Kulturna baština Pirovca

Do danas su sačuvana obilježja burne i bogate prošlosti, prvorazredne kulturno-spomeničke vrijednosti, nastale na stoljetnom putu, žilavom otporu tuđinskim osvajačima i vrijednoj ruci njegovih žitelja.

Kao najvrijedniji se spominju: obrambeni bedemi kojima je Pirovac bio opasan sa sve četiri strane, zidani u početku 16. stoljeća (1505. godine) od kojih su ostaci na sjevernoj strani i danas vidljivi; gradska vrata koja se i danas odlikuju svojom snagom i ljepotom, s pomičnim mostom koji se dizao noću, a koji je zbog dotrajalosti, kao i bedemi, porušen na kraju deventaestog stoljeća (1884. godine).

Također, tu je i župna crkva Gospe Karmelske, građena još 1506. g., obnavljana i pregrađivana 1832. g.; kapela na starom pirovačkom groblju, iz 15. stoljeća, koju dadoše sagraditi, kao i bedeme i crkvu Sv. Jurja najmoćnija pirovačka obitelj Draganić-Vrančić, i u kapeli sarkofag s reljefom (1447. g.), rad Šibenčanina Andrije Budičića i Lorenza Pincina iz Venecije, majstora iz plejade graditelja velebne šibenske katedrale.

Zlosela se prvi put spominju 1298. godine u dokumentima pri nastanku šibenske biskupije, a pripadaju župi Srima istočno od Vodica. Mjesto mijenja ime 1930. godine u Pirovac.
Petar Draganić, soprakomit mletačke flote u Šibeniku, potomak stare i ugledne plemičke porodice, kupio je zemljište na kojem se danas nalazi Pirovac. Zbog opasnosti od Turaka koje su se pojačavale padom Bosne 1463. godine i učestalih napada, Draganić nasipava siku (mali otočić uz obalu) na mjestu sadašnje stare jezgre i izgrađuje tvrđavu s bedemima, crkvu i župni dvor, te kuće za stanovnike koji postaju njegovi koloni.
U povijesti su Turci dva puta osvajali Zlosela, a stanovništvo je bježalo na susjedni otok Murter, da bi ih potom mletačka vlast naredbom vraćala. Utvrda je kao cjelina funakcionirala sve do turskog napuštanja Dalmacije, a branili su je osim mještana i mletački vojnici plaćenici, porijeklom Grci.
Unutar zidina, sve do kraja I. svjetskog rata, živjeli su ljudi i stoka da bi se sredinom prošlog stoljeća stoka izmjestila izvan zidina, a ujedno počela i gradnja stambenih objekata. Tada počinje novija povijest Pirovca.
Kao pobožan čovjek, Draganić je 1510. godine na zapadnoj strani otočića Sustipanca, kojega su Zloseljani nazivali i Mojstar, izgradio samostan za fratre Trećoredce, koji je djelovao do francuske okupacije Dalmacije početkom XIX. stoljeća. Na istom otočiću je, prije samostana Trećoredaca, u ranom srednjem vijeku postojao Benediktinski samostan. O tome, kao i i Zloselima, piše Alberto Fortis u svojoj knjizi “Viaggio in Dalmazia” – “Put po Dalmaciji”.
Zlosela se prvi put spominju 1298. godine u dokumentima pri nastanku šibenske biskupije, a pripadaju župi Srima istočno od Vodica. Mjesto mijenja ime 1930. godine u Pirovac.

Petar Draganić, soprakomit mletačke flote u Šibeniku, potomak stare i ugledne plemičke porodice, kupio je zemljište na kojem se danas nalazi Pirovac. Zbog opasnosti od Turaka koje su se pojačavale padom Bosne 1463. godine i učestalih napada, Draganić nasipava siku (mali otočić uz obalu) na mjestu sadašnje stare jezgre i izgrađuje tvrđavu s bedemima, crkvu i župni dvor, te kuće za stanovnike koji postaju njegovi koloni.
U povijesti su Turci dva puta osvajali Zlosela, a stanovništvo je bježalo na susjedni otok Murter, da bi ih potom mletačka vlast naredbom vraćala. Utvrda je kao cjelina funakcionirala sve do turskog napuštanja Dalmacije, a branili su je osim mještana i mletački vojnici plaćenici, porijeklom Grci.
Unutar zidina, sve do kraja I. svjetskog rata, živjeli su ljudi i stoka da bi se sredinom prošlog stoljeća stoka izmjestila izvan zidina, a ujedno počela i gradnja stambenih objekata. Tada počinje novija povijest Pirovca.
Kao pobožan čovjek, Draganić je 1510. godine na zapadnoj strani otočića Sustipanca, kojega su Zloseljani nazivali i Mojstar, izgradio samostan za fratre Trećoredce, koji je djelovao do francuske okupacije Dalmacije početkom XIX. stoljeća. Na istom otočiću je, prije samostana Trećoredaca, u ranom srednjem vijeku postojao Benediktinski samostan. O tome, kao i i Zloselima, piše Alberto Fortis u svojoj knjizi “Viaggio in Dalmazia” – “Put po Dalmaciji”.
Kulturna baština Pirovca
Mjesto: Pirovac
Ključne riječi kulturna baština
Regija Sjeverna Dalmacija
Najbliži grad Šibenik

Do danas su sačuvana obilježja burne i bogate prošlosti, prvorazredne kulturno-spomeničke vrijednosti, nastale na stoljetnom putu, žilavom otporu tuđinskim osvajačima i vrijednoj ruci njegovih žitelja.

Kao najvrijedniji se spominju: obrambeni bedemi kojima je Pirovac bio opasan sa sve četiri strane, zidani u početku 16. stoljeća (1505. godine) od kojih su ostaci na sjevernoj strani i danas vidljivi; gradska vrata koja se i danas odlikuju svojom snagom i ljepotom, s pomičnim mostom koji se dizao noću, a koji je zbog dotrajalosti, kao i bedemi, porušen na kraju deventaestog stoljeća (1884. godine).

Također, tu je i župna crkva Gospe Karmelske, građena još 1506. g., obnavljana i pregrađivana 1832. g.; kapela na starom pirovačkom groblju, iz 15. stoljeća, koju dadoše sagraditi, kao i bedeme i crkvu Sv. Jurja najmoćnija pirovačka obitelj Draganić-Vrančić, i u kapeli sarkofag s reljefom (1447. g.), rad Šibenčanina Andrije Budičića i Lorenza Pincina iz Venecije, majstora iz plejade graditelja velebne šibenske katedrale.

Legenda o imenu Zlosela
Mjesto: Pirovac
Subregija Sjeverna Dalmacija
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Legenda

Pirovčani su bili hrabri i lukavi, te odlučni braniti svoje domove, ali malobrojni u odnosu na turskog osvajača. Zato su u maloj skupini, na čelu s Urem Kapetanom, kriomice izišli iz utvrde, te iz zasjede ubili turskog časnika. Misleći da ih je mnogo Turci pobjegoše vičući: “Zlo selo, zli ljudi!” Po toj legendi postoji i pjesma u desetercu, čiji su početni stihovi:

“Viče vila s vrva Makirine
Ustani se Urem Kapetane,
Eto na te Turska vojska iđe.”

Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr