PORTAL ZA KULTURNI TURIZAM

Poziv na prijavu projekata na 7. Legendfest, do 15. travnja

Mjesto: >>
Ključne riječi >>, >>, >>
Regija >>
Najbliži grad >>, >>
Vrsta >>

Poziv na prijavu projekata na 7. Legendfest, do 15. travnja

Krajem srpnja u mjestu Pićan održat će se 7. Legendfest - festival legendi, mitova i narodnih priča Istre. Organizatori pozivaju umjetnike iz svih područja da prijave svoje projekte.

Festival multimedijalno i interaktivno spaja prostor, vrijeme i stil. Cilj i svrha je popunjavanje kulturno-umjetničke ponude Istre, oživljavanje grada Pićna i istarskih legendi. Za trajanja Festivala grad Pićan obložen je starim istarskim tkaninama i ukrašen vizualima glagoljice, stanovnici su u istarskoj nošnji, a uz zvuke istarskih melodija gradom hodaju divovi, štrige, gusari, vile, Mlečani, carevi, biskupi... Svi gradski prostori tada su ispunjeni pjesnicima koji recitiraju, pripovjedačima, izvedbama narodnih skečeva i predstavama. Cjelodnevno se odvijaju radionice za djecu koja se uključuju u izvođenje predstave pripremljene uz stručnog voditelja.

Središnja tema ovogodišnjeg Legendfesta su štrige i štriguni, stoga svi projekti na tu temu imaju prednost pri odabiru, ali prihvaćaju se i teme koje mogu sadržavati sljedeće elemente: gusari - kapetan Morgan, Kelti, Druidi, čarobnjaštva, zmajevi, vile, vilenjaci, divovi, legende, mitovi, narodne priče/pripovijetke, narodna astrologija...; dakle sve pojave povezane s legendama, mitovima i narodnim pričama. Na Festival se može prijaviti više projekata.

Projekti se prijavljuju do 15. travnja na adresu: Kulturni centar Kalvarija, Kalvarija 8, 51000 Rijeka (za 7. Legendfest); ri.teatar@ri.t-com.hr.
www.legendfest.hr

Projekt »Istra Inspirit«

Regija >>
Vrsta >>

Projekt »Istra Inspirit«

»Istra Inspirit« je novi zajednički projekt Istarske županije, Turističke zajednice Istre i Istarske razvojne turističke agencije kojemu je cilj obogaćivanje kulturno-turističke ponude Istarskog poluotoka. Temelji se na romansiranim uprizorenjima istarske povijesti i legendi na autentičnim lokacijama. Posjetiteljima će na popularan i interaktivan način biti ponuđen cjelovit pregled istarske povijesti i baštine od upoznavanja antičkih spomenika, starogradskih jezgri i muzeja do sudjelovanja na rimskoj gozbi ili baroknom balu.

Posjetiteljima željnima novih turističkih sadržaja ovoga će se ljeta, od druge polovice lipnja, kroz ovaj projekt ponuditi mirisi i okusi Istre spojeni s autentičnim ambijentom i vješto ispričanom pričom. Na devet istarskih lokacija (Medulin, Poreč, Pula, Pazin, Svetvinčenat, Rovinj, Savudrija, Labin i Buzet) uprizorit će se priče i legende vezane uz mjesto na kojem se izvode. Za svaku istarsku priču predviđena su po tri uprizorenja, dakle planira se kako će se tijekom ljeta izvesti ukupno 27 predstava. Svaka predstava ima za cilj oživjeti određeno povijesno razdoblje. U predstave koje traju između dva i tri sata uklopljeni su i gastronomski doživljaji, što u kombinaciji s dramskim uprizorenjima čini zahtjevan organizacijski projekt.

Arheološki lokalitet Vižula oživjet će tako kroz predstavu »Crispo« duh rimskih spletki i intriga, a nakon ljubavi i tragedije, posjetitelji će moći uživati u gozbi pripremljenoj po starorimskoj recepturi. Mitska bića, čarobni napici štriga i igre drevnog cirkusa zaživjet će kroz djeci namijenjene interaktivne radionice pulskog Povijesnog i pomorskog muzeja Istre i Udruge čarobnjakov šešir. Lik romana Julesa Vernea, grof Matias Sandorf bježat će s dvoje urotnika iz pazinskog Kaštela, a predstavu koja dočarava 1867. godinu u Pazinu organizira Turistička zajednica središnje Istre. Zavičajni muzej Poreštine organizira predstavu koja kroz dogodovštine razbojnika Domenica Furlana dočarava 1699. godinu i baroknu zabavu, a u Svetvinčentu zaživjet će duh travarke i ljekarnice Mare Radolovich, koju su 1632. godine mještani proglasili vješticom i spalili na lomači u dvorištu Kaštela Morosini-Grimani.

Što su jeli ribari batana i težaci te o čemu su razgovarali u rovinjskim konobama uprizorit će predstava »Spacio«. U starogradskoj buzetskoj jezgri posjetitelji će moći doživjeti dašak starog Buzeta kroz glazbu, ples te hranu i piće buzetske prošlosti, a u Labinu će upoznati tešku životnu svakodnevicu rudara i borbu za Rudarsku republiku. Savudrijski svjetionik izgrađen 1818. godine bit će mjesto uprizorenja intrigantne ljubavne priču između grofa Metternicha i savudrijske djevojke.

Na taj način osmišljen, projekt »Istra Inspirit« je između ostaloga i rebranding postojećih kulturno-turističkih priredaba koje zajedno čine posve drugačiji tip obuhvatnijeg turističkog proizvoda koji pretendira na prominentniju poziciju na tržištu. Novina projekta »Istra Inspirit« je upravo to što kompilira najvjerodostojnije već postojeće priče, čime je istaknuta autentičnost kulturnog proizvoda. Uz partnerske udruge i lokalne Turističke zajednice kao nositelje pojedinog programa, projekt prvi put uključuje i studente ekonomije, kulture i turizma pulskog Sveučilišta. Voditeljica projekta je Manuela Hrvatin.

U inicijalnoj fazi projekt je prezentiran i velikim hotelskim kućama i turističkim agencijama kako bi, putem Istarske razvojne turističke agencije, uključili Istarske priče u svoje aranžmane. Sljedeće se godine »Istra Inspirit« planira proširiti s još devet novih doživljaja i lokacija, koje će se prikazivati u širem vremenskom rasponu, od 1. travnja do 1. listopada. Cilj je postići stotinjak uprizorenja, odnosno produžiti program na cijelu godinu.
Konačan je cilj putem ovoga složenog kulturno-turističkog proizvoda stvoriti izvansezonske proizvode koji bi postali motiv dolaska i osiguravatelj turističkih sadržaja kroz koje će turisti tijekom čitave godine moći upoznavati Istru na kvalitetan i poučan način putem autentične istarske baštine.

NATJEČAJ ZA NAJBOLJU PAVLINSKU TORTU

Mjesto: >>
Ključne riječi >>, >>, >>
Regija >>
Najbliži grad >>
Vrsta >>

NATJEČAJ ZA NAJBOLJU PAVLINSKU TORTU

Crikvenica će uskoro dobiti novi jedinstveni gastronomski suvenir. Naime, Turistička zajednica Grada Crikvenice je, povodom obilježavanja 600 godina Crikvenice te prisjećanja na bogato djelovanje redovnika pavlina u samostanu u Crikvenici, objavila natječaj za Pavlinsku tortu.

Pavlini su, sve do ukinuća reda 1786. godine, imali važnu ulogu u gotovo svim područjima života stanovnika Crikvenice i okolnih naselja, a narod ih je zbog njihovih bijelih habita prozvao "bijelim fratrima". Poznavali su glagoljicu, bili zaslužni za obrazovanje i opismenjavanje djece, bavili su se glazbom, umjetnošću i jezikoslovljem, proučavali medicinske rukopise i knjige, uzgajali ljekovito bilje i dio crikveničkoga samostana prenamijenili u sklonište za svoju bolesnu braću, siromahe i druge bolesnike. Osim toga, bili su važni i u gospodarskom pogledu, kao vlasnici obradive zemlje u crikveničkome polju. Zanimljiva je predaja u narodu koja kaže da je Juraj Julije Klović, najznačajniji predstavnik europske minijature, prve poduke o slikarstvu stekao upravo u pavlinskome samostanu u Crikvenici. Prilikom određivanja mogućih sastojaka za Pavlinsku tortu se vodilo računa da svi sastojci budu iz doba u kojemu su djelovali pavlini. Na popisu sastojaka je, između ostaloga, maslinovo ulje, bademi, orasi, smokve, grožđice, med, limun, cimet, ružmarin, lavanda, majčina dušica i lovor. Natjecatelji će imati punu slobodu prilikom kreiranja recepta za Pavlinsku tortu te će, uz neke od ponuđenih, moći koristiti i druge sastojke i sami odrediti količinu. Osim toga, o njihovom će umijeću i kreativnosti ovisiti i kakvi će u konačnici biti oblik, dimenzije i izgled Pavlinske torte.

Izbor za najbolju Pavlinsku tortu će se održati na Trgu Stjepana Radića u Crikvenici u subotu, 21. travnja 2012. Nakon što žiri 21. travnja 2012. godine na izložbi izabere torte koje će se kušati nakon 15 i 30 dana, kako bi se kontrolirala njihova kvaliteta potrebna za gastro suvenir koji ima rok trajanja najmanje 30 dana, ostale torte će se dijeliti posjetiteljima na trgu Stjepana Radića. Proglašenje pobjednika i promocija Pavlinske torte će se održati u petak, 22. lipnja 2012. Prvonagrađeni natjecatelj ostaje trajno evidentiran kao autor recepta, za nagradu dobiva poklon bon "Konzuma" u vrijednosti od 5000,00 kuna i priznanje, a autorska prava na recept zadržava TZG Crikvenice. Pavlinska torta će biti autohtoni gastronomski suvenir Crikvenice, koji će sve Crikveničane i njihove goste podsjećati na bogatu i vrijednu crikveničku kulturno-povijesnu baštinu.

Kompletan tekst natječaja je objavljen na www.tzg-crikvenice.hr i www.crikvenica.hr.

Znanstvena knjižnica Zadar

Znanstvena knjižnica Zadar u suradnji s turističkim zajednicama započinje projekt reprinta prepoznatljivih segmenata kulturnog nasljeđa Zadra i Zadarske županije kojeg nalazi u svom bogatom knjižnom fondu, posebno u zbirci razglednica i fotografija. Knjižnica se uključuje u kulturni turizam nudeći gradu Zadru i Zadarskoj županiji originalne i autohtone suvenire te mogućnost boljeg informiranja svakog posjetitelja o povijesti te kulturno-umjetničkoj baštini toga kraja.

Znanstvena knjižnica Zadar baštinska je ustanova duge tradicije i bogate povijesti. Osnovana je 1855. godine, ali je s radom zapravo počela 18. kolovoza 1857. godine.

Značaj Znanstvene knjižnice Zadar ogleda se i u činjenici što je značajan dio njezine najvrjednije knjižne građe (33 naslova inkunabula, 372 naslova pergamena, 1080 naslova rukopisa i 10 naslova periodike) upisano u Registar pokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Split. I građa iz zbirke Rijetkosti (1460 jedinica) je u procesu upisa u Registar.

Znanstvena knjižnica u Zadru kao čuvarica bogatog kulturnog naslijeđa, koje seže od srednjovjekovnih rukopisa, preko inkunabula i prvotisaka zadarskih i hrvatskih humanista, pa do ostale raritetne i vrijedne građe, nastoji ponuditi svojim korisnicima sva knjižnično-informacijska dostignuća, te dati svoj doprinos tritisućljetnom postojanju grada Zadra, Zadarskoj županiji i cijeloj Hrvatskoj kao dijelu europske kulturološke obitelji.

Tijekom 2012. godine Znanstvena knjižnica u Zadru namjerava intenzivirati suradnju s turističkom zajednicom na području kulturnog turizma. Knjižnica će, kroz već započeti projekt digitalizacije, predstavljen javnosti 11. studenoga 2011. godine pod nazivom DIKAZ (Digitalna knjižnica Zadar), predstaviti kulturno-povijesnu baštinu i vizualni identitet Zadra i okolice široj javnosti putem globalne internetske mreže. Sukladno planu razvoja DIKAZ će u doglednoj budućnosti svoje mjesto naći i na portalu Ministarstva kulture Hrvatska kulturna baština, kao i na portalu Europeana, europske multimedijalne online knjižnice.

Značajan iskorak Znanstvena knjižnica je napravila izgradnjom čvrste rampe i namjenski opremljenom čitaonicom za rad sa slijepim i slabovidnim osobama, te tako nakon 155 godina svoga postojanja konačno pružila mogućnost svim osobama s invaliditetom Grada, kao i njegovim posjetiteljima s poteškoćama vida, da se korištenjem računala i softverskog čitača zaslona mogu nesmetano integrirati u šire društvene okvire (pristup internetu, elektroničkoj pošti i sl.). Knjižnica je, također prijavila projekt Talking books u sklopu predpristupnih fondova EU za financiranje opremanja zvučnog studija za prilagodbu tiskanih publikacija slijepim i slabovidnim osobama.

Na taj će način Znanstvena knjižnica Zadar osigurati ključne preduvjete za dostupnost kulturne baštine koja je u sličnim baštinskim ustanovama još uvijek počesto ne samo nedostupna nego i posve nepoznata. Realizacijom svojih planova i programa Znanstvena knjižnica Zadar podastrijet će svoju bogatu i vrijednu građu koja će time postati i turistički iskoristiva vrednota.

www.zkzd.hr

Znanstvena knjižnica Zadar u suradnji s turističkim zajednicama započinje projekt reprinta prepoznatljivih segmenata kulturnog nasljeđa Zadra i Zadarske županije kojeg nalazi u svom bogatom knjižnom fondu, posebno u zbirci razglednica i fotografija. Knjižnica se uključuje u kulturni turizam nudeći gradu Zadru i Zadarskoj županiji originalne i autohtone suvenire te mogućnost boljeg informiranja svakog posjetitelja o povijesti te kulturno-umjetničkoj baštini toga kraja.
Znanstvena knjižnica Zadar baštinska je ustanova duge tradicije i bogate povijesti. Osnovana je 1855. godine, ali je s radom zapravo počela 18. kolovoza 1857. godine. Značaj Znanstvene knjižnice Zadar ogleda se i u činjenici što je značajan dio njezine najvrjednije knjižne građe (33 naslova inkunabula, 372 naslova pergamena, 1080 naslova rukopisa i 10 naslova periodike) upisano u Registar pokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Split. I građa iz zbirke Rijetkosti (1460 jedinica) je u procesu upisa u Registar. Znanstvena knjižnica u Zadru kao čuvarica bogatog kulturnog naslijeđa, koje seže od srednjovjekovnih rukopisa, preko inkunabula i prvotisaka zadarskih i hrvatskih humanista, pa do ostale raritetne i vrijedne građe, nastoji ponuditi svojim korisnicima sva knjižnično-informacijska dostignuća, te dati svoj doprinos tritisućljetnom postojanju grada Zadra, Zadarskoj županiji i cijeloj Hrvatskoj kao dijelu europske kulturološke obitelji. Tijekom 2012. godine Znanstvena knjižnica u Zadru namjerava intenzivirati suradnju s turističkom zajednicom na području kulturnog turizma. Knjižnica će, kroz već započeti projekt digitalizacije, predstavljen javnosti 11. studenoga 2011. godine pod nazivom DIKAZ (Digitalna knjižnica Zadar), predstaviti kulturno-povijesnu baštinu i vizualni identitet Zadra i okolice široj javnosti putem globalne internetske mreže. Sukladno planu razvoja DIKAZ će u doglednoj budućnosti svoje mjesto naći i na portalu Ministarstva kulture Hrvatska kulturna baština, kao i na portalu Europeana, europske multimedijalne online knjižnice. Značajan iskorak Znanstvena knjižnica je napravila izgradnjom čvrste rampe i namjenski opremljenom čitaonicom za rad sa slijepim i slabovidnim osobama, te tako nakon 155 godina svoga postojanja konačno pružila mogućnost svim osobama s invaliditetom Grada, kao i njegovim posjetiteljima s poteškoćama vida, da se korištenjem računala i softverskog čitača zaslona mogu nesmetano integrirati u šire društvene okvire (pristup internetu, elektroničkoj pošti i sl.). Knjižnica je, također prijavila projekt Talking books u sklopu predpristupnih fondova EU za financiranje opremanja zvučnog studija za prilagodbu tiskanih publikacija slijepim i slabovidnim osobama.
Na taj će način Znanstvena knjižnica Zadar osigurati ključne preduvjete za dostupnost kulturne baštine koja je u sličnim baštinskim ustanovama još uvijek počesto ne samo nedostupna nego i posve nepoznata. Realizacijom svojih planova i programa Znanstvena knjižnica Zadar podastrijet će svoju bogatu i vrijednu građu koja će time postati i turistički iskoristiva vrednota.www.zkzd.hr

Hum – Obnova najmanjeg grada na svijetu

Obnavlja se omiljeno turističko odredište unutrašnje Istre i najmanji grad na svijetu – Hum. Naime, nedavno je nastavljena konstrukcijska i građevinska sanacija južnih bedema u Humu.

Hum pripada grupi srednjovjekovnih naselja Istre koji su se razvili kao mali centri uz kaštele podignutih na obrambenim pozicijama. Zidine su s unutrašnje strane većim dijelom iskorištene kao zidovi kuća. Nekoć u lošem stanju, budući da su im krovišta i međukatne konstrukcije bile djelomično ili potpuno urušene, kuće su danas većinom obnovljene, a preostala je obnova bedema. Sanacija gradskih zidina počela je prije desetak godina na zapadnoj strani. Radilo se potom na sjevernom obrambenom zidu, obnovljen je zvonik i istočni zid, a nedavno se krenulo u sanaciju južnih zidina. Očekuje se da će se sanacija u cijelosti dovršiti iduće godine. U planu je potom započeti i uređenje gradskih ulica.

Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjovjekovnih zidina. U tijeku gotovo čitavog tisućljeća, od 11. stoljeća do danas, u Humu se izvan gradskih zidina gotovo ništa nije gradilo; naselje je ostalo unutar granica određenih već u ranom srednjem vjeku.

Turistička zajednica Istarske županije

www.istra.hr

Obnavlja se omiljeno turističko odredište unutrašnje Istre i najmanji grad na svijetu – Hum. Naime, nedavno je nastavljena konstrukcijska i građevinska sanacija južnih bedema u Humu.
Hum pripada grupi srednjovjekovnih naselja Istre koji su se razvili kao mali centri uz kaštele podignutih na obrambenim pozicijama. Zidine su s unutrašnje strane većim dijelom iskorištene kao zidovi kuća. Nekoć u lošem stanju, budući da su im krovišta i međukatne konstrukcije bile djelomično ili potpuno urušene, kuće su danas većinom obnovljene, a preostala je obnova bedema. Sanacija gradskih zidina počela je prije desetak godina na zapadnoj strani. Radilo se potom na sjevernom obrambenom zidu, obnovljen je zvonik i istočni zid, a nedavno se krenulo u sanaciju južnih zidina. Očekuje se da će se sanacija u cijelosti dovršiti iduće godine. U planu je potom započeti i uređenje gradskih ulica.
Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjovjekovnih zidina. U tijeku gotovo čitavog tisućljeća, od 11. stoljeća do danas, u Humu se izvan gradskih zidina gotovo ništa nije gradilo; naselje je ostalo unutar granica određenih već u ranom srednjem vjeku.
Turistička zajednica Istarske županijewww.istra.hr

Pag – Bazeni soli kao turistička atrakcija

Bazeni «Solane Pag» koji se prostiru na površini od oko 2, 5 milijuna kvadratnih metara uskoro će se urediti za razgledavanje i tako postati atraktivni dio turističke ponude otoka Paga. Otok je nadaleko poznat prije svega po plaži Zrće i tamošnjim klubovima koje mnogi svjetski turistički novinari ocjenjuju kao najbolja mjesta za zabavu za mlade turiste.

Proizvodnja soli u Pagu prvi put se spominje u povijesnim dokumentima u 9. stoljeću, no pretpostavlja se kako se sol ondje proizvodi oko dvije tisuće godina. U brojnim starim kupoprodajnim ugovorima, darovnicama, oporukama i sličnim dokumentima spominju se bazeni soli, odnosno soline, a i jedna kula u Pagu naziva se kula Skrivanat jer se u njoj nalazilo sjedište zapisničara koji je bilježio količinu soli koja se odvozila brodovima.

Solarstvo je važan dio naslijeđene baštine Paga pa su domaćini odlučili atraktivne bazene soli staviti u funkciju turizma. Planirano je obnavljanje pruga kojom se u prošlosti sol prevozila u vagonima od bazena, u kojima se kristalizirala i skupljala, do skladišta.

Obnavljanjem pruge i vagona turisti će moći bazene razgledavati vozeći se u vlaku.Bazeni soli su odavno postali zaštitni znak Paga i nalaze se u svim promidžbenim materijalima, a Pag se često naziva gradom soli.

Turistička zajednica Zadarske županijewww.zadar.hr

Bazeni «Solane Pag» koji se prostiru na površini od oko 2, 5 milijuna kvadratnih metara uskoro će se urediti za razgledavanje i tako postati atraktivni dio turističke ponude otoka Paga. Otok je nadaleko poznat prije svega po plaži Zrće i tamošnjim klubovima koje mnogi svjetski turistički novinari ocjenjuju kao najbolja mjesta za zabavu za mlade turiste. Proizvodnja soli u Pagu prvi put se spominje u povijesnim dokumentima u 9. stoljeću, no pretpostavlja se kako se sol ondje proizvodi oko dvije tisuće godina. U brojnim starim kupoprodajnim ugovorima, darovnicama, oporukama i sličnim dokumentima spominju se bazeni soli, odnosno soline, a i jedna kula u Pagu naziva se kula Skrivanat jer se u njoj nalazilo sjedište zapisničara koji je bilježio količinu soli koja se odvozila brodovima. Solarstvo je važan dio naslijeđene baštine Paga pa su domaćini odlučili atraktivne bazene soli staviti u funkciju turizma. Planirano je obnavljanje pruga kojom se u prošlosti sol prevozila u vagonima od bazena, u kojima se kristalizirala i skupljala, do skladišta. Obnavljanjem pruge i vagona turisti će moći bazene razgledavati vozeći se u vlaku.Bazeni soli su odavno postali zaštitni znak Paga i nalaze se u svim promidžbenim materijalima, a Pag se često naziva gradom soli. Turistička zajednica Zadarske županijewww.zadar.hr

Hrvatska kulturna baština - portal

Projekt Kuća Klović

PROJEKT "KUĆA KLOVIĆ"

Projekt "Spomen dom Juraj Julije Klović"-Grižane iniciran je 2008.godine od strane TZ Općine Vinodolske s ciljem valorizacije kulturne destinacije Općine Vinodolske a u svrhu stvaranja novog turističkog proizvoda. Iste godine TZ Općine Vinodolske i Poduzetnički centar "Vinodol" u suradnji s Upravnim odjelom za turizam poduzetništvo i poljoprivredu Primorsko-goranske županije, Regionalnim razvojnom agencijom Porin u Rijeci započinju pripreme za prijavu projekta pod nazivom "Kuća Klović" na natječaj Europske komisije za međunarodni projekt »N&CTAR – Turizam prirodne i kulturne baštine u Jadranskoj regiji«. Nositelj tog projekta je talijanska regija Emilija Romagna koja ga je kandidirala je za sredstva IPA progama Jadranske prekogranične suradnje 2007. – 2013 u iznosu od 40 milijuna €. Fond je za poticanje suradnje dvaju ili više prekograničnih partnera na izradi i provedbi zajedničkih projekata. Nakon prezentacije projekta partnerima u Riminiju, Primorsko-goranska županija službeno je kandidirala projekt "Kuća Klović" 29. listopada 2009.

PROJEKT "KUĆA KLOVIĆ"

Projekt "Spomen dom Juraj Julije Klović"-Grižane iniciran je 2008.godine od strane TZ Općine Vinodolske s ciljem valorizacije kulturne destinacije Općine Vinodolske a u svrhu stvaranja novog turističkog proizvoda. Iste godine TZ Općine Vinodolske i Poduzetnički centar "Vinodol" u suradnji s Upravnim odjelom za turizam poduzetništvo i poljoprivredu Primorsko-goranske županije, Regionalnim razvojnom agencijom Porin u Rijeci započinju pripreme za prijavu projekta pod nazivom "Kuća Klović" na natječaj Europske komisije za međunarodni projekt »N&CTAR – Turizam prirodne i kulturne baštine u Jadranskoj regiji«. Nositelj tog projekta je talijanska regija Emilija Romagna koja ga je kandidirala je za sredstva IPA progama Jadranske prekogranične suradnje 2007. – 2013 u iznosu od 40 milijuna €. Fond je za poticanje suradnje dvaju ili više prekograničnih partnera na izradi i provedbi zajedničkih projekata. Nakon prezentacije projekta partnerima u Riminiju, Primorsko-goranska županija službeno je kandidirala projekt "Kuća Klović" 29. listopada 2009.

Frankopani knezovi krčki

PROJEKT FRANKOPANI KNEZOVI KRČKI

Frankopani knezovi krčki su projekt osmišljen s ciljem revitalizacije povijesne i tradicijske baštine kao i sa željom da se stvori novi kulturno turistički proizvod koji će obogatiti kako kulturnu tako i turističku ponudu grada, otoka i zemlje. Takav projekt predstavlja potporu raznim manifestacijama, prezentacijama i promocijama naše kulture i turizma. Način realizacije projekta zamišljen je kroz cjelogodišnje aktivnosti, naravno u interesu promocije našega kraja. Projekt obuhvaća sljedeće: oživljavanje običaja i društvenih događanja iz doba knezova krčkih, izradu kostima, oružja i rekvizita, oživljavanje starih zanata, prezentaciju autohtonih domaćih proizvoda kroz razna gastro-etnološka događanja itd... Bogatstvo kulture i povijesnih artefakata grada i otoka Krka ne daje nam samo pravo na realizaciju tog projekta već i obavezu da našu povijesnu priču ispričamo s ciljem što kvalitetnije kulturne i turističke ponude. Nositelj projekta Frankopani knezovi krčki je Centar za kulturu Grada Krka, uz podršku Grada Krka i Turističke zajednice Grada Krka, te velikog broja donatora i sponzora. Kroz priču o knezovima krčkim voditi će vas Apolonija Frankopan, Ivan Frankopan, Krsto Frankopan, Vuk Krsto Frankopan, Fran Krsto markiz Frankopan, Stjepan i Nikola Frankopan sa svojim sinovima i kćerima... Da bi priču doživjeli na što potpuniji mogući način pučani Krka nuditi će vas žlahtinom, krčkim sirom i janjetinom, a zasigurno ćete poželjeti i trgovati s našim srednjovjekovnim trgovcima, a sve uz glazbenu kulisu srednjovjekovne i ranorenesansne glazbe. Kao što je kazao jedan novinar ''bilo je potrebno izmisliti sebe'', da bi smo stvorili zanimljiv, atraktivan, kulturno-turistički proizvod.