https://sites.google.com/site/moslavackagora/pocetna
Planinarska kuća "Moslavačka Slatina"
Ključne riječi planinarski dom
Subregija Moslavina
Najbliži grad Kutina

Visina: 170 m

Skupnih ležajeva: 8
Kuća nema zimsku sobu.
Sjedišta u blagovaonici: 50
Sjedišta na terasi: 50

Kontakt telefon: 044 679 059 – domar Ladislav Jurinjak
Kuću održava HPD Jelengrad Kutina
Kuća ima kuhinju, spavaonicu za 8 osoba i veliki dnevni boravak u kom može istodobno boraviti pedesetak ljudi. Za nuždu spavati se može i u dnevnom boravku, pa prespavati mogu i veće skupine planinara. Kuća je otvorena samo po dogovoru.
Planinarska kuća HPD Jelengrad smještena je u selu Moslavačka Slatina, sjeverno od Popovače. Od Popovače je udaljena 8 km asfaltnom cestom ili 2 sata i 15 min. hoda označenom planinarskom stazom.
Kaluđerov grob
Ključne riječi kaluđer, grob, križ
Subregija Mosla
Najbliži grad Kutina
Vrsta Priroda


Kaluđerov grob je raskrižje šumskih putova poznato po Nemčićevoj istoimenoj pjesmi. Danas je to mala čistina u šumi na kojoj se nalazi drveni križ. Planinarima se preporuča zastati na tom mjestu i pročitati Nemčićevu pjesmu čime će upotpuniti svoj doživljaj ovog kraja.
Antun Nemčić, 1813-1849], pjesnik, putopisac i komediograf; narodni zastupnik; pristaša hrvatskog narodnog preporoda.
Humka
Ključne riječi vrh
Subregija Moslavina
Najbliži grad Kutina
Vrsta Priroda

Visina: 488 m

Humka je najviši vrh Moslavačke gore.
Na samom vrhu je ograđeni objekt i antenski stup koji služi komunikacijskim potrebama.
S vrha nema vidika, ali se vidik na sjeveroistok otvara pođe li se 5 minuta na sjever, markiranom stazom prema Garić gradu.
Južno od vrha nalazi se šumarska kuća i ispred nje nekoliko klupa i stolova, gdje se može ugodno blagovati. Neposredno ispod kuće je i izvor (3 minute spuštanja u usjek). Do Humke se može doći mnogim planinarskm putovima (Podgarić, prijevoj, Kutinica, ...) ili asfaltnom cestom od Podgarića uz Garić grad.
Kamene kugle
Ključne riječi migmatit, kugle, kamene kugle
Subregija Moslavina
Najbliži grad Kutina
Vrsta Priroda

Migmatitne kugle su oblikovane u procesu nastanka (hlađenja) stijena takozvanim kuglastim lučenjem.

Karakteristična tekstura migmatitne stijene je vrpčasta ili trakasta tekstura kok koje se paralelno izmjenjuje svijetle i tamne pruge. Svijetle pruge izgrađuju mineralni kvarc, kiseli plagioklas, te kalijski feldspati, dok sastav tamnih dijelova tvore minerali biotit, granat, silimanit, te često i cirkoni.
(Podaci prepisani sa informativne table na lokalitetu).
Kugle se mogu vidjeti na više mjesta u Moslavačkoj gori. Jedan lokalitet je obilježen sa informativnom tablom.

Do table vode putokazi od šumske ceste Šimljanik – Samarica – D.Miklouš. Odvojak za kamene kugle je na  cesti između Šimljanika i Samarice. Kod zadnje table treba skrenuti šumskim zemljanim putom uzbrdo. Lokalitet se nalazi stotinjak metara od makadamske ceste.

Izvor slike: http://www.uhpa.hr
Podgradska
Ključne riječi ostaci, naselje, srednji vijek, samostan
Subregija Moslavina
Najbliži grad Kutina
Vrsta Povijesni lokalitet

Naseljeni dio ispod Košutgrada, kuda je tekao potok Podgradski Jarak, zvao se Podgradska.

Podgradska je bilo naselje ispod grada koje su naseljavali uglavnom obrtnici i trgovci koji su pored svojih kuća i vrtova imali radnje i trgovine.
Čini se da je tu postojala i župna crkva Sv. Martina jer se ona spominje u Moslavini 1334. g. Područje toga naselja u Moslavini nije moglo biti veliko jer ispod grada nije bilo većeg prostora. Otuda se vidi da je tu stanovništvo bilo gusto naseljeno već oko 1334. Ono je bilo još bogatije 1501. jer je u to vrijeme tu postojao pored župnika i kapelan. Krajem 14. st. Ivan Čupor sin Stjepana iz Moslavine spominje se kao vlasnik Podgradske. Demetrije II Čupor Moslavački bio je biskup zagrebački od 1442. - 1465. g. U tome vremenu dao je izgraditi Franjevački samostan u Podgradskom jarku.Ostaci samostana nalaze se s lijeve strane Podgradskog jarka u blizini ostataka Košutagrada i sela Mustafina Klada. Do samostana vodi planinarski put od Košuta grada. Do njega se može također doći makadamskom cestom koja vodi od sela Mustafine Klade prema Gornjoj Jelenskoj. Ostaci samostana su obilježeni drvenim tablama.
Izvor pakline - šmira (Naftni bunar Martin)
Ključne riječi izvor, nafta, bunar
Subregija Moslavina
Najbliži grad Kutina
Vrsta Poučna staza

Moslavina se ubraja među naša najstarija nalazišta pakline(nafte).

Naziv paklina nalazimo u upotrebi od pamtivijeka, u Mezopotamiji, Egiptu i zemljama Bliskog istoka,
a označavao je rudu koja je zapravo jedan oblik
skrutnute nafte tamne boje.
U svakodnevnoj upotrebi riječ paklina je dobila religijsko značenje, "pakao", "pekel", jer tamo u unutrašnjosti obitava "crni đavao". Prvi zapisi o korištenju pakline u ovim krajevima su nastali za vrijeme postojanja pavlinskog samostana Bela Crkva. Od sredine 19.stoljeća se paklina vadi i prodaje. Tada su ju zvali kolomaz ili šmir, a mjesto pakiranja šmirana. Paklina se vadila iz rupa u zemlji pomoću užeta u posudama. Ovaj izvor je zatvoren s drvenim poklopcem i ograđen drvenom ogradom. Sa strane se paklina cijedi nizbrdo prema potoku.

Kutinski izviđači su uredili poučnu stazu "Naftni bunar Martin". Na poučnoj stazi su postavljene poučne table na kojima se može pročitati o povijesti korištenja nafte u Moslavini. Do početka staze se može doći asfaltnom cestom od G. Gračenice. U Ciglenici se skrene u ulicu Pakljenača. Na počektu ulice počinje staza. Ide se asfaltom do kraja. Dalje makadamskom cestom do potoka. Prije potoka desno u šumu do Naftnog bunara Martin. Od bunara uzbrdo šumom do zemljanog puta. Dalje desno putom do početka staze.
Jezero Mikleuška
Ključne riječi jezero, polja
Najbliži grad Kutina
Vrsta Priroda

Do jezera se može doći autom cestom od G.Gračenice preko Miklauške.

Jezero se nalazi na planinarskom putu koji vodi
od Kolčanice prema Beloj Crkvi.

Pogodno je mjesto za duži odmor.
Park prirode Lonjsko polje
Ključne riječi priroda, lokalitet, zanimljivost, ptice
Subregija Moslavina
Najbliži grad Kutina
Vrsta Park prirode

Park prirode Lonjsko polje kao močvarno područje ubraja se među najugroženija staništa na svijetu. To je najveće zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj već cijelom Dunavskom porječju. Uvršten je u tzv. Ramsarski popis močvara koje su od međunarodnog značaja, osobito kao prebivalište ptica močvarica.
Prema kriterijima direktive o pticama Europske unije, to područje pripada važnim područjima za ptice (Important Bird Areas - IBA). Sačinjavaju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje. Rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug susreću se upravo na području parka prirode.
Zbog njihove vrlo složene dinamike, u ovom su području poplave nepredvidive pa se na njih mora računati u svako doba godine. Vodostaj Save nizvodno od Siska može porasti i za 10m! Ako se u svim spomenutim rijekama najedanput pojave visoke vode, ogromne količine vode se sudaraju i uzrokuju poplave. Područje srednje Posavine može prihvatiti golemu količinu od dvije milijarde kubičnih metara vode. Tako nad Lonjskim poljem voda postaje vladarom kojega je prihvatio čak i čovjek.

Tradicijska arhitektura

Graditeljska baština i stambene građevine odraz su nedjeljivosti i suživota ljudi i prirode, što se vidi u tradicionalnoj gradnji koja je od prirodnog materijala (hrastovina) izvedena kao odraz umijeća lokalnih graditelja i uvijek uklopljena u prirodni okoliš na najbolji mogući način. U sačuvanim starijim kućama drvena je građa kalana ili tesana dok je u novijoj gradnji uobičajena piljena. Zidovi su građeni debelim balvanima, a na njih se oslanja stropna i na kraju krovna konstrukcija. Iako ima i prizemnica, katnice su odraz višestoljetnog razvoja i prilagođavanja graditeljskog umijeća načinu života i području izvrgnutog učestalim poplavama.
Sela uzduž rijeke Save su cestovnog tipa s građevinama poredanima uz cestu koja prati tok rijeke.

http://www.pp-lonjsko-polje.hr

Kamenolom Samarice
Ključne riječi lokalitet, zanimljivost
Subregija Moslavina
Najbliži grad Kutina

U kamenolomu Samarica se svojevremeno vadio sitnozrnati
granit.

Najveći dio Moslavačke gore izgrađen je od granitnih stijena. Granit je magmatska stijena nastala kristalizacijom u zemljinoj unutrašnjosti, a sastavljena je od materijala bogatih silicijem.

Boja granita može biti različita, od bijele do crvene, blijede zelene i plave, ovisno o bojama i zastupljenosti minerala koje ga tvore.

Prvi postament spomenika banu Jelačiću na središnjem trgu u Zagrebu izrađen je od granita s Moslavačke gore, ali je zbog istrošenosti kasnije zamijenjen.

Prirodoslovac Lj.Vukotinović je na Moslavačkoj gori pronašao dragocjeni kamen – topaz. Veličine je 1,5 x 3 cm, proziran i jedva vidljivo zelene boje i čuva se u muzeju u Zagrebu.
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr