Arheološki nalazi svjedoče o životu na prostoru današnje Baške Vode oko četiri tisuće godina prije Krista, a glavni motiv za naseljavanje ovoga prostora bio je izvor pitke vode. U brončano doba, vremenu stočarskih seoba na Mediteran, dolazi do sukoba različitih plemena oko izvora vode i pašnjaka, pa se na uzvisini Gradina u središtu današnjega mjesta, radi obrane izvora vode, formira utvrđeno naselje čiji su bedemi bili napravljeni u suhozidu.

U antici je na mjestu Baške Vode postojalo naselje Aronia, a osim arheološkim nalazima znanstvenici svoju tvrdnju potkrijepljuju Tabulom Peutingerianom, kartom na kojoj je istoimeno naselje naznačeno upravo na mjestu današnje Baške Vode.

U kasnoj antici, od kraja IV do VII stoljeća, dolazi do prodora barbarskih naroda pa stanovništvo na Gradini podiže utvrdu u koju su se mogli skloniti od napada, ali i nadzirati ulaz u Brački kanal. Ostaci zidova naselja iz V - VI stoljeća vidljivi su na Gradini i danas, a brojni nalazi amfora i ostaloga keramičkoga materijala govore o trgovačkim odnosima sa sjevernom Afrikom, istočnim Mediteranom i Crnim morem. Nedaleko od Gradine pronađen je i znatan broj grobova iz razdoblja antike, s mnoštvom grobnih priloga (lucerne, nakit, staklene posude, kipići Euterpe i Kupida itd). Osim rimskih, neki nadgrobni natpisi navode ilirska imena, po čemu se može zaključiti da je uz novopridošlo rimsko, bilo brojno i autohtono ilirsko stanovništvo. Arheološki nalazi na širem prostoru mjesta govore o postojanju više villae rusticae. U VII stoljeću dolazi do prodora Slavena koji zauzimaju Aroniju i ona prestaje egzistirati.

Tijekom narednih tisuću godina nema tragova urbanoga života uz more. Samo pastiri iz Basta dovode blago u blizinu mora i napajaju ga na basczi vodi, izvoru pitke vode, a treba pretpostaviti da su prve građevine podizane kao skloništa za pastire.

Krajem XVII stoljeća, prestankom opasnosti od gusara, a nakon izgona Turaka (1684), stanovništvo se vraća na obalu i polako podiže novo naselje, čije se ime, Baška Voda, prvi put spominje 1688. godine. Prva javna građevina je kasnobarokna crkvica sv. Lovre sagrađena 1750. godine, na temeljima antičke građevine. Osim poljodjeljstva, stanovništvo se okreće moru, pa se bavi i ribarenjem i pomorstvom. Prva škola otvara se 1845. godine, crkva sv. Nikole u neoromaničkom stilu gradi se 1889, a 1900. godine otvara se i pošta.

Izgradnjom pristaništa 1912. godine Baška Voda postaje značajna luka ovoga područja preko koje se odvijala intenzivna trgovina između otoka i Zabiokovlja.

Arheološki nalazi svjedoče o životu na prostoru današnje Baške Vode oko četiri tisuće godina prije Krista, a glavni motiv za naseljavanje ovoga prostora bio je izvor pitke vode. U brončano doba, vremenu stočarskih seoba na Mediteran, dolazi do sukoba različitih plemena oko izvora vode i pašnjaka, pa se na uzvisini Gradina u središtu današnjega mjesta, radi obrane izvora vode, formira utvrđeno naselje čiji su bedemi bili napravljeni u suhozidu.
U antici je na mjestu Baške Vode postojalo naselje Aronia, a osim arheološkim nalazima znanstvenici svoju tvrdnju potkrijepljuju Tabulom Peutingerianom, kartom na kojoj je istoimeno naselje naznačeno upravo na mjestu današnje Baške Vode. 
U kasnoj antici, od kraja IV do VII stoljeća, dolazi do prodora barbarskih naroda pa stanovništvo na Gradini podiže utvrdu u koju su se mogli skloniti od napada, ali i nadzirati ulaz u Brački kanal. Ostaci zidova naselja iz V - VI stoljeća vidljivi su na Gradini i danas, a brojni nalazi amfora i ostaloga keramičkoga materijala govore o trgovačkim odnosima sa sjevernom Afrikom, istočnim Mediteranom i Crnim morem. Nedaleko od Gradine pronađen je i znatan broj grobova iz razdoblja antike, s mnoštvom grobnih priloga (lucerne, nakit, staklene posude, kipići Euterpe i Kupida itd). Osim rimskih, neki nadgrobni natpisi navode ilirska imena, po čemu se može zaključiti da je uz novopridošlo rimsko, bilo brojno i autohtono ilirsko stanovništvo. Arheološki nalazi na širem prostoru mjesta govore o postojanju više villae rusticae. U VII stoljeću dolazi do prodora Slavena koji zauzimaju Aroniju i ona prestaje egzistirati.
Tijekom narednih tisuću godina nema tragova urbanoga života uz more. Samo pastiri iz Basta dovode blago u blizinu mora i napajaju ga na basczi vodi, izvoru pitke vode, a treba pretpostaviti da su prve građevine podizane kao skloništa za pastire.
Krajem XVII stoljeća, prestankom opasnosti od gusara, a nakon izgona Turaka (1684), stanovništvo se vraća na obalu i polako podiže novo naselje, čije se ime, Baška Voda, prvi put spominje 1688. godine. Prva javna građevina je kasnobarokna crkvica sv. Lovre sagrađena 1750. godine, na temeljima antičke građevine. Osim poljodjeljstva, stanovništvo se okreće moru, pa se bavi i ribarenjem i pomorstvom. Prva škola otvara se 1845. godine, crkva sv. Nikole u neoromaničkom stilu gradi se 1889, a 1900. godine otvara se i pošta.Izgradnjom pristaništa 1912. godine Baška Voda postaje značajna luka ovoga područja preko koje se odvijala intenzivna trgovina između otoka i Zabiokovlja.