Lisakova kula
Izgrađena u 16. stoljeću, ova kula bila je dio sjevernog djela obrambenog sustava grada. Jakob Erber je 1773. izveo građevinske zahvate za stan gradskog notara. Kao dio nekadašnjih gradskih vrata jedna je od dvije kule koje su preostale nakon rušenja sustava obrane početkom 19. stoljeća.
Od svog nastanka, razvoja u srednjem vijeku pa sve do danas, Varaždin je oduvijek bio grad kojeg su njegovi stanovnici voljeli, a gosti mu se divili i hvalili ga. Ovaj osebujan grad smješten na rubu panonske nizine, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, snažno privlači posjetitelje te je oduvijek smatran jednim od najljepših gradova Hrvatske.
Varaždin se kao Garestin spominje 1181., a već je 1209. postao prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj. Tom titulom nagradio ga je Hrvatsko - ugarski kralj Andrija II. za vjernost koju su mu Varaždinci iskazali dok je bio u kneginečkom zatočeništvu.
Grad je živio kao političko središte u kom je zasjedao Hrvatski sabor, ali i crkveno jer je u njemu središte imao i Varaždinski arhiđakonat Zagrebačke biskupije. Danas jedan od najprepoznatljivijih gradskih objekata - Stari grad u prošlosti je mijenjao svoje vlasnike: obitelj Celjski, Ungnad te na kraju Erdödy koji su u njemu boravili do 1925. kada je postao Gradski muzej.
Značajno razdoblje u povijesti grada je od 1756. do 1776. kada je Varaždin bio sjedište banske vlasti i generalata te glavni grad Hrvatske. Carica i kraljica Marija Terezija osnovala je u njemu Hrvatsko kraljevsko vijeće - prvu hrvatsku vladu. No, 1776. grad je zadesio veliki požar u kojem je skoro cijeli izgorio.
Danas je Varaždin, s gotovo 50.000 stanovnika, jedan od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj.
Osam stoljeća Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina 1209. - 2009.
Od svog nastanka, razvoja u srednjem vijeku pa sve do danas, Varaždin je oduvijek bio grad kojeg su njegovi stanovnici voljeli, a gosti mu se divili i hvalili ga. Ovaj osebujan grad smješten na rubu panonske nizine, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, snažno privlači posjetitelje te je oduvijek smatran jednim od najljepših gradova Hrvatske.
Varaždin se kao Garestin spominje 1181., a već je 1209. postao prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj. Tom titulom nagradio ga je Hrvatsko - ugarski kralj Andrija II. za vjernost koju su mu Varaždinci iskazali dok je bio u kneginečkom zatočeništvu.
Grad je živio kao političko središte u kom je zasjedao Hrvatski sabor, ali i crkveno jer je u njemu središte imao i Varaždinski arhiđakonat Zagrebačke biskupije. Danas jedan od najprepoznatljivijih gradskih objekata - Stari grad u prošlosti je mijenjao svoje vlasnike: obitelj Celjski, Ungnad te na kraju Erdödy koji su u njemu boravili do 1925. kada je postao Gradski muzej.
Značajno razdoblje u povijesti grada je od 1756. do 1776. kada je Varaždin bio sjedište banske vlasti i generalata te glavni grad Hrvatske. Carica i kraljica Marija Terezija osnovala je u njemu Hrvatsko kraljevsko vijeće - prvu hrvatsku vladu. No, 1776. grad je zadesio veliki požar u kojem je skoro cijeli izgorio.
Ono po čemu se Varaždin razlikuje od drugih gradova, njegova je izuzetna spomenička i umjetnička baština s najočuvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom. Uz kompleks Starog grada na relativno malom prostoru ostale su očuvane palače i vile u stilu baroka, rokokoa, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijećnica.
Na raskrižju putova i u dodiru sa svakom od strana svijeta, Varaždin je izgrađen kao most kojega su polako gradile nebrojene osobe i njihove sudbine. Plemstvo, obrtnici, trgovci i bogato građanstvo – svaki je od njih svojim kamenom nadogradio ovaj predivni grad.
Replike starih cimera, oznaka pojedinih cehova, mogu se i danas vidjeti na varaždinskim ulicama. Cimer 'Kornjača' u Gundulićevoj ulici oznaka je trgovine mješovitom robom nastala u 19. stoljeću u doba procvata umjetničkog obrta. Cimer 'Železni čovek' na Trgu kralja Tomislava predstavlja trgovine željeznom robom, onaj 'Morske djevice' na istoimenom trgu trgovine kolonijalnom robom. Na kraju, cimer 'Potokova' na trgu Miljenka Stančića bio je oznaka kovačkog ceha.
Danas je Varaždin, s gotovo 50.000 stanovnika, jedan od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj.
Stari grad
Mjesto: Varaždin
Ključne riječi feudalna utvrda, gotička plastika, gradski muzej
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Varaždinska feudalna utvrda, od davnina nazivana Stari grad, najznačajnija je povijesna građevina Varaždina. Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Današnja utvrda građena je od 14. do 19. stoljeća. Najstariji njen dio je središnja kula. Klupe i baldahini u njenom prizemlju najljepši su primjeri gotičke svjetovne plastike na sjeveru Hrvatske. Za ratova s Turcima u 16. stoljeću pregrađena u renesansni Wasserburg, utvrdu - dvorac okružen visokim zemljanim nasipima s bastionima, opkoljen dvostrukim pojasom vode. Pregradnju su u drugoj polovici 16. stoljeća izveli talijanski graditelji iz okolice Coma na čelu s glavnim carskim graditeljem utvrda na Slavonskoj granici Domenicom del? Lalliom. Tijekom prošlosti bila je vlasništvo mnogih značajnih plemićkih obitelji, grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja Brandenburga te hrvatskog bana Tome Erdödyja i njegovih nasljednika. Godine 1925. postala je vlasništvo grada Varaždina.
U počast milenijske obljetnice hrvatskog kraljevstva otvoren je u Starom gradu 1925. godine Gradski muzej Varaždin. U njegove prostore smjestile su se zbirke najstarijeg, Kulturnopovijesnog odjela, čije su brojne zbirke i u naše vrijeme izložene u stilskim sobama. Najvrjednije su zbirka cehovskih predmeta, namještaja, povijesnih portreta, oružja, slika, satova, porculana i stakla koje uz mnoge druge predmete svakodnevnog života varaždinskog plemstva i bogatog građanstva posjetitelji i danas mogu vidjeti u 40-ak muzejskih prostorija. Posebno su vrijedne zbirke s predmetima iz ostavštine dvaju proslavljenih Varaždinaca, političara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog i jezikoslovca Vatroslava Jagića.
GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN
Strossmayerovo šetalište bb
tel. 385 (0)42 658-754, fax 658-755
web: www.gmv.hr
e-mail: gradski-muzej-vz@vz.t-com.hr
Vrijeme razgleda Staroga grada 40 min.
Najava grupa na tel. Muzeja.
Radno vrijeme:
UTORAK - PETAK 09.00 - 17.00 sati
SUBOTA I NEDJELJA 09.00 - 13.00 sati
Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.
Varaždinska feudalna utvrda, od davnina nazivana Stari grad, najznačajnija je povijesna građevina Varaždina. Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Današnja utvrda građena je od 14. do 19. stoljeća. Najstariji njen dio je središnja kula. Klupe i baldahini u njenom prizemlju najljepši su primjeri gotičke svjetovne plastike na sjeveru Hrvatske. Za ratova s Turcima u 16. stoljeću pregrađena u renesansni Wasserburg, utvrdu - dvorac okružen visokim zemljanim nasipima s bastionima, opkoljen dvostrukim pojasom vode. Pregradnju su u drugoj polovici 16. stoljeća izveli talijanski graditelji iz okolice Coma na čelu s glavnim carskim graditeljem utvrda na Slavonskoj granici Domenicom del? Lalliom. Tijekom prošlosti bila je vlasništvo mnogih značajnih plemićkih obitelji, grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja Brandenburga te hrvatskog bana Tome Erdödyja i njegovih nasljednika. Godine 1925. postala je vlasništvo grada Varaždina.


U počast milenijske obljetnice hrvatskog kraljevstva otvoren je u Starom gradu 1925. godine Gradski muzej Varaždin. U njegove prostore smjestile su se zbirke najstarijeg, Kulturnopovijesnog odjela, čije su brojne zbirke i u naše vrijeme izložene u stilskim sobama. Najvrjednije su zbirka cehovskih predmeta, namještaja, povijesnih portreta, oružja, slika, satova, porculana i stakla koje uz mnoge druge predmete svakodnevnog života varaždinskog plemstva i bogatog građanstva posjetitelji i danas mogu vidjeti u 40-ak muzejskih prostorija. Posebno su vrijedne zbirke s predmetima iz ostavštine dvaju proslavljenih Varaždinaca, političara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog i jezikoslovca Vatroslava Jagića.

GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN
Strossmayerovo šetalište bb
tel. 385 (0)42 658-754, fax 658-755
web: www.gmv.hr
e-mail: gradski-muzej-vz@vz.t-com.hr
Vrijeme razgleda Staroga grada 40 min.
Najava grupa na tel. Muzeja.
Radno vrijeme:
UTORAK - PETAK 09.00 - 17.00 sati
SUBOTA I NEDJELJA 09.00 - 13.00 sati
Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.
Varaždinsko groblje
Mjesto: Varaždin
Ključne riječi parkovna arhitektura, spomenik prirode
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Spomenik parkovne arhitekture

Za razliku od drugih, Varaždinsko groblje stvarano vizionarskom dušom Hermana Hallera, nije samo počivalište mrtvih već izvanredan primjer parkovne arhitekture i spomenik prirode. Ono je za posjetitelja pravo odmorište u kompoziciji breza, cvijeća, trava i vitkih čempresa (tuja), u nježnoj igri svjetlosti i sjena...
Varaždinsko groblje ustanovljeno je 1773., a od 1905. Herman Haller započeo je s njegovim uređenjem posadivši oko 7.000 čempresa, javora, jasena, crvene bukve, šimšira, magnolija i breza. Šišanjem tuja u geometrijski pravilna tijela groblje je poprimilo obilježja francuskog parka. Jedan od najvrjednijih spomenika na varaždinskom groblju je 'Anđeo smrti', djelo kipara Roberta Frangeša Mihanovića, koji simbolički prikazuje opraštanje živih od mrtvih. Uz ostale, posjetitelji bi trebali vidjeti i grobnicu-spomenik Vatroslavu Jagiću koji je svakodnevno ukrašen svježim cvijećem.
Za razliku od drugih, Varaždinsko groblje stvarano vizionarskom dušom Hermana Hallera, nije samo počivalište mrtvih već izvanredan primjer parkovne arhitekture i spomenik prirode. Ono je za posjetitelja pravo odmorište u kompoziciji breza, cvijeća, trava i vitkih čempresa (tuja), u nježnoj igri svjetlosti i sjena... 
Varaždinsko groblje ustanovljeno je 1773., a od 1905. Herman Haller započeo je s njegovim uređenjem posadivši oko 7.000 čempresa, javora, jasena, crvene bukve, šimšira, magnolija i breza. Šišanjem tuja u geometrijski pravilna tijela groblje je poprimilo obilježja francuskog parka. Jedan od najvrjednijih spomenika na varaždinskom groblju je 'Anđeo smrti', djelo kipara Roberta Frangeša Mihanovića, koji simbolički prikazuje opraštanje živih od mrtvih. Uz ostale, posjetitelji bi trebali vidjeti i grobnicu-spomenik Vatroslavu Jagiću koji je svakodnevno ukrašen svježim cvijećem.


Gradska vijećnica
Mjesto: Varaždin
Ključne riječi ranoklasicistički stil, grb grada, anđeo
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Uz Stari grad, jedna od najupečatljivijih obilježja Varaždina svakako je Gradska vijećnica. Ovu kamenu kuću na glavnom gradskom trgu Juraj Brandenburški 1523. darovao je gradu za vijećnicu. Od tada do danas nije mijenjala svoju namjenu te je među najstarijima u Europi. Nakon velikog požara zgradu je 1793. obnovio Johann Taxner, a pročelje s tornjem u ranoklasicističkom stilu Franciscus Lossert. Grb grada s likom anđela dodatni je ukrasni motiv vijećnice.
Uz Stari grad, jedna od najupečatljivijih obilježja Varaždina svakako je Gradska vijećnica. Ovu kamenu kuću na glavnom gradskom trgu Juraj Brandenburški 1523. darovao je gradu za vijećnicu. Od tada do danas nije mijenjala svoju namjenu te je među najstarijima u Europi. Nakon velikog požara zgradu je 1793. obnovio Johann Taxner, a pročelje s tornjem u ranoklasicističkom stilu Franciscus Lossert. Grb grada s likom anđela dodatni je ukrasni motiv vijećnice.
Lisakova kula
Mjesto: Varaždin
Ključne riječi obrambena kula
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Izgrađena u 16. stoljeću, ova kula bila je dio sjevernog djela obrambenog sustava grada. Jakob Erber je 1773. izveo građevinske zahvate za stan gradskog notara. Kao dio nekadašnjih gradskih vrata jedna je od dvije kule koje su preostale nakon rušenja sustava obrane početkom 19. stoljeća.
Sakralna baština
Mjesto: Varaždin
Ključne riječi anđeli, zvonici, crkve
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Sakralni spomenik

Bogatstvo sakralne baštine Varaždina ispričat će vam još jednu priču o Varaždinu i ljudima koji su ga stoljećima gradili, a anđeli na oltarima, zidovima i slikama svojom će vam dobrotom zahvaliti na svakom pogledu. Pri završetku je izrada turističkog itinerera 'Put anđela' kojim će posjetitelji Varaždina upoznati i osjetiti vrijednosti sakralne baštine ovog grada koja se kao inspiracija ogleda u svakom taktu gradskog životnog ritma.
U starogradskoj jezgri Varaždina ima 11 zvonika, 6 crkava i 3 samostana. Toranj Franjevačke crkve, izgrađen 1641, najviši je varaždinski toranj (54,5 m). Zaštitnik grada Varaždina je sv. Nikola.
Bogatstvo sakralne baštine Varaždina ispričat će vam još jednu priču o Varaždinu i ljudima koji su ga stoljećima gradili, a anđeli na oltarima, zidovima i slikama svojom će vam dobrotom zahvaliti na svakom pogledu. Pri završetku je izrada turističkog itinerera 'Put anđela' kojim će posjetitelji Varaždina upoznati i osjetiti vrijednosti sakralne baštine ovog grada koja se kao inspiracija ogleda u svakom taktu gradskog životnog ritma.

U starogradskoj jezgri Varaždina ima 11 zvonika, 6 crkava i 3 samostana. Toranj Franjevačke crkve, izgrađen 1641, najviši je varaždinski toranj (54,5 m). Zaštitnik grada Varaždina je sv. Nikola.
  • Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo - Varaždinska katedrala - Ranobarokna crkva izgrađena u 17. stoljeću poticajom Gašpara Draškovića čiji se grb i nalazi na kamenom portalu. Nekad je služila Isusovačkom i Pavlinskom redu, a 1997. osnivanjem Varaždinske biskupije postala je Katedralnom crkvom.
  • Isusovački samostan - Izgrađen krajem 17. stoljeća, nekadašnji samostan isusovaca i kasnije pavlina, zajedno s crkvom, gimnazijom i sjemeništem tvori najvrjedniji kompleks ranobarokne arhitekture u gradu Varaždinu. Danas je u njemu smješten Fakultet organizacije i informatike.
  • Župna crkva Sv. Nikole - Na mjestu nekadašnje, izgrađena je 1761. ova barokna crkva posvećena zaštitniku grada biskupu Sv. Nikoli. Crkvu je dao izgraditi varaždinski graditelj Matija Mayerhofer, a dovršio je Adam Poch. U gotičkim dijelovima tornja iz 16. stoljeća uzidani su ostaci građevina i grb grada s motivom anđela.
  • Franjevačka crkva i samostan - Crkva Sv. Ivana Krstitelja - Na mjestu nekadašnje srednjovjekovne crkve ivanovaca podignuta je oko 1650. ova barokna crkva koju je gradio Petar Rabba iz Graza. Toranj izgrađen 1641. najviši je u gradu i iznosi 54,4 m. Dvokatna samostanska zgrada oko središnjeg klaustra izgrađena je u današnjem obliku 1678. godine. Svodovi franjevačke ljekarne u zgradi rezidencije oslikani su freskama pavlina Ivana Rangera 1750. godine.
  • Uršulinski samostan i crkva Rođenja Isusovog - Na poziv obitelji Drašković 1703. iz Bratislave u Varaždin dolaze sestre uršulinke. Godine 1712. izgradile su jednobrodnu baroknu crkvu, a 1726. dogradile i toranj, jedan od najljepših u gradu. Sredinom 18. stoljeća uršulinke su kupile kuću i zemljište uz crkvu te tamo izgradile samostan, djevojačku školu i konvikt čime su započele odgojno-obrazovnu djelatnost. Crkvu i samostan gradio je Antun Remer, a dogradnju djevojačkog konvikta 1772. izveo je Jakob Erber.
  • Crkva Sv. Fabijana i Sebastijana - Ovu zavjetnu kapelu pred ulazom u grad podigli su građani grada Varaždina oko 1688. radi zaštite od kuge. Kapelu je 1777. temeljito obnovio Johan Michael Taxner, a današnji oblik dobila je oko 1800. ponovnom pregradnjom i produženjem što je izveo varaždinski majstor Franciscus Lossert.
  • Crkva Sv. Vida - Prema nekim navodima na ovom mjestu stajala je crkva već u 12. stoljeću, a današnji oblik dobila je polovicom 18. stoljeća. Nakon što je teško stradala u požaru 1776., radove na obnovi izveo je varaždinski graditelj Adam Poch.
  • Kapucinska crkva - Crkva Presvetog Trojstva - Kapucinski samostan s crkvom izgrađen je 1705. po nacrtima graditelja Valentinianusa. Drveni namještaj u unutrašnjosti djelo je varaždinskih majstora s kraja 18. stoljeća. U samostanskoj knjižnici čuvaju se vrijedne zbirke starih knjiga i rukopisa te djela starije kajkavske književnosti.
Varaždinske palače
Mjesto: Varaždin
Ključne riječi palače
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Palača Drašković - Izgrađena u rokoko stilu, od 1756. u njoj boravi hrvatski ban Franjo Nadasdy koji je Varaždin izabrao za svoje sjedište. Time ga je učinio glavnim gradom tada Banske Hrvatske koji je i ostao sve do velikog požara 1776. godine.
Palača Erdödy - Ovu palaču smještenu izvan gradskih zidina podigla je grofovska obitelj Erdödy polovicom 18. stoljeća čiji ulaz krasi kameni portal izrađen u rokoko stilu. Palača je polovicom 19. stoljeća preuređena za potrebe 'Kapucinske vojarne', a radove je vodio varaždinski majstor Franciscus Arnold. Danas se u njoj nalazi varaždinska Glazbena škola.
Palača Herczer - U stilu ranog klasicizma ova palača izgrađena je 1795. na poticaj Franje Herczera čiji se grb nalazi nad kamenim portalom glavnog ulaza. Danas se u palači nalazi Entomološka zbirka Gradskog muzeja Varaždin, a u planu je otvorenje Povijesne i Arheološke zbirke.
Hrvatsko narodno kazalište - Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta izgrađena je prema projektu bečkog arhitekta Hermanna Gottlieba Helmera 1873. godine. Premda je varaždinska kazališna tradicija vrlo duga i seže u prvu polovicu 17. stoljeća, stalno gradsko kazalište djeluje od 1915. kao dramsko i glazbeno-scensko kazalište. Među umjetnicima koji su nastupali na 'varaždinskim daskama' su Zvonimir Rogoz, Ančica Mitrović, Ivo Serdar, Martin Sagner, Ljubomir Kerekeš i drugi.
Palača Keglević - Na majuru nasuprot bedema Starog grada podignuta je u 17. stoljeću ova reprezentativna barokna palača. Današnji oblik dobila je oko 1775. kada ju je Jakob Erber preuredio u rokoko stilu. U njoj se danas nalazi znanstveni odjel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu.
Palača Nitzky - Ova kasnobarokna palača, na današnjem Trgu bana Jelačića, izgrađena je krajem 19. stoljeća. Bila je u vlasništvu bogate trgovačke obitelji Nitzky.
Palača Oršić - Monumentalna ranoklasicistička zgrada podignuta 1805. za grofa Aleksandra Erdödyja, krajem 19. stoljeća kupila je obitelj Oršić. Pročelje palače krasi lijep kameni portal u stilu klasicizma. Danas predstavlja reprezentativni galerijski prostor.
Palača Patačić - Smatra se jednom od najljepših rokoko palača u gradu. Današnji izgled dobila je 1764. pregradnjom starije kuće. Nekoć je bila dom grofa Franje Patačića i kao takva središte društvenog života Varaždina. Od njenih dijelova najviše se ističe kutni erker te bogato ukrašen rokoko portal.
Palača Patačić (Franjevački Trg) - Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je bila u vlasništvu nekoliko trgovaca, a od 1764. njen novi vlasnik je obitelj Patačić čije ime nosi i danas. Franjo Patačić dao ju je preurediti u barokno - rokoko stilu.
Palača Patačić - Puttar - U drugoj polovici 18. stoljeća tri zgrade preuređene su u jednu novu jednokatnu kasnobaroknu zgradu. Na istočnom pročelju ističe se kameni portal bogate dekoracije.
Palača Prassinsky - Sermage - U toku 17. stoljeća vlasnik ove palače bila je obitelj Praszinsky, a kasnije Sermage. Svoj današnji oblik dobila je polovicom 18. stoljeća, a u njoj se nalazi stalni postav Galerije starih i novih majstora. Na pročelju zgrade ističe se balkon s ogradom od kovanog željeza.
Palača Tomassi - Barun Stjepan Josip Patačić predao je ovu kuću savjetniku i kasnijem predsjedniku banskog stola Jurju Petkoviću. Oni su ju kasnije prodali obitelji Tomassi koji su u Varaždinu imali suknaru, a u dograđenom djelu palače održavale su se i prve kino predstave u gradu.
Palača Varaždinske županije - Zagrada je podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća, a izgrađena je za potrebe Varaždinske županije te je arhitektonsko djelo domaćeg graditelja Jakoba Erbera. Stradala je u velikom požaru 1776., a obnovom pod utjecajem klasicizma dobiva svoj današnji izgled.
Palača Zagrebačkog Kaptola - Kao jednokatnica ova zgrada izgrađena je u 18. stoljeću u baroknom stilu. Na prvom katu zgrade nalazi se dvorana čiji strop ima bogate stucco dekoracije.
Palača Zakmardy - Ovo velebno zadnje gradili su varaždinski majstori Jakob i Blaž Jančić. Zgrada je izgrađena kao sjemenište za đake varaždinske isusovačke gimnazije 1672. na trošak predbilježnika Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije Ivana Zakmardyja.
  • Palača Drašković - Izgrađena u rokoko stilu, od 1756. u njoj boravi hrvatski ban Franjo Nadasdy koji je Varaždin izabrao za svoje sjedište. Time ga je učinio glavnim gradom tada Banske Hrvatske koji je i ostao sve do velikog požara 1776. godine.
  • Palača Erdödy - Ovu palaču smještenu izvan gradskih zidina podigla je grofovska obitelj Erdödy polovicom 18. stoljeća čiji ulaz krasi kameni portal izrađen u rokoko stilu. Palača je polovicom 19. stoljeća preuređena za potrebe 'Kapucinske vojarne', a radove je vodio varaždinski majstor Franciscus Arnold. Danas se u njoj nalazi varaždinska Glazbena škola.
  • Palača Herczer - U stilu ranog klasicizma ova palača izgrađena je 1795. na poticaj Franje Herczera čiji se grb nalazi nad kamenim portalom glavnog ulaza. Danas se u palači nalazi Entomološka zbirka Gradskog muzeja Varaždin, a u planu je otvorenje Povijesne i Arheološke zbirke.
  • Palača Keglević - Na majuru nasuprot bedema Starog grada podignuta je u 17. stoljeću ova reprezentativna barokna palača. Današnji oblik dobila je oko 1775. kada ju je Jakob Erber preuredio u rokoko stilu. U njoj se danas nalazi znanstveni odjel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu.
  • Palača Nitzky - Ova kasnobarokna palača, na današnjem Trgu bana Jelačića, izgrađena je krajem 19. stoljeća. Bila je u vlasništvu bogate trgovačke obitelji Nitzky.
  • Palača Oršić - Monumentalna ranoklasicistička zgrada podignuta 1805. za grofa Aleksandra Erdödyja, krajem 19. stoljeća kupila je obitelj Oršić. Pročelje palače krasi lijep kameni portal u stilu klasicizma. Danas predstavlja reprezentativni galerijski prostor.
  • Palača Patačić - Smatra se jednom od najljepših rokoko palača u gradu. Današnji izgled dobila je 1764. pregradnjom starije kuće. Nekoć je bila dom grofa Franje Patačića i kao takva središte društvenog života Varaždina. Od njenih dijelova najviše se ističe kutni erker te bogato ukrašen rokoko portal.
  • Palača Patačić (Franjevački Trg) - Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je bila u vlasništvu nekoliko trgovaca, a od 1764. njen novi vlasnik je obitelj Patačić čije ime nosi i danas. Franjo Patačić dao ju je preurediti u barokno - rokoko stilu.
  • Palača Patačić - Puttar - U drugoj polovici 18. stoljeća tri zgrade preuređene su u jednu novu jednokatnu kasnobaroknu zgradu. Na istočnom pročelju ističe se kameni portal bogate dekoracije.
  • Palača Prassinsky - Sermage - U toku 17. stoljeća vlasnik ove palače bila je obitelj Praszinsky, a kasnije Sermage. Svoj današnji oblik dobila je polovicom 18. stoljeća, a u njoj se nalazi stalni postav Galerije starih i novih majstora. Na pročelju zgrade ističe se balkon s ogradom od kovanog željeza.
  • Palača Tomassi - Barun Stjepan Josip Patačić predao je ovu kuću savjetniku i kasnijem predsjedniku banskog stola Jurju Petkoviću. Oni su ju kasnije prodali obitelji Tomassi koji su u Varaždinu imali suknaru, a u dograđenom djelu palače održavale su se i prve kino predstave u gradu.
  • Palača Varaždinske županije - Zagrada je podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća, a izgrađena je za potrebe Varaždinske županije te je arhitektonsko djelo domaćeg graditelja Jakoba Erbera. Stradala je u velikom požaru 1776., a obnovom pod utjecajem klasicizma dobiva svoj današnji izgled.
  • Palača Zagrebačkog Kaptola - Kao jednokatnica ova zgrada izgrađena je u 18. stoljeću u baroknom stilu. Na prvom katu zgrade nalazi se dvorana čiji strop ima bogate stucco dekoracije.
  • Palača Zakmardy - Ovo velebno zadnje gradili su varaždinski majstori Jakob i Blaž Jančić. Zgrada je izgrađena kao sjemenište za đake varaždinske isusovačke gimnazije 1672. na trošak predbilježnika Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije Ivana Zakmardyja.
Kula s lančanim mostom
Mjesto: Varaždin
Ključne riječi obrambena kula, renesansa
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Poznata i kao 'Kula stražarnica', izgrađena je u drugoj polovici 16. stoljeća u renesansnom stilu. Kao ostatak obrambenog sustava feudalne utvrde do danas se uspjela u cijelosti očuvati. Dok je bila u funkciji za koju je izgrađena služila je za smještaj vojnika i kao stan kapetana straže tvrđave.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr