Sv. Filip i Jakov
Na području današnjeg mjesta Sv.Filip i Jakov u dalekoj prošlosti prije gotovo tri milenije postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji ostaci su vidljivi u suhozidima i grobnim gomilama iz kojih potječu nalazi koji se danas čuvaju u Biogradskom muzeju. Dolaskom Rimljana u I. st. grade se gospodarska imanja i ladanjske vile za islužene rimske vojnike tako da ostatke tih građevina imamo u zaleđu nedaleko crkve Sv. Roka kao i u priobalju na području primorja prema Biogradu, danas se vide ostaci na položaju ''Kapelica'', a nasuprot Sv. Filip i Jakova na otočiću Frmić imamo ostatke rimske kasnoantičke cisterne. Dolaskom Hrvata ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Sv.Filip i Jakova. Tako je oko današnje crkve Sv.Roka postojalo selo Rogovo, tu je i danas već spomenuta crkva iz XI.st. te ostaci kaštela znanog nam kao Dvorine.
Rogovo je imalo najkraći put do mora kod kod današnjeg mjesta na kojem je tada u XII. St postojala tek malena crkvica posvećena Svetom Filip i Jakovu koja je stradala, kasnije je po njoj selo dobilo ime . U XV st. javlja se prvi put ime '' San Filip e Giacomodi Rogovo '', tj. seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje je tu bilo kao i ostali gospodarski objekti.
Današnja stara jezgra nastala je kroz XVI st. i većim djelom u XVII st. Na ulazu u staru jezgru u oči upada Kaštel iz XVII st. u kojeg je uzidan grb jednog rogovoskog opata iz XV st. crkva Sv.Mihovila spominje se još u XVI st. ali je stradala od Turaka pa je 1707godine podignuta današnja sa prelijepim zvonikom.
Postoje ostaci Benediktinskog dvora (u Sv.Filip i Jakovu je bila i luka benedktinske opatije na Rogovu). Crkva Sv. Roka pripada romaničkom dobu koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.
Od značajnih primjera profane arhitekture na prostoru Sv.Filip i Jakva moramo istaknuti:
Park Borelli koji je vrijedan spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja.
Ostaci Bendiktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine. Najstariji dio potječe iz
12. st., južni je dio nastao u srednjem vijeku, a gornji sloj potječe iz doba Turaka.
Kuća Oštrića
Kuće Borelli
Postoje i značajni arheološki lokaliteti:
otočić Frmić: ostaci ville rustice cisternom bačvastog svoda; sa zapadne strane su
strane otočića u moru ostaci temeljne konstrukcije pristaništa u obliku slova '' L''.
Na području današnjeg mjesta Sv.Filip i Jakov u dalekoj prošlosti prije gotovo tri milenije postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji ostaci su vidljivi u suhozidima i grobnim gomilama iz kojih potječu nalazi koji se danas čuvaju u Biogradskom muzeju. Dolaskom Rimljana u I. st. grade se gospodarska imanja i ladanjske vile za islužene rimske vojnike tako da ostatke tih građevina imamo u zaleđu nedaleko crkve Sv. Roka kao i u priobalju na području primorja prema Biogradu, danas se vide ostaci na položaju ''Kapelica'', a nasuprot Sv. Filip i Jakova na otočiću Frmić imamo ostatke rimske kasnoantičke cisterne.
Dolaskom Hrvata ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Sv.Filip i Jakova. Tako je oko današnje crkve Sv.Roka postojalo selo Rogovo, tu je i danas već spomenuta crkva iz XI.st. te ostaci kaštela znanog nam kao Dvorine.
Rogovo je imalo najkraći put do mora kod kod današnjeg mjesta na kojem je tada u XII. St postojala tek malena crkvica posvećena Svetom Filip i Jakovu koja je stradala, kasnije je po njoj selo dobilo ime . U XV st. javlja se prvi put ime '' San Filip e Giacomodi Rogovo '', tj. seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje je tu bilo kao i ostali gospodarski objekti.
Današnja stara jezgra nastala je kroz XVI st. i većim djelom u XVII st. Na ulazu u staru jezgru u oči upada Kaštel iz XVII st. u kojeg je uzidan grb jednog rogovoskog opata iz XV st. crkva Sv.Mihovila spominje se još u XVI st. ali je stradala od Turaka pa je 1707godine podignuta današnja sa prelijepim zvonikom.
Postoje ostaci Benediktinskog dvora (u Sv.Filip i Jakovu je bila i luka benedktinske opatije na Rogovu). Crkva Sv. Roka pripada romaničkom dobu koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.Od značajnih primjera profane arhitekture na prostoru Sv.Filip i Jakva moramo istaknuti:
- Park Borelli koji je vrijedan spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja.
- Ostaci Bendiktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine. Najstariji dio potječe iz 12. st., južni je dio nastao u srednjem vijeku, a gornji sloj potječe iz doba Turaka.
- Kuća Oštrića
- Kuće Borelli
Postoje i značajni arheološki lokaliteti:
- otočić Frmić: ostaci ville rustice cisternom bačvastog svoda; sa zapadne strane su strane otočića u moru ostaci temeljne konstrukcije pristaništa u obliku slova '' L''.
Sv. Filip i Jakov
Ključne riječi Liburnsko naselje, pristanište, kaštel
Na području današnjeg mjesta Sv.Filip i Jakov u dalekoj prošlosti prije gotovo tri milenije postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji ostaci su vidljivi u suhozidima i grobnim gomilama iz kojih potječu nalazi koji se danas čuvaju u Biogradskom muzeju. Dolaskom Rimljana u I. st. grade se gospodarska imanja i ladanjske vile za islužene rimske vojnike tako da ostatke tih građevina imamo u zaleđu nedaleko crkve Sv. Roka kao i u priobalju na području primorja prema Biogradu, danas se vide ostaci na položaju ''Kapelica'', a nasuprot Sv. Filip i Jakova na otočiću Frmić imamo ostatke rimske kasnoantičke cisterne. Dolaskom Hrvata ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Sv.Filip i Jakova. Tako je oko današnje crkve Sv.Roka postojalo selo Rogovo, tu je i danas već spomenuta crkva iz XI.st. te ostaci kaštela znanog nam kao Dvorine.
Rogovo je imalo najkraći put do mora kod kod današnjeg mjesta na kojem je tada u XII. St postojala tek malena crkvica posvećena Svetom Filip i Jakovu koja je stradala, kasnije je po njoj selo dobilo ime . U XV st. javlja se prvi put ime '' San Filip e Giacomodi Rogovo '', tj. seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje je tu bilo kao i ostali gospodarski objekti.
Današnja stara jezgra nastala je kroz XVI st. i većim djelom u XVII st. Na ulazu u staru jezgru u oči upada Kaštel iz XVII st. u kojeg je uzidan grb jednog rogovoskog opata iz XV st. crkva Sv.Mihovila spominje se još u XVI st. ali je stradala od Turaka pa je 1707godine podignuta današnja sa prelijepim zvonikom.
Postoje ostaci Benediktinskog dvora (u Sv.Filip i Jakovu je bila i luka benedktinske opatije na Rogovu). Crkva Sv. Roka pripada romaničkom dobu koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.
Od značajnih primjera profane arhitekture na prostoru Sv.Filip i Jakva moramo istaknuti:
Park Borelli koji je vrijedan spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja.
Ostaci Bendiktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine. Najstariji dio potječe iz
12. st., južni je dio nastao u srednjem vijeku, a gornji sloj potječe iz doba Turaka.
Kuća Oštrića
Kuće Borelli
Postoje i značajni arheološki lokaliteti:
otočić Frmić: ostaci ville rustice cisternom bačvastog svoda; sa zapadne strane su
strane otočića u moru ostaci temeljne konstrukcije pristaništa u obliku slova '' L''.
Na području današnjeg mjesta Sv.Filip i Jakov u dalekoj prošlosti prije gotovo tri milenije postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji ostaci su vidljivi u suhozidima i grobnim gomilama iz kojih potječu nalazi koji se danas čuvaju u Biogradskom muzeju. Dolaskom Rimljana u I. st. grade se gospodarska imanja i ladanjske vile za islužene rimske vojnike tako da ostatke tih građevina imamo u zaleđu nedaleko crkve Sv. Roka kao i u priobalju na području primorja prema Biogradu, danas se vide ostaci na položaju ''Kapelica'', a nasuprot Sv. Filip i Jakova na otočiću Frmić imamo ostatke rimske kasnoantičke cisterne.
Dolaskom Hrvata ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Sv.Filip i Jakova. Tako je oko današnje crkve Sv.Roka postojalo selo Rogovo, tu je i danas već spomenuta crkva iz XI.st. te ostaci kaštela znanog nam kao Dvorine.
Rogovo je imalo najkraći put do mora kod kod današnjeg mjesta na kojem je tada u XII. St postojala tek malena crkvica posvećena Svetom Filip i Jakovu koja je stradala, kasnije je po njoj selo dobilo ime . U XV st. javlja se prvi put ime '' San Filip e Giacomodi Rogovo '', tj. seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje je tu bilo kao i ostali gospodarski objekti.
Današnja stara jezgra nastala je kroz XVI st. i većim djelom u XVII st. Na ulazu u staru jezgru u oči upada Kaštel iz XVII st. u kojeg je uzidan grb jednog rogovoskog opata iz XV st. crkva Sv.Mihovila spominje se još u XVI st. ali je stradala od Turaka pa je 1707godine podignuta današnja sa prelijepim zvonikom.
Postoje ostaci Benediktinskog dvora (u Sv.Filip i Jakovu je bila i luka benedktinske opatije na Rogovu). Crkva Sv. Roka pripada romaničkom dobu koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.Od značajnih primjera profane arhitekture na prostoru Sv.Filip i Jakva moramo istaknuti:
- Park Borelli koji je vrijedan spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja.
- Ostaci Bendiktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine. Najstariji dio potječe iz 12. st., južni je dio nastao u srednjem vijeku, a gornji sloj potječe iz doba Turaka.
- Kuća Oštrića
- Kuće Borelli
Postoje i značajni arheološki lokaliteti:
- otočić Frmić: ostaci ville rustice cisternom bačvastog svoda; sa zapadne strane su strane otočića u moru ostaci temeljne konstrukcije pristaništa u obliku slova '' L''.
Turanj
Ključne riječi Meštrovići, crkvica Neoskvrnjenog začeća, kula, Gospa od Karmela
Prvi arheološki tragovi na području Turnja potječu još iz mlađeg kamenog doba, a naseljeno je bilo do brončanog doba. Otočić je u brončano doba bio spojen kopnom. Prvo se naselje zvalo Tukljača (Tukljačane, Tuklječane), a u rimsko doba su se tu nalazile tri lučice i veliko rimsko imanje. Iz tog doba sačuvane su tri crkvene knjige na glagoljici i dva povijesno važna glagoljaška kamena natpisa.
Crkvica Neoskvrnjenog začeća ili sv. Marije na mjesnom groblju iz 845. godine podignuta je na ostacima rimske ville rustice.
Godine 1444. u Turnju je sagrađena utvrda hrvatskih plemića Meštrovića, iz čijeg vremena je ostao sačuvan Kaštel (kula), glavna vrata i dio bedema. Po toj kuli je Turanj dobio ime Toretta (prema latinskom: turis - toranj, kula), koje je s vremenom dobilo današnji oblik. Utvrda je bila sagrađena tik uz more, a zidine su podupirale tri kule. Turanj je za vrijeme Kandijskog rata bio carinarnica, dio stanovništva je u to doba bio sklonjen na obližnje otoke Pašman i Babac, a Turanj su jednom prilikom Mlečani zapalili da ne bi pao u turske ruke.
Godine 1450. unutar turanjskih zidina bila je sagrađena crkva koju je za vrijeme Kandijskog rata srušio i zapalio Ibrahim-paša, a na njenom mjestu je 1675. sagrađena sadašnja župna crkva Gospe Karmelske.
Spomenici i znamenitosti [uredi]
U središtu mjesta nalazi se crkva posvećena Gospi od Karmela iz 15. stoljeća čiji se blagdan posebno slavi, a tijekom turističke sezone uz pučke svečanosti održava se i turanjska fešta.
Izvan mjesta u neposrednoj blizini obale nalazi se crkva sv. Marije na lokalitetu Tukljača, a na otoku Babcu se nalazi crkva sv. Andrije (13. - 15. stoljeće). Iznad naselja do vidikovca na lokalitetu Crni krug, može se stići pješačko-biciklističkom stazom, gdje se nalazi gradina iz željeznog doba, a i arheološko područje Tukljača.
Prvi arheološki tragovi na području Turnja potječu još iz mlađeg kamenog doba, a naseljeno je bilo do brončanog doba. Otočić je u brončano doba bio spojen kopnom. Prvo se naselje zvalo Tukljača (Tukljačane, Tuklječane), a u rimsko doba su se tu nalazile tri lučice i veliko rimsko imanje. Iz tog doba sačuvane su tri crkvene knjige na glagoljici i dva povijesno važna glagoljaška kamena natpisa.
Crkvica Neoskvrnjenog začeća ili sv. Marije na mjesnom groblju iz 845. godine podignuta je na ostacima rimske ville rustice. Godine 1444. u Turnju je sagrađena utvrda hrvatskih plemića Meštrovića, iz čijeg vremena je ostao sačuvan Kaštel (kula), glavna vrata i dio bedema. Po toj kuli je Turanj dobio ime Toretta (prema latinskom: turis - toranj, kula), koje je s vremenom dobilo današnji oblik. Utvrda je bila sagrađena tik uz more, a zidine su podupirale tri kule. Turanj je za vrijeme Kandijskog rata bio carinarnica, dio stanovništva je u to doba bio sklonjen na obližnje otoke Pašman i Babac, a Turanj su jednom prilikom Mlečani zapalili da ne bi pao u turske ruke.
Godine 1450. unutar turanjskih zidina bila je sagrađena crkva koju je za vrijeme Kandijskog rata srušio i zapalio Ibrahim-paša, a na njenom mjestu je 1675. sagrađena sadašnja župna crkva Gospe Karmelske.
U središtu mjesta nalazi se crkva posvećena Gospi od Karmela iz 15. stoljeća čiji se blagdan posebno slavi, a tijekom turističke sezone uz pučke svečanosti održava se i turanjska fešta.Izvan mjesta u neposrednoj blizini obale nalazi se crkva sv. Marije na lokalitetu Tukljača, a na otoku Babcu se nalazi crkva sv. Andrije (13. - 15. stoljeće). Iznad naselja do vidikovca na lokalitetu Crni krug, može se stići pješačko-biciklističkom stazom, gdje se nalazi gradina iz željeznog doba, a i arheološko područje Tukljača.
Izdvajamo
