.[3]

 

Na internetskoj stranici www.culturenet.hr [4] nalazimo veći broj definicija različitih autora:

 

„Kulturni turizam označava kretanje ljudi koje je uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihovog uobičajenog mjesta stanovanja, s namjerom sakupljanja novih informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe (Richards, Greg 1999 : 17. European Cultural Tourism: Patterns and Prospects. U: Planning Cultural Tourism in Europe, Amsterdam, Boekman Foundation/Ministry of Education, Culture and Science, str. 16-32).

Kulturni turizam je žanr turizma specifičnog interesa koji se temelji na potrazi za sudjelovanjem u novim i značajnim kulturnim iskustvima, bilo estetskim, intelektualnim, emotivnim ili psihološkim (Reisinger, Yvette 1994 : 24. Tourist-Host Contact as a Part of Cultural Tourism. World Leisure and Recreation, 36 (Summer), 24-28).
Kulturni turizam je oblik turizma čija je svrha, između ostalog, otkrivanje spomenika i lokaliteta. Zbog toga ima pozitivne učinke na iste utoliko što doprinosi njihovom održavanju i očuvanju. Ovaj oblik turizma u stvari opravdava napore koje spomenuto održavanje i očuvanje zahtijevaju od ljudske zajednice zbog socio-kulturne i ekonomske dobrobiti koju donose stanovništvu. (ICOMOS-ova Povelja o kulturnom turizmu, 1976)
Kulturni se turizam zasniva na mozaiku lokaliteta, tradicija, umjetničkih oblika, slavlja i iskustava koje portretiraju naciju i njene ljude, reflektirajući raznolikost i njihov karakter. 'O kulturnom se turizmu mora razmišljati jer zapravo ne postoji druga vrsta turizma. Turizam jest upravo to… Ljudi ne dolaze u Ameriku zbog naših aerodroma, oni ne dolaze zbog naših hotela ili sportskih i rekreacijskih terena… Oni dolaze zbog naše kulture: visoke kulture, niske kulture, srednje kulture, desne, lijeve, stvarne ili zamišljene - oni dolaze vidjeti Ameriku'. (Garrison Keillor : 1995)“[5]


[1] URL: http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/panorama.asp?id=81

[2] Jelinčić, Daniela Angelina.: Abeceda kulturnog turizma, Meandar Media, Zagreb, 2008, str. 60.

[3] Vlada Republike Hrvatske – Ministarstvo turizma, Strategija razvoja kulturnog turizma, Zagreb, listopad 2003., str. 5.

[4] Culturenet.hr, projekt koji su pokrenuli Ministarstvo kulture RH i Institut otvoreno društvo - Hrvatska, teži objediniti raspoložive informacijske resurse o hrvatskoj kulturi (organizacijama, udruženjima, institucijama, projektima, itd.), potaknuti na njihovu razradu, i omogućiti kulturnim djelatnicima da na jednom mjestu pronađu informacije koje ih zanimaju i partnere za svoje projekte. Projekt CultureNet time teži unaprijediti kulturnu suradnju u Hrvatskoj i suradnju s inozemstvom, jednako kao i pridonijeti boljoj komunikaciji između hrvatskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti, URL: www.culturenet.hr, 18.02.2009.

[5] http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/panorama.asp?id=81, 18.02.2009.


[1] Ured za kulturni turizam u okviru Programa rada Hrvatske turističke zajednice realizira programske ciljeve i zadatke Strateškog marketinškog plana razvoja hrvatskog turizma, te strateške prioritete i akcije Strategije razvoja kulturnog turizma Vlade Republike Hrvatske. Temeljem Strategije i Programa rada Ured radi na sljedećim akcijama: stvaranje pozitivnog okružja koje će poticati inicijative razvoja kulturnih turističkih proizvoda, podizanje stupnja znanja i vještina potrebnih za razvoj kvalitetnih kulturnih turističkih proizvoda, podizanje standarda interpretacije, opremljenosti i kvalitete kulturnih turističkih proizvoda, unapređenje sustava protoka informacija, promocije i distribucije kulturnih turističkih proizvoda. Kako bi nositeljima kulturno turističke ponude pomogao pri kreiranju kulturno turističkih proizvoda, Ured u svim regijama organizira edukativne seminare za kulturni turizam. Istima želi  podići stupanj znanja potrebnih za razvoj proizvoda i podići razinu suradnje i organizacije između predstavnika kulturnog sektora, turističkog sektora, kao i lokalne uprave i samouprave. Izvor: http://kulturniturizam.croatia.hr/ .

[2] Tomljenović, Renata,... (et al.) u: Hrvatski turizam – plavo, bijelo zeleno, Kulturni turizam, Institut za turizam, Zagreb, 2006., str. 119.

Portal za kulturni turizam objavljuje sadržaje sa kulturnim karakterom iz Hrvatske i inozemstva.

U ovoj, odabranoj, skupini sadržaja trenutačno nema upisanog sadržaja.

Sadržaj kulturnog karaktera rado ćemo objaviti na našem portalu. Slobodno nas kontakirajte ovdje!

Welcome on the website about culture, history, heritage and tradition of our beatiful country. Our intention is to present Croatia in a slightly different sense, since there is so much more than only sun and sea to see, touch, feel, taste and experience.
We invite you to uncover hidden treasures, explore and enjoy all those small (and big) pleasures that Croatia can offer you.
Since the translation of the project is under progress, we kindly ask you to use Google translator on Croatian language for missing contents.
Za struku
Projekt "Drivenik – čuvar kroz povijest" uspješno je prve stranice ispisao 27. i 28. travnja 2013. (subota i nedjelja), uoči proslave bladana sv. Dujma (Dujmove). U kaštel su uselili vitezovi, a...
Projekt »Istra Inspirit« »Istra Inspirit« je novi zajednički projekt Istarske županije, Turističke zajednice Istre i Istarske razvojne turističke agencije kojemu je cilj obogaćivanje kulturno...
Projekt Zelena i plava Hrvatska originalan je projekt čija je intencija objediniti ono po čemu je Hrvatska najprepoznatljivija u smislenu, jasnu i jedinstvenu kombinaciju glazbenog, gastro i zabavno...
IIPT ili Internacionalni Institut za Promidžbu Mira putem Turizma je neprofitna organizacija od međunarodnog značaja koja ove godine slavi 25-tu obljetnicu svoga rada.Institut je fokusiran na inici...
http://www.iiptcroatia.com/index.html
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr