Ključne riječi projekt, minijaturist, Julije klović
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Vrsta Projekt
Stalni izložbeni postav života i djela sitnoslikara Jurja Julija Klovića
Grižane, malo mjesto Vinodolske općine zapisano je zlatnim slovima u svim enciklopedijama i knjigama o povijesti umjetnosti. Tamo je naime rođen veliki umjetnik, sitnoslikar Juraj Julije Klović, umjetnik minijature čija djela se nalaze u svim najvećim svjetskim muzejima. Vinodolska općina, uz pomoć primorsko –goranske županije uredila je i opremila muzejsku ustanovu koja nosi ime Julija Klovića posvećenu prikazu života i rada ovog velikog umjetnika.
Ideja za uređenje stalnog postava izložbe posvećene umjetniku Juliju Kloviću u njegovu rodnome mjestu Grižanama u Vinodolu postoji odavno. Prva izložba na kojoj su bile izložene reprodukcije najvažnijih Klovićevih djela i povijesnih izvora postavljena je u Grižanama 1998. godine prigodom proslave 500. obljetnice njegova rođenja. Organizacijski je odbor tada zdušno podupro ideju za osnivanje muzejske ustanove koja bi nosila ime Julija Klovića te bila posvećena prikazu života i rada ovog velikog umjetnika. Ta je ideja i ostvarena 2006. godine kada je zaslugom niza stručnjaka i nesebičnih entuzijasta svoja vrata posjetiteljima prvi put otvorio stalni postav Kuće Klović, u prostorima stare osnovne škole u Grižanama. Stalni postav posjetiteljima je nudio prikaz reprodukcija Klovićevih djela i povijesnih izvora te bogatu dokumentarnu gradu o znanstvenim spoznajama vezanim uz njegov život i rad. Uoči 510. obljetnice Klovićeva rođenja pojavila se potreba za obnovom zgrade stare škole i modernizacijom stalnog postava Kuće Klović. Ta je inicijativa ostvarena 2014. godine novim postavom čijem je otvorenju nazočila i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
Nositelj projekta uređenja novog postava je Vinodolska općina, a projekt je financijski pratila Primorsko-goranska. U projekt je uloženo ukupno 3.1 milijun kuna, od čega je Primorsko-goranska županija uložila 1.6, a Vinodolska općina 1.5 milijuna kuna. U projektu je sudjelovao i Poduzetnički centar Vinodol d.o.o., a vanjski suradnici na projektu su projektni ured MF ARHITEKTI d.o.o. Rijeka na čelu s arhitektom Markom Frankovićem te dr.sc. Nina Kudiš Burić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji su bili zaduženi za definiranje i izradu stalnog izložbenog postava.
U prostoru muzeja nalazi se stalni izložbeni postav za prezentaciju replika djela i pisama umjetnika J.J. Klovića, dok je u jednom dijelu muzeja uređena multimedijalna dvorana, opremljena za video-projekcije filmova, kao i održavanje raznih prezentacija i događanja, kapaciteta 50 sjedećih mjesta. Osim unutarnjeg dijela zgrade, uređen je i okoliš, te se kamenim popločenjem dobila vrijedna površina koja je idealna za provođenje raznih kulturnih programa i održavanje različitih manifestacija. Veliki svjetski muzeji odobrili su korištenje replika Klovićevih minijatura, koje su prikazane višestruko uvećane, potvrđujući neponovljivo Klovićevo slikarsko umijeće. Neke od replika prikazuju djela koja je i inače nemoguće vidjeti, a koja se čuvaju zaštićena u depoima svjetskih muzeja.
Izvor: http://www.mojarijeka.hr/vijesti/stalni-izlozbeni-postav-zivota-i-djela-sitnoslikara-jurja-julija-klovica/
Ključne riječi Frankopani, zanati, vitezovi, streličarstvo, glazba, srednji vijek, ples
Regija Primorje
Vrsta Događaj
Projekt "Drivenik – čuvar kroz povijest" uspješno je prve stranice ispisao 27. i 28. travnja 2013. (subota i nedjelja), uoči proslave bladana sv. Dujma (Dujmove). U kaštel su uselili vitezovi, a pod zidinama su niknuli srednjovjekovni tabori sa srednjovjekovnom bolnicom.
Uspješno oživljavanje srednjovjekovne povijesti unutar i izvan kaštela Drivenik organizirali su Turistička zajednica Vinodolske općine, Udruga Zrinskih-Frankopana iz Drivenika i Red Čuvara grada Zagreba, a u suradnji s udrugama Dubovački streličari iz Karlovca i Ordo Sancti Viti iz Rijeke, kao i Vinodolskom općinom.
Unutar kaštela Drivenik prikazano je niz povijesnih, edukativnih, zabavnih i glazbenih predstava na pozornici. Uokolo utvrde Drivenik postavljeni su srednjovjekovni viteški tabori koji su interaktivno davali posjetiteljima uvid u srednjovjekovni život. Oko kaštela održalo se i niz interaktivnih radionica poput radionice mačevanja, radionice streličarstva, radionice srednjovjekovnog plesa, radionice srednjovjekovnih igara, radionice glagoljice, radionice srednjovjekovne kuhinje...
"Da živimo u srednjem vijeku, glasonoša bi stigao pred neku frankopansku utvrdu, javio da je kaštel Drivenik obranjen pred Turcima i da se dva dana gotovo tisuću posjetitelja manifestacije "Drivenik-čuvar kroz povijest" zabavljalo u srednjovjekovnom ozračju". (Novi list)
CILJ PROJEKTA: Afirmacija i iskorištavanje turističkog potencijala nedavno obnovljenog kaštela Drivenik, kroz dvodnevno događanje srednjovjekovne oživljene povijesti koje će na jednom mjestu okupiti brojne razine programa za očuvanje kulturne i povijesne hrvatske baštine, od vojne povijesti, svakodnevnog života, gastronomije, obrta, zanata, umjetnosti i drugo.
PROGRAM
- sudjelovali su:
- Red Čuvara grada Zagreba,
- Dubovački streličari,
- Ordo Sancti Viti,
- Udruga Zrinskih-Frankopana/Drivenik
Poziv svim zainteresiranim natjecateljima koji žele sudjelovati na dvanaestoj Šokolijadi.
Prijave se primaju do 10.01.2014. na broj telefona: 264 280, 265 247 ili osobno u Turističkoj zajednici Grada Nina.
Korisni podatci o manifestaciji:
Organizator: Turistička zajednica Grada Nina
Vrijeme trajanja manifestacije: siječanj – srpanj
Dan održavanja završnog – natjecateljskog dijela: 20. srpnja 2014.
Obilježja manifestacije: promidžba, natjecanje, degustacija i eko-etno zabava
Ostvareni ciljevi: razvoj jedinstvene gastronomske manifestacije u Zadarskoj regiji, razvoj zaštitnog znaka (branda) na polju gastronomije, poticanje proizvodnje šokola kod mladih stanovnika ninskog kraja, ponuda šokola na jelovnicima ninskih restorana, prepoznatljivost delicije u Hrvatskoj i povećana potražnja šokola na turističkom tržištu.
U suradnji s lokalnim medijskim kućama prate se aktivnosti od podjele mesa preko pripreme šokola, zatim sazrijevanje proizvoda zbog informiranja javnosti o ovoj atraktivnoj manifestaciji počevši od siječnja do zatvaranja Šokolijade koja će se ove godine održati 20. srpnja.
Iskreno vam zahvaljujemo što ste prethodnih godina pratili Šokolijadu i na taj način pomogli u razvoju manifestacije i promidžbi proizvoda. Nadamo se da ćete i ovog puta prepoznati značaj vaše uloge u informiranju javnosti o 12. Šokolijadi koja se održava u kraljevskom Ninu.
Ključne riječi legende, mitovi, festival
Regija Istra
Najbliži grad Pula, Rijeka
Vrsta Događaj
Poziv na prijavu projekata na 7. Legendfest, do 15. travnja
Krajem srpnja u mjestu Pićan održat će se 7. Legendfest - festival legendi, mitova i narodnih priča Istre. Organizatori pozivaju umjetnike iz svih područja da prijave svoje projekte.
Festival multimedijalno i interaktivno spaja prostor, vrijeme i stil. Cilj i svrha je popunjavanje kulturno-umjetničke ponude Istre, oživljavanje grada Pićna i istarskih legendi. Za trajanja Festivala grad Pićan obložen je starim istarskim tkaninama i ukrašen vizualima glagoljice, stanovnici su u istarskoj nošnji, a uz zvuke istarskih melodija gradom hodaju divovi, štrige, gusari, vile, Mlečani, carevi, biskupi... Svi gradski prostori tada su ispunjeni pjesnicima koji recitiraju, pripovjedačima, izvedbama narodnih skečeva i predstavama. Cjelodnevno se odvijaju radionice za djecu koja se uključuju u izvođenje predstave pripremljene uz stručnog voditelja.
Središnja tema ovogodišnjeg Legendfesta su štrige i štriguni, stoga svi projekti na tu temu imaju prednost pri odabiru, ali prihvaćaju se i teme koje mogu sadržavati sljedeće elemente: gusari - kapetan Morgan, Kelti, Druidi, čarobnjaštva, zmajevi, vile, vilenjaci, divovi, legende, mitovi, narodne priče/pripovijetke, narodna astrologija...; dakle sve pojave povezane s legendama, mitovima i narodnim pričama. Na Festival se može prijaviti više projekata.
Projekti se prijavljuju do 15. travnja na adresu: Kulturni centar Kalvarija, Kalvarija 8, 51000 Rijeka (za 7. Legendfest); ri.teatar@ri.t-com.hr.
www.legendfest.hr
Vrsta Projekt
Projekt »Istra Inspirit«
»Istra Inspirit« je novi zajednički projekt Istarske županije, Turističke zajednice Istre i Istarske razvojne turističke agencije kojemu je cilj obogaćivanje kulturno-turističke ponude Istarskog poluotoka. Temelji se na romansiranim uprizorenjima istarske povijesti i legendi na autentičnim lokacijama. Posjetiteljima će na popularan i interaktivan način biti ponuđen cjelovit pregled istarske povijesti i baštine od upoznavanja antičkih spomenika, starogradskih jezgri i muzeja do sudjelovanja na rimskoj gozbi ili baroknom balu.
Posjetiteljima željnima novih turističkih sadržaja ovoga će se ljeta, od druge polovice lipnja, kroz ovaj projekt ponuditi mirisi i okusi Istre spojeni s autentičnim ambijentom i vješto ispričanom pričom. Na devet istarskih lokacija (Medulin, Poreč, Pula, Pazin, Svetvinčenat, Rovinj, Savudrija, Labin i Buzet) uprizorit će se priče i legende vezane uz mjesto na kojem se izvode. Za svaku istarsku priču predviđena su po tri uprizorenja, dakle planira se kako će se tijekom ljeta izvesti ukupno 27 predstava. Svaka predstava ima za cilj oživjeti određeno povijesno razdoblje. U predstave koje traju između dva i tri sata uklopljeni su i gastronomski doživljaji, što u kombinaciji s dramskim uprizorenjima čini zahtjevan organizacijski projekt.
Arheološki lokalitet Vižula oživjet će tako kroz predstavu »Crispo« duh rimskih spletki i intriga, a nakon ljubavi i tragedije, posjetitelji će moći uživati u gozbi pripremljenoj po starorimskoj recepturi. Mitska bića, čarobni napici štriga i igre drevnog cirkusa zaživjet će kroz djeci namijenjene interaktivne radionice pulskog Povijesnog i pomorskog muzeja Istre i Udruge čarobnjakov šešir. Lik romana Julesa Vernea, grof Matias Sandorf bježat će s dvoje urotnika iz pazinskog Kaštela, a predstavu koja dočarava 1867. godinu u Pazinu organizira Turistička zajednica središnje Istre. Zavičajni muzej Poreštine organizira predstavu koja kroz dogodovštine razbojnika Domenica Furlana dočarava 1699. godinu i baroknu zabavu, a u Svetvinčentu zaživjet će duh travarke i ljekarnice Mare Radolovich, koju su 1632. godine mještani proglasili vješticom i spalili na lomači u dvorištu Kaštela Morosini-Grimani.
Što su jeli ribari batana i težaci te o čemu su razgovarali u rovinjskim konobama uprizorit će predstava »Spacio«. U starogradskoj buzetskoj jezgri posjetitelji će moći doživjeti dašak starog Buzeta kroz glazbu, ples te hranu i piće buzetske prošlosti, a u Labinu će upoznati tešku životnu svakodnevicu rudara i borbu za Rudarsku republiku. Savudrijski svjetionik izgrađen 1818. godine bit će mjesto uprizorenja intrigantne ljubavne priču između grofa Metternicha i savudrijske djevojke.
Na taj način osmišljen, projekt »Istra Inspirit« je između ostaloga i rebranding postojećih kulturno-turističkih priredaba koje zajedno čine posve drugačiji tip obuhvatnijeg turističkog proizvoda koji pretendira na prominentniju poziciju na tržištu. Novina projekta »Istra Inspirit« je upravo to što kompilira najvjerodostojnije već postojeće priče, čime je istaknuta autentičnost kulturnog proizvoda. Uz partnerske udruge i lokalne Turističke zajednice kao nositelje pojedinog programa, projekt prvi put uključuje i studente ekonomije, kulture i turizma pulskog Sveučilišta. Voditeljica projekta je Manuela Hrvatin.
U inicijalnoj fazi projekt je prezentiran i velikim hotelskim kućama i turističkim agencijama kako bi, putem Istarske razvojne turističke agencije, uključili Istarske priče u svoje aranžmane. Sljedeće se godine »Istra Inspirit« planira proširiti s još devet novih doživljaja i lokacija, koje će se prikazivati u širem vremenskom rasponu, od 1. travnja do 1. listopada. Cilj je postići stotinjak uprizorenja, odnosno produžiti program na cijelu godinu.
Konačan je cilj putem ovoga složenog kulturno-turističkog proizvoda stvoriti izvansezonske proizvode koji bi postali motiv dolaska i osiguravatelj turističkih sadržaja kroz koje će turisti tijekom čitave godine moći upoznavati Istru na kvalitetan i poučan način putem autentične istarske baštine.
Ključne riječi pavlini, torta, natječaj
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Događaj
NATJEČAJ ZA NAJBOLJU PAVLINSKU TORTU
Crikvenica će uskoro dobiti novi jedinstveni gastronomski suvenir. Naime, Turistička zajednica Grada Crikvenice je, povodom obilježavanja 600 godina Crikvenice te prisjećanja na bogato djelovanje redovnika pavlina u samostanu u Crikvenici, objavila natječaj za Pavlinsku tortu.
Pavlini su, sve do ukinuća reda 1786. godine, imali važnu ulogu u gotovo svim područjima života stanovnika Crikvenice i okolnih naselja, a narod ih je zbog njihovih bijelih habita prozvao "bijelim fratrima". Poznavali su glagoljicu, bili zaslužni za obrazovanje i opismenjavanje djece, bavili su se glazbom, umjetnošću i jezikoslovljem, proučavali medicinske rukopise i knjige, uzgajali ljekovito bilje i dio crikveničkoga samostana prenamijenili u sklonište za svoju bolesnu braću, siromahe i druge bolesnike. Osim toga, bili su važni i u gospodarskom pogledu, kao vlasnici obradive zemlje u crikveničkome polju. Zanimljiva je predaja u narodu koja kaže da je Juraj Julije Klović, najznačajniji predstavnik europske minijature, prve poduke o slikarstvu stekao upravo u pavlinskome samostanu u Crikvenici. Prilikom određivanja mogućih sastojaka za Pavlinsku tortu se vodilo računa da svi sastojci budu iz doba u kojemu su djelovali pavlini. Na popisu sastojaka je, između ostaloga, maslinovo ulje, bademi, orasi, smokve, grožđice, med, limun, cimet, ružmarin, lavanda, majčina dušica i lovor. Natjecatelji će imati punu slobodu prilikom kreiranja recepta za Pavlinsku tortu te će, uz neke od ponuđenih, moći koristiti i druge sastojke i sami odrediti količinu. Osim toga, o njihovom će umijeću i kreativnosti ovisiti i kakvi će u konačnici biti oblik, dimenzije i izgled Pavlinske torte.
Izbor za najbolju Pavlinsku tortu će se održati na Trgu Stjepana Radića u Crikvenici u subotu, 21. travnja 2012. Nakon što žiri 21. travnja 2012. godine na izložbi izabere torte koje će se kušati nakon 15 i 30 dana, kako bi se kontrolirala njihova kvaliteta potrebna za gastro suvenir koji ima rok trajanja najmanje 30 dana, ostale torte će se dijeliti posjetiteljima na trgu Stjepana Radića. Proglašenje pobjednika i promocija Pavlinske torte će se održati u petak, 22. lipnja 2012. Prvonagrađeni natjecatelj ostaje trajno evidentiran kao autor recepta, za nagradu dobiva poklon bon "Konzuma" u vrijednosti od 5000,00 kuna i priznanje, a autorska prava na recept zadržava TZG Crikvenice. Pavlinska torta će biti autohtoni gastronomski suvenir Crikvenice, koji će sve Crikveničane i njihove goste podsjećati na bogatu i vrijednu crikveničku kulturno-povijesnu baštinu.
Kompletan tekst natječaja je objavljen na www.tzg-crikvenice.hr i www.crikvenica.hr.
Znanstvena knjižnica Zadar baštinska je ustanova duge tradicije i bogate povijesti. Osnovana je 1855. godine, ali je s radom zapravo počela 18. kolovoza 1857. godine. Značaj Znanstvene knjižnice Zadar ogleda se i u činjenici što je značajan dio njezine najvrjednije knjižne građe (33 naslova inkunabula, 372 naslova pergamena, 1080 naslova rukopisa i 10 naslova periodike) upisano u Registar pokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Split. I građa iz zbirke Rijetkosti (1460 jedinica) je u procesu upisa u Registar. Znanstvena knjižnica u Zadru kao čuvarica bogatog kulturnog naslijeđa, koje seže od srednjovjekovnih rukopisa, preko inkunabula i prvotisaka zadarskih i hrvatskih humanista, pa do ostale raritetne i vrijedne građe, nastoji ponuditi svojim korisnicima sva knjižnično-informacijska dostignuća, te dati svoj doprinos tritisućljetnom postojanju grada Zadra, Zadarskoj županiji i cijeloj Hrvatskoj kao dijelu europske kulturološke obitelji. Tijekom 2012. godine Znanstvena knjižnica u Zadru namjerava intenzivirati suradnju s turističkom zajednicom na području kulturnog turizma. Knjižnica će, kroz već započeti projekt digitalizacije, predstavljen javnosti 11. studenoga 2011. godine pod nazivom DIKAZ (Digitalna knjižnica Zadar), predstaviti kulturno-povijesnu baštinu i vizualni identitet Zadra i okolice široj javnosti putem globalne internetske mreže. Sukladno planu razvoja DIKAZ će u doglednoj budućnosti svoje mjesto naći i na portalu Ministarstva kulture Hrvatska kulturna baština, kao i na portalu Europeana, europske multimedijalne online knjižnice. Značajan iskorak Znanstvena knjižnica je napravila izgradnjom čvrste rampe i namjenski opremljenom čitaonicom za rad sa slijepim i slabovidnim osobama, te tako nakon 155 godina svoga postojanja konačno pružila mogućnost svim osobama s invaliditetom Grada, kao i njegovim posjetiteljima s poteškoćama vida, da se korištenjem računala i softverskog čitača zaslona mogu nesmetano integrirati u šire društvene okvire (pristup internetu, elektroničkoj pošti i sl.). Knjižnica je, također prijavila projekt Talking books u sklopu predpristupnih fondova EU za financiranje opremanja zvučnog studija za prilagodbu tiskanih publikacija slijepim i slabovidnim osobama.
Na taj će način Znanstvena knjižnica Zadar osigurati ključne preduvjete za dostupnost kulturne baštine koja je u sličnim baštinskim ustanovama još uvijek počesto ne samo nedostupna nego i posve nepoznata. Realizacijom svojih planova i programa Znanstvena knjižnica Zadar podastrijet će svoju bogatu i vrijednu građu koja će time postati i turistički iskoristiva vrednota.www.zkzd.hr
Hum pripada grupi srednjovjekovnih naselja Istre koji su se razvili kao mali centri uz kaštele podignutih na obrambenim pozicijama. Zidine su s unutrašnje strane većim dijelom iskorištene kao zidovi kuća. Nekoć u lošem stanju, budući da su im krovišta i međukatne konstrukcije bile djelomično ili potpuno urušene, kuće su danas većinom obnovljene, a preostala je obnova bedema. Sanacija gradskih zidina počela je prije desetak godina na zapadnoj strani. Radilo se potom na sjevernom obrambenom zidu, obnovljen je zvonik i istočni zid, a nedavno se krenulo u sanaciju južnih zidina. Očekuje se da će se sanacija u cijelosti dovršiti iduće godine. U planu je potom započeti i uređenje gradskih ulica.
Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjovjekovnih zidina. U tijeku gotovo čitavog tisućljeća, od 11. stoljeća do danas, u Humu se izvan gradskih zidina gotovo ništa nije gradilo; naselje je ostalo unutar granica određenih već u ranom srednjem vjeku.
Turistička zajednica Istarske županijewww.istra.hr
http://www.iiptcroatia.com/index.html