Kamen i uvjeti života su određivali značajke tradicijske arhitekture, bez iznimke je prisutna razumna štednja prostora, materijala i radne snage. Usporedo s osvajanjem područja gradnjom kuća i nastavanjem razvijale su se i tehnike gradnje bunara, štala, guvna te suhozida kao posebnog oružja u kultivaciji prirode i njenog kroćenja za čovjeka.Srce i dušu svake kuće činilo je ognjište sa prostorom za spremanje hrane, razgovore, pjesmu i štošta drugo.U ljepotu ovih kuća skladnih omjera, ravnih linija i geometrijske sažetosti ugrađena je iskonska funkcionalnost koja ih čini svevremenima.
Graditeljski izričaj Triljskog kraja u potpunosti se uklapa u tradicijsku zbirku Dalmatinske zagore, koji vrijednosno i stilski ne zaostaje ni najmanje za tipičnim oblicima stare Dalmacije.
Na području Trilja brzo ćete vidjeti što je to što je činilo život u ovim krajevima toliko posebnim da ga ni sve nedaće koje su prohujale kroz njega nisu ugasile ni zaplašile niti na trenutak.
slika www.terracon-news.com
Nedirnuto i pitomo, kao da je se vrijeme ne tiče, pod okriljem uzdignute Kamešnice, u podnožju brojnih brežuljaka, potekla je, već otprije, tko zna od kada, rječica u svom mirnom kutku svijeta.
Nešto posebno lebdi u zraku dok se spuštate od izvora kroz mjesto Grab koje se zove upravo kao i rječica koja mu je sve dala.
Iznad modrog dubokog oka iz kojeg bešumno izvire, poput kristala, ledena voda, nadvija se ogromna strma litica posuta nedohvatljivim cvijetom sunovrata.
Tek nekoliko metara nizvodno iznenadi zaglušujuća buka pjenastog vodopada, pjesma cvrčka, šum vode, cvrkut ptica bojaju zvukovima prostor ovog netaknutog carstva.
Voda se nastavljajući nizvodno mirno prelijeva na suncu iz bazena u bazen tvoreći akumulacije snage koje će duž njenog toka pokretati jako stare mlinove.
Snaga i privlačnost ovog mjesta učinila je život ovdje pravom pustolovinom, još prije 600 godina ljudi su sagradili stare mlinice koje su mljele i mljele bez prestanka.
Stare Grabske mlinice bile su odredište mnogih iz širokog kraja, tu se dolazilo mljeti žito i uživati u ljepotama krajolika na koje se i tada rijetko nailazilo.
Starih pet mlinica nanizanih niz krivudavu rječicu Grab ostale su do dana današnjeg sačuvane u svom izvornom obliku i još uvijek u redovitoj funkciji jer samljeti žito na njima znači sigurnu okladu za ukusan obrok.
Prolazeći kroz mlinove Grab nastavlja svojim utrtim putem oplakujući stijene i milujući raslinje, nedirnuta ljepota kao da priča neki nepoznati jezik sa starim mlinicama, poželite li čuti jezik prirode i čovjeka kakav smo zaboravili, a u svima je nama, Grab je tu.
Nizvodno dolje pruža se plodno polje, ni kraja mu ne možeš sagledati, tamo se negdje gubi rječica dok se spaja s drugom rijekom, tu je i kraj i početak ovog mjesta koje ostaje tamo negdje u mirnom kutku svijeta, u čvrstom zagrljaju brežuljaka.
http://www.tz-trilj.hr/?show=5804
Muzej triljskog kraja prikuplja, istražuje, čuva i dokumentira kulturnu baštinu s područja Trilja prezentiranu kroz Arheološku, Etnografsku, Kulturno-povijesnu i Numizmatičku zbirku. Arheološka zbirka podijeljena je prema kronološkom kriteriju u odjele: Prapovijest, Antika i Srednji vijek.
Sva ostala građa evidentirana je kroz fondove sekundarne dokumentacije (Fototeka, Hemeroteka, Videoteka, Filmoteka, Fond dokumentacijskih crteža, Medijateka, Dokumenti i dr..).
Uz sabiranje, čuvanje, dokumentiranje i zaštitu građe, jedna od osnovnih muzejskih djelatnosti jest prezentiranje fonda javnosti. Stoga je u rujnu 2009. godine otvorena tematska izložba Tilurij – rimski vojni logor koja čini integralni dio budućeg arheološkog postava. Izložba prezentira rezultate dosadašnjih arheoloških istraživanja rimskog vojnog logora Tilurija u mjestu Gardun, koja sustavno od 1997. godine provodi Odsjek za arheologiju FF Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Sanader. Osim pokretnog arheološkog materijala prikazano je i stanje istraženosti logorske arhitekture. Godine 2012. tiskan je vodič izložbe na hrvatskom jeziku, a u pripremi je tisak istoga na engleskom jeziku.
Od godine 2007. Muzej triljskog kraja provodi zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu utvrda Nutjak na Cetini nizvodno od Trilja.
Ostaci nekoć moćne tvrđave pamte česte bitke od kraja 15. st. kada ju je sagradio poljički knez Žarko Dražojević.
Žarko Dražojević je poginuo 1508. godine u turskoj zasjedi iza Klisa, a sve do svoje smrti u sedamdesetoj godini života uspijevao je održavati obranu Sinja i Nutjaka.
Legenda o Žarku Dražojeviću koja još živi možda i življe nego ikada priča o čovjeku neobičnih umijeća koji pri svakom dolasku u tvrđavu hrani svoje gavranove koji se ugnjezdiše na kruništu tvrđave. Dresirani, pratili bi svaki njegov pothvat, te kruženjem i kričanjem upozoravali na prisustvo neznanca
Žarko se iz okršaja vraćao neozlijeđen, a pobjedu slavio blagujući sirovo meso zajedno s crnim pticama.
Poziv Sinjana u pomoć zatekao ga je u Klisu. Žarko zajaši riđana, prokasa Dugopoljem te se pope na Mali Mosor. Snažno dozove i pričeka. Avaj, umjesto ptica opkoli ga jato janjičara. Smrtno ranjen shvati da je izdajica spriječio gavranove. Umirući prokune posadu Nutjaka . Dvadeset godina prođe , ali kletva stiže i prave i krive. Isti oni koji su posjekli Žarka posijeku zatečene i razore Nutjak .
Stoljeća su prošla, a još uvijek na dan Žarkove pogibije dva Gavrana s Mosora oblete Nutjak i graktanjem pozdrave svog gospodara.
Kamen i uvjeti života su određivali značajke tradicijske arhitekture, bez iznimke je prisutna razumna štednja prostora, materijala i radne snage. Usporedo s osvajanjem područja gradnjom kuća i nastavanjem razvijale su se i tehnike gradnje bunara, štala, guvna te suhozida kao posebnog oružja u kultivaciji prirode i njenog kroćenja za čovjeka.Srce i dušu svake kuće činilo je ognjište sa prostorom za spremanje hrane, razgovore, pjesmu i štošta drugo.U ljepotu ovih kuća skladnih omjera, ravnih linija i geometrijske sažetosti ugrađena je iskonska funkcionalnost koja ih čini svevremenima.
Graditeljski izričaj Triljskog kraja u potpunosti se uklapa u tradicijsku zbirku Dalmatinske zagore, koji vrijednosno i stilski ne zaostaje ni najmanje za tipičnim oblicima stare Dalmacije.
Na području Trilja brzo ćete vidjeti što je to što je činilo život u ovim krajevima toliko posebnim da ga ni sve nedaće koje su prohujale kroz njega nisu ugasile ni zaplašile niti na trenutak.
slika www.terracon-news.com