Etno zbirka
U samom centru Perušića nalazi se etno-zbirka. Naime, HKUD Perušić od svog postojanja preko svog članstva glavni je i osnovni promotor kulture i tradicijskih običaja kao i sakupljač narodnog blaga. Ovo do sada sakupljeno narodno blago,kojemu se još uvijek ne nazire kraj,dobilo je svoj prostor u Hrvatskom seljačkom domu u Perušiću gdje su postavljeni prva kuća i soba.
Kontakt brojevi: 098/909-5532 ili 091/445-3383.
Općina Perušić - Savršenstvo raznolikosti!
Sa svojim sadašnjim nazivom Perušić se prvi puta spominje 1487. godine.
Ime dobiva po prezimenu plemićke obitelji Perušić koja se na ove prostore doselila vjerojatno iza pada Bosne, a pretpostavlja se da je porijeklo knezova Perušićkih iz Dalmacije, gdje se i sada nalazi istoimeno mjesto Perušić Benkovački.
http://tz-perusic.hr/
Sa svojim sadašnjim nazivom Perušić se prvi puta spominje 1487. godine.
Ime dobiva po prezimenu plemićke obitelji Perušić koja se na ove prostore doselila vjerojatno iza pada Bosne, a pretpostavlja se da je porijeklo knezova Perušićkih iz Dalmacije, gdje se i sada nalazi istoimeno mjesto Perušić Benkovački.
http://tz-perusic.hr/
Kaluđerovac
Ključne riječi cjelina, rural, tradicija, ostavština
Regija Lika
Najbliži grad Gospić
Vrsta Povijesna cjelina
KALUĐEROVAC- izvorno ruralno naselje
Kaluđerovac je selo koje se nalazi ispod brda Metlača,neposredno uz tok rijeke Like, poznato po grnčariji. Tijekom 19 st. seljaci iz Kaluđerovca pravili su glinene lonce koje su na konjima prevažali po cijeloj Lici i Krbavi i na taj način prehranjivali svoje obitelji jer su imali premalo plodne zemlje. Danas se u Kaluđerovcu nitko ne bavi grnčarijom,ali je ovo povijesno naselje vrijedno za vidjeti zbog autohtone ruralne građevne strukture koja je prisutna u povijesnom naselju podno brda Metlača u starom dijelu Kaluđerovca.
Srdačnost 25-ero Kaluđerovčana koji trenutno žive u selu,a koje je 1843. godine brojilo nešto više od 330 stanovnika zasigurno će vas ponukati da još koji put zavirite u ovo živopisno selo koje odiše prošlošću.
Etno zbirka
Ključne riječi etno, zbirka, tradicija
Regija Lika
Najbliži grad Gospić
Vrsta Tradicijska materijalna baština
ETNO ZBIRKA
U samom centru Perušića nalazi se etno-zbirka. Naime, HKUD Perušić od svog postojanja preko svog članstva glavni je i osnovni promotor kulture i tradicijskih običaja kao i sakupljač narodnog blaga. Ovo do sada sakupljeno narodno blago,kojemu se još uvijek ne nazire kraj,dobilo je svoj prostor u Hrvatskom seljačkom domu u Perušiću gdje su postavljeni prva kuća i soba.
Kontakt brojevi: 098/909-5532 ili 091/445-3383.
Kosinjska dolina
Ključne riječi prirodni okoliš, povijesna mikroregija
Subregija Lika
Najbliži grad Gospić
Vrsta Povijesna cjelina
KOSINJSKA DOLINA
Kosinjska mikroregija je po mnogočemu zanimljiv,pa i jedinstven prostor koji svakog namjernika osvaja svojom istinskom ljepotom. Povijesne okolnosti su htjele da ostane „neokrznuta“ industrijalizacijom i velikim prometnicama. Dolina je potpuno nezagađena i čista i blista u svom prirodnom sjaju;danas je to zasigurno neporeciva komparativna pogodnost kojom se malo koji dio našeg kontinenta može podičiti.
Lasco de Kosin, u kome stolovahu knezovi kosinjski spominje se ljeta Gospodnjega 1071.g. u listini kralja hrvatskoga Petra Krešimira IV.
U ovom uistinu očuvanom i zanimljivom prirodnom okolišu obitava veliki broj biljnih i životinjskih vrsta; spomenimo tek trsove autohtone loze, lan, drijen, pijor, vidra, čovječja ribica i mnoge druge. Valja spomenuti i to da je Car jela u planinskom predjelu Bovanu najveće velebitsko stablo i najveća jela na starom kontinentu, te da su u meandru rijeke Like koja vijuga poljem do svog ponora Begovca,uhvaćeni vjerojatno najveći šarani u Europi.
U Kosinjskoj dolini nalaze se čudesno lijepe špilje, jame i vrtače, brojni bunari, lokve, vrela i izvori, a kao jedan od simbola Kosinja svojom se dominantnom pojavom nametnuo planinski vrhunac Kalić ( 969 metara nadmorske visine) s kojeg puca prekrasan pogled na Zavižan, Krasno, Ljubovo, Perušić i veliki dio Kosinjske doline. http://tz-perusic.hr/
KOSINJSKA TISKARA
Pretpostavlja se da je najstarija tiskara na slavenskom jugu . U njoj je najvjerojatnije 1491.tiskan glagoljski brevijar, najstarija knjiga za koju se zna da je tiskana na hrvatskom tlu. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u Veneciji , a manji ulomak ( šest pergamentnih listova) otkriven je u Vatikanskoj knjižnici. Kratko vrijeme pošto je u Njemačkoj izumljen tiskarski stroj, osnovali su knezovi Frankopani u selu Kosinj , prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je tiskana, također za crkvene potrebe i prva hrvatska tiskana knjiga 1483. godine. Kosinj kao simbol hrvatske kulture ima svoje mjesto i u Gutenbergovom muzeju u Mainzu gdje na karti prvih tiskara ponosno stoji njegovo ime. (To malo ličko selo, u 15. i 16. stoljeću bilo je ucrtano u mnogobrojnim zemljopisnim kartama. Tako je u starim kartama Jadrana raznih europskih autora, poglavito talijanskih, Kosinj naveden čak 11 puta.)Stoga nije pretjerano reći da je Hrvatska po Kosinju postala važan dio Europe i civiliziranog svijeta. http://demo.ctk-rijeka.hr/Kosinj/Povijest.htm
Izdvajamo
