Pokladni običaji Dalmatinske zagore
Najbliži grad Zadar
Vrsta Tradicijska nematerijalna baština
PROGRAM
U subotu, 01.02. 2014. u 8.30 iz Gljeva polaze mačkare, popularni Didi s Kamešnice, na svoj tradicionalni pokladni ophod. Put ih vodi kroz Galu i Han (Obrovac Sinjski) te natrag na Gljev. Ophod će trajati do 17.00 sati.(HR)
Saturday 1 February 2014, 8:30 a.m. the annual carnival pageant starts from the village of Gljev, popularly known as the Didi s Kamešnice association. The way leads them through the villages of Gala, Han (Obrovac Sinjski) and back to the village of Otok. The pageant will last until 5:00 p.m.(ENG)
INFO
Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela
Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala.
Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, poznatijih kao Didi, počinje dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori, nedaleko granice sa Bosnom. Ovu dugu tradiciju pokladnih običaja za koju vežemo očuvanje lokalnog identiteta, njeguje i promovira udruga Didi s Kamešnice iz Gljeva.
Pokladna povorka poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Prva ide skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim komedija i na kraju s određnim razmakom crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju proljeće, predvođeni su nekada prvim didom, a u današnje vrijeme barjom(barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna zadaća ophoda. Tu su još jenge (udane žene),jengije (cure) i ostali svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji ne smiju biti u isto vrijeme na istom mjestu. Likove Turčina i bule vežemo uz dugu prisutnost Turaka na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja kritizira aktualne društvene i političke teme. Crne svatove predvode baba i did, koji vezani uz kult plodnosti simuliraju spolni čin i na taj način prizivaju bolji godišnji urod. Tu su i žalovice, udovice koje nariču šaljive slogane. Najatraktivniji dio povorke čine didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem.
Unatoč razvoju civilizacije, muškarci su još uvijek isključivi nosioci ovog pokladnog običaja, kojemu su glavne karateristike prerušavanje u životinjske likove (ovnove) i travesticija (simulacija promijene spola).
Slični pokladni običaji njeguju se i u drugim selima podno Kamešnice, koji su kao Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(autor teksta: dr.sc. Giovanni Kezich, Museo degli Usi e Costumi della Gente Trentina, SanMichele all’Adige, Italija, Dinka Alaupović Gjeldum).
Krneval Sali - Dugi otok
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Subregija Dugi otok
Vrsta Događanja
Krneval u Salima na Dugom otoku „ SALJSKI KRNEVAL“- ima tradiciju još od sredine 19.st.
Sali-malo, pravo i kultno mediteransko mjesto na Dugom otoku, naravno, kako putem utjecaja (iz Venecije i Italije), tako i putem imaginacije svojih stanovnika, vješto je prigrlilo običaje koji su potom postali sastavnim dijelom saljskog narodnog bića.
KRNEVAL SALJSKI jedna je od tih divnih, veličanstvenih tradicija.
KRNEVAL (lat. Caro – meso, LEVARE-dignuti, jednom riječju ZBOGOM MESU)
Ima dužu pripremu. Netom minu BOŽIĆNI DANI, u Salima polako, ali sigurno zavladavaju maškare. Okupi se ekipa, preobučena u maškare i tako, iz večeri u večer, hodaju po kućama. Domaćini ih rado prihvaćaju i nude sa različitim delicijama i vinom.
A onda: GRANDE FINALE. Nedjelju prije KRNEVALA (koji je uvijek u utorak, tik do PEPELNICE) po Salima lunjaju tzv. Lipe maškare. To su POKLADE. Lica više nisu maskirana, a odjeća je ne samo svečana, maškarana, nego i stvaralački maštovita.
Vrhunac je KRNEVAL. Utorak je. Ta sutra počinje KORIZMA, VRIJEME POSTA I SKUČENOGA ŽIVOTA. Ovaj posljednji utorak, UTORAK KRNEVALA, RAZUZDANOST I MAŠTOVITOST penje se na vrhunac.
Nekoliko dana prije napravljen je KRNEVAL, umjetni čovjek koji uvjek mora na nekoga sličiti.
Maškarana povorka, sa KRNEVALOM NA ČELU, uz zvukove rogova, bubnjeva, općeg talambasanja, ide od kuće do kuće, po cijelom selu.
Uvriježilo se da svaka familja 'da litru ulja', vina…
Kroz to vrijeme na RAVANAC, centralni saljski trg, nose se drva i u predvečerje se pali oganj „KOLEDA“.
Kad padne noć na RAVANAC se 'sliva sve živo i mrtvo“.
Odjekuju zvuci 'mužike', plesa, opijanja, posvemašnje razuzdanosti.
Teče prigodan program kojemu je vrhunac ŠETENCIJA. Nastala u desetercu (napisana rukom anonimnog autora, za koga se 'i te kako zna') šetencijom se na 'smišan način' izvrguju ruglu kako pojedinci, tako i institucije društva.
Malo prije po noći, razvija se maškarana povorka za našega bidnoga KRNEVALA, i od KLANCA DO RAVANCA, nariče se ovo JADNO STVORENJE, KOJE ĆE SE 'užgati' (zapaliti) DA BI SE U PLAMENU KOLEDE ODNILI SVI GRISI I ZLOBE ŽIVUĆIH.
Krneval se baca u KOLEDU, NARIČUĆI I PIVAJUĆI: „KRNEVALE, DOBORO MOJE, SVE KOKOŠE JESU TVOJE. A JA NIMAM NEGO ZELJA, PA JA PRDIM OD VESELJA.“
A POTOM: muk, tajac, tišina.
PO NOĆI JE. KORIZMA JE TU, A KRNEVAL U PEPELU.
Pokladi Vela Luka
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Subregija Otok Korčula
Vrsta Događanja
Pokladi i njegovanje pokladnih običaja u Veloj Luci postoje od kad je i same Vele Luke. Pisani tragovi o samim počecima ne postoje ali postoje usmene predaje najstarijih velolučana koje svjedoče o kontinuiranom slavljenju poklada u Luci na zapadnom dijelu otoka Korčule.
Sve do 1995g. maškare se u Veloj Luci rade takoreći neorganizirano odnosno grupa ljudi bila je zadužena za organizaciju pokladnih događanja dok je nakon te godine s radom počela udruga za očuvanje i promicanje pokladnih običaja "Trtajun" koja je 2014. postala punoljetna odnosno broji 18 godina od svog registriranja. Bitno je napomenuti da "Trtajun" kontinuirano djeluje svih ovih 18 godina i da je ova udruga postala nezaobilazni čimbenik u kulturnom i turističkom životu Vele Luke. Trtajun u sklopu svojih aktivnosti organizira ljetne karnevale s čime je ušao u sve turističke brošure Vele Luke ali i otoka Korčule.
U prvom tjednu poklada "Trtajun" organizira Smotru karnevalskih udruga otoka korčule. Ove godine to je bila 4. Smotra karnevalskih udruga otoka Korčule održana 11. siječnja 2014. I na ovoj 4. po redu šarenoj smotri sudjelovali su sve karnevalske udruge sa otoka i to "Bonkulovići" iz Korčule, "Nezavina Republika Lumbarda" iz Lumbarde, "Vilani" iz Žrnova, "Pinćaluša" iz Smokvice, "Krulić" iz Blata te naravno domaćin "Trtajun iz Vele Luke.
Šarena i vesela povorka uz pratnju Narodne glazbe, kojoj su se priklučili i brojni kostimirani građani krenula je po Veloj Luci u 17 sati prema trrgu kraj hotela Korkyra gdje gosp. Tonko Gugić, sad već bivši načelnik uz nazočnost i brojnih velolučana predao ključ Vele Luke u ruke predsjednika Trtajuna tj, sadašnjem načelniku općine gosp. Darku Dragojeviću. Nakon čina primopredaje prvo što je novi načelnik napravio bilo je otkrivanje dvojezičnih ploča i imenovanje trga na kojem se sve odvijalo u "Trg Zavoda za Zapošljavanje" Ploča je dvojezična i napisana je na Hrvatskom i Japanskom jeziku što se nekim sudionicima nije svidjelo pa su pokušali iste i ukloniti razbijanjem no u tome su ih spriječile jake trtajunove snage reda. Nakon ceremonije na Trgu Zavoda za Zapošljavanje povorka sa sudionicima je prodefilirala do male rive u centru mjesta gdje je sadašnji načelnik uz vatromet spustio EU zastavu i zastavu općine a izvijao Trtajunovu čime je proglasio apsolutnu vlast u mjestu do kraja poklada. Poslije su svi sudionici imali domjenak i zabavu u hotelu Korkyra.
Do kraja pokladnog razdoblja "Trtajun ima još nekoliko većih projekata a to su tradicionalni tanci u H. Adrija koji se održavaju zadnju subotu u pokladima(ove god. to je 01.03.) te karnevalska povorka sa glavnim krivcem za sve nevolje u mjestu -krnovalicom ili krnovalom zadnji utorak pred pepelnicu. Kuriozitet za ovaj detalj je taj što je u Veloj Luci običaj da ako zadnji pokladni utorak padne u veljači (ženskom mjesecu) onda se spaljuje Krnovalica,a ako pokladni utorak padne u ožujku (muškom mjesecu) on da se spaljuje muški lik-Krnoval. Tim činom odnosno spuštanjem "Trtajunove" zastave prestaju pokladne aktivnosti u Veloj Luci.
Maškare Ugrinić i Tkon
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Subregija Otok Pašman
Najbliži grad Zadar
Vrsta Događanja
Maškare - kako ih mi nazivamo u Tkonu i Ugriniću događaju se, po domaću, subotu prije „čiste sride“ ili Pepelnice. To je vikend zbivanja. Maškarana povorka kreće po cijeloj općini i to na način da ulazi u svaku kuću sa pjesmom i smijehom a svaki domaćin ih nastoji na što bolji način ugostiti. Maškare se voze u „karampanima“, traktorima i sa sobom nose „krnju“, karnevala-krivca za sve što se loše dogodilo u protekloj godini u našoj općini. Obilazak kuća se odvija cijeli dan. U predvečerje se čita „teštamenat“ oporuka i osuda „krnji“ koji se na kraju spaljuje, a s tim i svo zlo „koje je učinija“. Nakon spaljivanja krnje organizira se maškarana zabava za mlade i stare. Ugostitelji spremaju besplatnu „pijatancu“ ( jelo ) za sve maškare.
Ove godine početak maškara je 1.ožujka.
Trogirske maškare 2014
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Vrsta Događanja
TROGIRSKA KARNEVALSKA UDRUGA „RAŠPIN JUTE“ TROGIR
Petak 17.01.2014.g. Ključeve grada preuzimaju maškare
Program rada i vladanja gradom pod nazivom“Trogir veliko gradilište u 2014.g.
Svake godine u siječnju maškare preuzimaju ključeve grada , predstave svoju upravu i program vladanja gradom. Ovogodišnji program nosi naziv „Trogir veliko gradilište u 2014 g.“.
Prijedlog programa je realan , prihvatljiv, ostvarljiv i razvojan. Sadašnja gradska uprava nastavit će započete i planirane poslove na infrastrukturnim projektima , a vladajuća ekipa trogirske karnevalske udruge Rašpin jute svoju aktivnost usredočit će na izradu projekata za EU fondove. Svi članovi uključit če se u rad odjela za EU fondove sa ciljem da svatko odradi jedan projekt.
Vlada Republike Hrvatske nas uvjerava da su euri dostupni svima i samo ih treba znati uzeti, a zato trebamo biti iskreni i vjerodostojni za boljitak i budućnost svih generacija.
Naša razmišljanja želimo podijeliti sa svima vama i zagristi jabuku koja nam se daje.
Karneval 2014 u znaku zviždaljke i zviždaća
Ovogodišnji Trogirski karneval koji će se održati 02.03.2014.g. u znaku je zviždaljke i zviždaća. Zviždaljka je stvar u koju se puše, a ona stvara zvuk. Iz nje izlaze krištavi zvukovi koji Vas pozivaju na pozornost. U zadnje vrijeme svi smo počeli puvat i tako postali zviždači. Pitanje koje se nameće je „Zašto“
Odgovor je sljedeći: Zadnjih godina stalno se ponavljamo u istim manirima. 2010 g krivac za sve nedaće u gradu je bila prazna gradska blagajna. Iste godine postavili smo i kamen temeljca za most Čiovo-kopno. 2014.g. slušamo istu priču . Zviždači su ljudi koji šalju upozorenja i javno progovaraju da sve ono što se priča po katunima ima svoju težinu. Želimo odgovore, želimo podići prašinu i da znamo tko će sve to počistiti i kada. Smatramo da nam još uvijek nedostaje hrabrosti i volje jer uvijek se može više i bolje.
Zdravi i veseli bili
Poklade - Blato - Korčula
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Subregija Otok Korčula
Vrsta Događanja
Na blagdan sveta Tri kralja, u večernjim satima u konobi Zlinje načelnik Općine Blato Ante Šeparović predao je "ključeve od mista" Kruliću. U ime Krulića ključeve je preuzeo Petar Borovina, potestat u vremenu dok traju pokladi. Svečanom činu primopredaje prisustvovali su i članovi "Trtajuna" iz Vele Luke. Sa predajom ključeva započele su i tradicionalne pokladne plesne večeri "Munde" u organizaciji V.U. Kumpanjija. Harmoniku je svirao Željko Vitasović.
NAČELNIK: Tek sam doša na ovo misto i malo me je strah dat ovi kjuč
pa bi vas zamoli da ga ne stavljate odma u bravu
i ne isćućate ki škrpinu glavu
i nemojte sad izgasit svitlo
da se ovi brod ne bi nasuka uplitko.
Budite prima našem mistu pažljivi
i u svakoj situaciji snalažljivi.
Kad zagusti da vam glava ne popusti
dobro otvorite oči, da nas koji pas ne zaskoči
izbrusite dobro kanđe, ako nas takne kogod s bande.
Evo sada neka vam je ugodna fotelja i molim
lijepo da vam se na njoj ne omakne velika ili mala potreba.
VODITELJ: Po užanci Krulićeva suda
va prisegnut da ne bude tuga
i pozivan našeg potestata
da na libru ostane kazata.
POTESTAT: Bez referenduma i votih
ćapali smo gospošćinu
samo što smo napunili skrinju.
Pa prisežem i objavljujem puku
s bonamanom imamo svaku ruku.
Nabajali svakega smo blaga
va podilit da ne greća vanka.
VODITELJ: Sada kad smo ćapali gospošćinu
red je da predstavim od vlasti starišinu
potestata i našega uskopa
i da ne zaboravim prisvitlega popa
naš odvitnik od prave je plenke
oprostit će sve naše diverse.
Sad će oni proponit dvi tri riči
jan se nadan na štogod će sličit.
POTESTAT: Do vlasti došli, nismo s puno muke,
a u skuli bile same kjuke.
Vama grubo, a nama lipo
ako odvitništvo bude slipo.
Sada od mene dosta
predstavjan Vana dragega uskopa.
USKOP: Sve je dobro potestatu lipi
jan ću mazat di tebi zaškripi
ćapali smo min vašu skupinu
učinili velu su grišinu
po tilafermi usuda su krali
sve podase ništa nisu dali.
Ko smo naši sve će proć u miru
i hahojak da bude u dilu.
KRULIĆEV ODVJETNIK: I jan sada lipo Boga molim,
croacio iz duše te volim.
Stoljećima tuji perušali
ma ni dila kako sada naši.
Dali oprostit ovo krivokletstvo
pa da frema od kraja prokletsvo.
CAPO DI BANDA: Bez puno febre, smirite se malo
ima svega i vas bi dopalo
potestatu evo tebi dila
a sada ću i drugima navidat.
POP: Ni u raju nećete imat mira
e karonje ostili me bez dila
s oltara dobro ću vas pecnut
jer i jan volim gucnut i lambrcnut
CAPO DI BANDA: I na te smo mislili, oli ne vidiš
ki sve druge da nas ispovidiš
i da opet u lupešćinu gremo
opet svima malo donesemo.
POP: Kuntenat sam i dobre ste ruke
ispovidit ću vas bez vele muke
i oprostit lupešćinu vašu
da možete opet mutit kašu.
VODITELJ: Svi kuntenti ničeg se nebojte
namirili i tuje i svojte
ovako kolo stoljećima od dure
dole lupeži zaigrajmo munde.
Lastovski Poklad 2014
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Vrsta Događanja
L A S T O V S K I P O K L A D 2014.
PROGRAM
http://www.lastovski-poklad.hr/
LASTOVSKI POKLAD 2014
17. 01. 2013. petak, SVETI ANTONI
Početak pokladnih običaja i plesnih večeri
Balo: Trio Bolero
18. 01. Subota, Balo: Trio Bolero
24. 01. petak, Balo: Duo M&G
25. 01. subota, Balo: Duo M&G
31. 01. petak, Balo: Duo M&G
01. 02. subota, Balo: Duo M&G
02. 02. nedjelja, KANDALORA
Prvo halekanje i zajednička večera društva
07. 02. petak, Balo:Trio Bolero
08. 02. subota, Balo:Trio Bolero
Večer lovačkog društva Jastreb
14. 02. petak, Balo: Music band Kocka
15. 02. subota , Balo: Music band Kocka
Liga protiv raka- Humanitarno balo
21. 02. petak, Balo: Trio Bolero
22. 02. subota, Balo: Trio Bolero
Plava noć nogometnog kluba Omladinac
27. 02. PRETILI ČETVRTAK
Drugo halekanje
28. 02. PRETILI PETAK, Balo: Trio Gušt
01. 03. PRETILA SUBOTA
17:00 Otvaranje izložbe starih fotografija –
restoran Amfora
Maskenbal: Pink Panther Band
02. 03. PRETILA NEDJELJA
14:00 Mimohod i ples dječjih maškara
Balo: Pink Panther Band
22:00 Treće halekanje
03. 03. PRETILI PONEDJELJAK
08:00 Uzimanje prline
09:00 Izrada Poklada
12:00 Zajednički ručak pokladarskog duštva
14:00 Kupljenje jaja pod liru
04. 03. POKLAD
08:00 Otezanje uze
13:00 Okupljanje pokladara i lijepih maškara
i početak mimohoda
15:00 Culjanje poklada
18:00 Završno kolo pokladara i lijepih maškara
i spaljivanje poklada
05.03. ČISTA SRIJEDA Od 17:00 Plaćanje sale
Vjerojatno jedan od najstarijih pokladnih običaja u Hrvatskoj, ali i u Europi, održava se na otoku Lastovu još od davne 1483. godine, a 2008. godine Lastovski poklad uvršten je i na popis zaštićenog
nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Legenda kaže da je ovaj karneval nastao u spomen na događaj kad su Katalonci napali Korčulu, a istovremeno su poslali glasnika na Lastovo da se tamošnji narod preda bez borbe.nUmjesto toga, mještani su se naoružali i molili Svevišnjeg za pomoćnkoja je u ubrzo došla u obliku oluje koja je uništila katalonske brodove. nGlasnika su zatim uhitili i za sramotu ga poslali na magarcu kroz selo,
te ga tri puta spustili niz konop.nNekoliko generacija kasnije, sredinom 18. stoljeća, napisani su i prvi pisani dolazi o održavanju poklada na Lastovu, a taj se običaj održao sve do danas,
kad se 2014. godine održava po 531. put.
Inače, Lastovski poklad uvijek počinje 17. siječnja, na blagdan sv. Antuna Opata, a završava na Pepelnicu, odnosno Čistu srijedu.
Tu je još nekoliko važnijih datuma, poput blagdana Svijećnice (Kandalore), pretile subote (Maskenbal), pretile nedjelje (Dječje maškare), pretilog ponedjeljka (Kupljenje jaja) i samog Poklada, odnosno utorka prije Pepelnice, kad se spaljuje poklad ( Lutka od klasa, zobi, žita ).
Na Pokladni utorak je i najsvečaniji dan kad se okupljaju svi pokladari i lijepe maškare, pa svi zajedno kreću u mimohod, ali jedni iza drugi da se putem slučajno ne sretnu sve do paljenja poklada,
koji se prije toga na konopu spušta s vrha brda do dna sela ( culjanje ).
Poklad se culja tri puta uz pucanje bombi koje se nalaze na njemu. Prvi puta pukne pet, drugi sedam, a treći i posljedni put devet bombi. Sve to prati i plesanje pokladarskog kola, koje se pleše i na kraju dana na Dolcu, gdje se svi susreću prilikom paljenja poklada, a na kraju slijedi prava fešta i ples uz pjevanje do ranih jutarnjih sati.
Maškare - vrime od karnevola u Hvaru
Vrsta Događanja
Maškare - vrime od karnevola u Hvaru
Poklade, karneval, maškare, vrijeme je u godini koje počinje od Sveta tri kralja i traje do početka korizme. Iako ima određen dan početka, karneval ne traje svaku godinu isto, već ovisi o tome kojeg datuma padne Pepelnica – Čista srijeda. Kulminacija karnevala je zadnjih dana od petka do najrazuzdanijeg utorka prije Pepelnice. To je za nas „Zodnji od karnevola“ kada se održava povorka, zabava i ludovanje u gradu sa završnim čitanjem testamenta i simboličnim paljenjem Jureta Karnevola. Konačno navečer se održava svečani maskirani ples do ponoći. Ovoga dana cijeli grad sudjeluje u zabavi i ludovanju.
Pokladni običaji vežu se na vrijeme prelaska zime u proljeće u kojem ljudi pokušavaju raznim postupcima utjecati na prirodu za svoju dobrobit, da bi primjerice imali rodnu i uspješnu godinu koja nastupa nakon zimskog mirovanja. Takvi običaju vuku podrijetlo iz predkršćanskih vremena iz područja magije i mitologije. Ipak, vremenski se uklapaju u kršćanski kalendar i svojom su razuzdanošću i kritiziranjem svjetovnih i crkvenih autoriteta često bili osporavani od crkvene i svjetovne vlasti. Posebno je to bio slučaj u gradovima gdje se kroz čitanje testamenta zna veoma oštro kritizirati sve negativno što je vlast u protekloj godini „zgriješila“.
U gradu Hvaru vrijeme karnevala je u povijesti veoma usko bilo vezano uz programe hvarskog kazališta, osnovanog 1612., točno prije 400 godina. Taj je period bio ustvari glavna kazališna sezona u kojoj se ostvarivao najveći broj raznih priredbi, svečanih plesova – kavalkina, kao naravno i maskiranih plesova, na koje su dolazili svi građani ne samo iz grada Hvara, već i iz cijelog otoka pa i otoka Visa. Tako se u sezoni 1836. godine odigralo 36 priredbi, među njima i opera „Norma“. Znamo da je kazalište bilo najaktivnije kroz 19. stoljeće kada je i kazalištem i njegovim programom upravljalo Kazališno društvo osnovano 1803. godine. Međutim, i prije toga, točnije 1712. godine dakle 100 godina nakon osnutka kazališta, Antun Matijašević Karamaneo opisao je brojne igre, nadmetanja, maskerate, komedije i tragedije koje su se za karnevala u Hvaru održale u čast zapovjednika Jadranskog mora – Marina Capela.
Tradicija karnevala održala se i kroz vrijeme bivše države, nekih godina uspješnije, nekih ne, ali uvijek sa svečanim maskenbalom, puno maškara, izvrsnih kostima, lutrijom, tombolom, te izborom najboljih maski. Nekad, pedesetih i šezdesetih godina, gotovo svake su večeri gradom ludovale grupice djece kao i odraslih maskiranih bilo kako i u bilo što. Bilo je važno izaći, susresti se s ostalim maškarama, napraviti poneku „psinu“ i uživati ako vas nitko nije prepoznao. Ovakav je način maškaranja, na žalost, zamro zadnjih dvadeset godina 20. stoljeća. Ipak, maskenbali i običaj maškara održali su se i do danas, kada se cijela priča događa oko pokojeg svečanog plesa kroz karneval, te u utorak na „zodnji karnevola“ kada u zabavi u gradu sudjeluju školska djeca, mnoge maškarane skupine mladih i onih manje mladih, a i svi građani.
Pogledajte s nama neke kostime koje i nakon dugog niza godina rado pamtimo. Vjerujem da i vi imate poneku „nezaboravnu sliku maškara“ koju bi možda rado podijelili s nama.
Za OH: Mirjana Kolumbić
- See more at: http://www.otok-hvar.com/hr/
Maškare Knin
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Regija Dalmacija
Subregija Dalmatinska zagora
Najbliži grad Split
Vrsta Događaj
- 10. veljače će se održati karnevalska povorka gradom s početkom u 15h.
- 11.veljače - maskenbal u Domu HV u večernjim satima.
Ugljanske maškare
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Regija Dalmacija
Subregija Otok Ugljan
Najbliži grad Zadar
Vrsta Događaj
I ove će se godine u Ugljanu organizirati karneval za sve sumještane i drage goste željne
dobre zabave pod maskama.
Organizator „Ugljanskih maškara“ je Udruga „Aria“, suorganizator Udruga „Điran“, a sponzori su Općina Preko, Turistička zajednica mjesta Ugljan, Udruga „Idro“ i ostali privredni subjekti iz mjesta.
Maškare će se održati 11.02.2012.(subota) sa sljedećim programom:
17:00 maškarana povorka od škole do Doma kulture te kuhanje fažola
18:00 dječje maškare uz prigodnu animaciju klauna
20:00 zabava za odrasle uz bend „Luna“ i DJ N-Large te izbor najbolje maske
Karneval Makarska 2012.
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Regija Južna Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Događaj
PROGRAM GRADA MAKARSKE ZA ZIMSKI KARNEVAL 2012
20.01 Predstavljanje Makarskog zimskog karnevala 2012.- Kačićev trg – 20.00 sati
27.01. Primopredaja ključeva grada- zgrada Općine -11.00 sati
27.01. Izbor kraljice i kralja karnevala- Hotel „ Biokovo“ - 20.00 sati
10.02. Finale karaoka- cafe bar“ Yeti „- 20.00 sati
03.02. Primopredaja ključeva gradova i općina Splitsko - dalmatinske županije -
18.02. Dječje maškare- Gradska riva i Kačićev Trg 09.00 sati
21.02. Veliki zimski karneval 2012.- hotel „Biokovo „ 15.00 sati , navečer maškarani bal od 20.00 – 03.00
Pirovačke poklade
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Regija Srednja Dalmacija
Subregija Šibenska rivijera
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Događaj
Pirovačke poklade organizira Karnevalska udruga "Pirovačke poklade".
Karnevalska zbivanja počinju ove godine 21. siječnja u 18 sati preuzimanjem vlasti na "Vratima sela".
Do same karnevalske povorke organizirat će se tri tematske večeri u centru mjesta i to:
- 28. siječnja, 18 sati - Crvena noć, sportski derbi
- 4. veljače, 18 sati - Večer po ciganjski
- 11. veljače, 18 sati - Piđama party
Sama završna svečanost i karnevalska povorka odvit će se 21. veljače, sa početkom u 16 sati.
JEZERSKI POKLADI - JEZERA (OTOK MURTER)
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Regija Srednja Dalmacija
Subregija Otok Murter
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Događaj
JEZERSKI POKLADI 2012.
Svake godine u Jezerima tri su dana karnevalskih svečanosti pod nazivom „JEZERSKI POKLADI“.
Organizatori su športske i kulturne jezerske udruge , a donatori Općina Tisno, TZ Jezera i ostali privredni čimbenici mjesta.
Program počinje 19. veljače na Pokladnu nedjelju mimohodom kroz mjesto u 15.00 sati.
U 20.00 sati u Domu Jezerana počinje bal pod maskama, i izbor najbolje maske te večeri.
U ponedjeljak 20.veljače u 15.00 sati mimohod dječjih maškara također kroz mjesto, u 16.00 sati bal pod maskama i izbor najbolje dječje maske.
Na Pokladni utorak 21.veljače u 15.00 sati čitanje Jurine oporuke (karnevalska lutka u Jezerima zove se Jure), a u 20.00 sati bal pod maskama i izbor najbolje maske (dodjela nagrada) te večeri.
Poklade Smokvica 2012.
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Regija Južna Dalmacija
Subregija Dubrovačko primorje
Najbliži grad Dubrovnik
Vrsta Događaj
- 21. siječnja 2012. godine (subota) - Maškarani ples (Munde) - Smokvica (Kino dvorana) 21:00 h
- 28.siječnja 2012. godine (subota) - Maškarani ples (Munde) - Smokvica (Kino dvorana) 21:00 h
- 04. veljače 2012. godine (subota) - Maškarani ples (Munde) - Smokvica (Kino dvorana) 21:00 h
- 11. veljače 2012. godine (subota) - Mali pokladi - dječja karnevalska povorka i maškarana zabava za male - Smokvica (ulice mjesta i kino dvorana) 15:00 h
- 18. veljače 2012. godine (subota) - Veliki pokladi - karnevalska povorka i maškarana zabava za vele - Smokvica (ulice mjesta i kino dvorana) 15:00 h
- 21. veljače 2012. godine (utorak) - Suđenje (čitanje tastamenta) i paljenje "krnovala" - Smokvica (Lučilo) 15:00 h
Maškare Blato 2012.
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Subregija Otok Korčula
Najbliži grad Split
Vrsta Događaj
06.siječnja 2012.
(petak)
21:30
Pokladna primopredaja vlasti Hotel «Lipa», Blato
Nedjeljom
Audicija za male i vele maškare «Krulić išće zvizdu » Hotel «Lipa», Blato
Subotom i nedjeljom
Munde Hotel «Lipa», Blato
28.siječnja 2012.
(subota)
Dječji maskenbal i maškarana povorka Blato
18.veljače 2012.
(subota) Veliki maškarani ples Velika dvorana Doma kulture, Blato
21.veljače 2012.
(utorak) Završna pokladna povorka
i primopredaja ključa Blato
Veljača
«Formula 1 – Ludi auti »
Blato
Dodatne informacije o pojedinim događanjima, kao i točno vrijeme održavanja istih, potražite na www.tzo-blato.hr
- 06.siječnja 2012. (petak) 21:30 Pokladna primopredaja vlasti Hotel «Lipa», Blato
- Nedjeljom Audicija za male i vele maškare «Krulić išće zvizdu » Hotel «Lipa», Blato
- Subotom i nedjeljom Munde Hotel «Lipa», Blato
- 28.siječnja 2012.(subota) Dječji maskenbal i maškarana povorka Blato
- 18.veljače 2012.(subota) Veliki maškarani ples Velika dvorana Doma kulture, Blato
- 21.veljače 2012.(utorak) Završna pokladna povorka i primopredaja ključa Blato
- Veljača «Formula 1 – Ludi auti » Blato
Blato je sačuvalo jedan poseban način zabave u vrijeme Poklada – tradiciju održavanja pokladnih plesova ili mundi.
Pretpostavlja se da riječ munde dolaze od talijanske riječi munte što znači rezervirati, a upravo se to i događa na mundama. Muški plesači zakupljuju pojedinu mundu tj. ples te pozivaju svoje plesačice odnosno balarine. Plešu se tradicionalni plesovi: foštrop, mazurka, 4 pasa, valcer, tanac, tango, manfrina, kotilijun, pritilica, starinski (vrtajica), rašpa itd., a sve uz pratnju harmonike.
Munde su posebne po tome što imaju mnogo pravila: posebno dobre plesačice dobivaju naranču od svojih partnera, svim upravlja vođa ceremonije ili kolovoja, pojedini ples ili mundu mogu plesati samo oni koji su ga i zakupili, a probije li plesač u žaru plesa drveni pod dobiva nove cipele.
Munde su prilika za ples, ali i za druženje i uživanje u tradicionalnim jelima: polučene gere (gire sušene s bijelim lukom), lumpari (priljepci), kraut (kiseli bijeli kupus sa svinjskim nogama), a od slatkog pršurate (fritule) i hrstule (kroštule).
Dodatne informacije o pojedinim događanjima, kao i točno vrijeme održavanja istih, potražite na www.tzo-blato.hr
.JPG)
Izdvajamo
