Arheološki nalazi svjedoče o životu na prostoru današnje Baške Vode oko četiri tisuće godina prije Krista, a glavni motiv za naseljavanje ovoga prostora bio je izvor pitke vode. U brončano doba, vremenu stočarskih seoba na Mediteran, dolazi do sukoba različitih plemena oko izvora vode i pašnjaka, pa se na uzvisini Gradina u središtu današnjega mjesta, radi obrane izvora vode, formira utvrđeno naselje čiji su bedemi bili napravljeni u suhozidu.
U antici je na mjestu Baške Vode postojalo naselje Aronia, a osim arheološkim nalazima znanstvenici svoju tvrdnju potkrijepljuju Tabulom Peutingerianom, kartom na kojoj je istoimeno naselje naznačeno upravo na mjestu današnje Baške Vode.
U kasnoj antici, od kraja IV do VII stoljeća, dolazi do prodora barbarskih naroda pa stanovništvo na Gradini podiže utvrdu u koju su se mogli skloniti od napada, ali i nadzirati ulaz u Brački kanal. Ostaci zidova naselja iz V - VI stoljeća vidljivi su na Gradini i danas, a brojni nalazi amfora i ostaloga keramičkoga materijala govore o trgovačkim odnosima sa sjevernom Afrikom, istočnim Mediteranom i Crnim morem. Nedaleko od Gradine pronađen je i znatan broj grobova iz razdoblja antike, s mnoštvom grobnih priloga (lucerne, nakit, staklene posude, kipići Euterpe i Kupida itd). Osim rimskih, neki nadgrobni natpisi navode ilirska imena, po čemu se može zaključiti da je uz novopridošlo rimsko, bilo brojno i autohtono ilirsko stanovništvo. Arheološki nalazi na širem prostoru mjesta govore o postojanju više villae rusticae. U VII stoljeću dolazi do prodora Slavena koji zauzimaju Aroniju i ona prestaje egzistirati.
Tijekom narednih tisuću godina nema tragova urbanoga života uz more. Samo pastiri iz Basta dovode blago u blizinu mora i napajaju ga na basczi vodi, izvoru pitke vode, a treba pretpostaviti da su prve građevine podizane kao skloništa za pastire.
Krajem XVII stoljeća, prestankom opasnosti od gusara, a nakon izgona Turaka (1684), stanovništvo se vraća na obalu i polako podiže novo naselje, čije se ime, Baška Voda, prvi put spominje 1688. godine. Prva javna građevina je kasnobarokna crkvica sv. Lovre sagrađena 1750. godine, na temeljima antičke građevine. Osim poljodjeljstva, stanovništvo se okreće moru, pa se bavi i ribarenjem i pomorstvom. Prva škola otvara se 1845. godine, crkva sv. Nikole u neoromaničkom stilu gradi se 1889, a 1900. godine otvara se i pošta.
Izgradnjom pristaništa 1912. godine Baška Voda postaje značajna luka ovoga područja preko koje se odvijala intenzivna trgovina između otoka i Zabiokovlja.
Arheološki nalazi svjedoče o životu na prostoru današnje Baške Vode oko četiri tisuće godina prije Krista, a glavni motiv za naseljavanje ovoga prostora bio je izvor pitke vode. U brončano doba, vremenu stočarskih seoba na Mediteran, dolazi do sukoba različitih plemena oko izvora vode i pašnjaka, pa se na uzvisini Gradina u središtu današnjega mjesta, radi obrane izvora vode, formira utvrđeno naselje čiji su bedemi bili napravljeni u suhozidu.
U antici je na mjestu Baške Vode postojalo naselje Aronia, a osim arheološkim nalazima znanstvenici svoju tvrdnju potkrijepljuju Tabulom Peutingerianom, kartom na kojoj je istoimeno naselje naznačeno upravo na mjestu današnje Baške Vode. 
U kasnoj antici, od kraja IV do VII stoljeća, dolazi do prodora barbarskih naroda pa stanovništvo na Gradini podiže utvrdu u koju su se mogli skloniti od napada, ali i nadzirati ulaz u Brački kanal. Ostaci zidova naselja iz V - VI stoljeća vidljivi su na Gradini i danas, a brojni nalazi amfora i ostaloga keramičkoga materijala govore o trgovačkim odnosima sa sjevernom Afrikom, istočnim Mediteranom i Crnim morem. Nedaleko od Gradine pronađen je i znatan broj grobova iz razdoblja antike, s mnoštvom grobnih priloga (lucerne, nakit, staklene posude, kipići Euterpe i Kupida itd). Osim rimskih, neki nadgrobni natpisi navode ilirska imena, po čemu se može zaključiti da je uz novopridošlo rimsko, bilo brojno i autohtono ilirsko stanovništvo. Arheološki nalazi na širem prostoru mjesta govore o postojanju više villae rusticae. U VII stoljeću dolazi do prodora Slavena koji zauzimaju Aroniju i ona prestaje egzistirati.
Tijekom narednih tisuću godina nema tragova urbanoga života uz more. Samo pastiri iz Basta dovode blago u blizinu mora i napajaju ga na basczi vodi, izvoru pitke vode, a treba pretpostaviti da su prve građevine podizane kao skloništa za pastire.
Krajem XVII stoljeća, prestankom opasnosti od gusara, a nakon izgona Turaka (1684), stanovništvo se vraća na obalu i polako podiže novo naselje, čije se ime, Baška Voda, prvi put spominje 1688. godine. Prva javna građevina je kasnobarokna crkvica sv. Lovre sagrađena 1750. godine, na temeljima antičke građevine. Osim poljodjeljstva, stanovništvo se okreće moru, pa se bavi i ribarenjem i pomorstvom. Prva škola otvara se 1845. godine, crkva sv. Nikole u neoromaničkom stilu gradi se 1889, a 1900. godine otvara se i pošta.Izgradnjom pristaništa 1912. godine Baška Voda postaje značajna luka ovoga područja preko koje se odvijala intenzivna trgovina između otoka i Zabiokovlja.
Sakralna baština
Mjesto: Baška Voda
Ključne riječi crkva
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Sakralni spomenik

Crkvica sv. Lovre (1750)
Zrinsko – Frankopanska 17,
Baška Voda
Proslava sv. Lovre – 10. kolovoza
Crkva sv. Nikole (1889)
Obala sv. Nikole 73
Baška Voda
Proslava sv. Nikole – 6. prosinca
Raspored misa u crkvi sv. Nikole
Ljeti: 7.00, 9.00 (nedjelja i blagdan), 19.00
Zimi: 9.00 (nedjelja i blagdan), 17.30 (18.00)
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (1636)
Bast
Proslava Velike Gospe – 15. kolovoza
Crkvica sv. Roka (XV)
Bast
Proslava sv. Roka – 16. kolovoza
Crkva Svih Svetih (1999)
Promajna
Proslava Svih Svetih – 1. studenoga
Kip sv. Nikole
Kroz povijest Baska Voda je dala 12 svecenika, a zbog svoje vjernicke tradicije, tijekom komunisticke vladavine biva nazivana Malim Vatikanom.
  • Crkvica sv. Lovre (1750), Zrinsko – Frankopanska 17, Baška Voda, Proslava sv. Lovre – 10. kolovoza

  • Crkva sv. Nikole (1889), Obala sv. Nikole 73Baška Voda, Proslava sv. Nikole – 6. prosinca; Raspored misa u crkvi sv. Nikole - Ljeti: 7.00, 9.00 (nedjelja i blagdan), 19.00; Zimi: 9.00 (nedjelja i blagdan), 17.30 (18.00)

  • Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (1636), Bast, Proslava Velike Gospe – 15. kolovoza

  • Crkvica sv. Roka (XV), Bast, Proslava sv. Roka – 16. kolovoza

  • Crkva Svih Svetih (1999), Promajna, Proslava Svih Svetih – 1. studenoga

  • Kip sv. Nikole - Kroz povijest Baska Voda je dala 12 svecenika, a zbog svoje vjernicke tradicije, tijekom komunisticke vladavine biva nazivana Malim Vatikanom.
Prva javna građevina je kasnobarokna crkvica sv. Lovre, sagrađena 1750. godine na temeljima antičke građevine. Godine 1889. gradi se crkva sv. Nikole u neoromaničkom stilu. Stotinjak godina nakon izgradnje, sasvim obnovljena crkva sv. Nikole dobila je vrijedne vitraje Josipa Botterija Dinija (1987.) i slikane postaje Križnoga puta Josipa Bifela (1988.). Uz crkvu je sagrađen zvonik (1991.) i župni dvor (po projektu Ante Rožića), koji čuva vrijednu zbirku etnografskih i sakralnih predmeta.
Baška Voda se diči i dvjema značajnim muzejskim zbirkama u staroj jezgri mjesta: arheološkom zbirkom u vlasništvu Općine i iznimno bogatom i kvalitetnom malakološkom zbirkom u vlasništvu obitelji Jurišić Akčić. Od ostale kulturne baštine izdvaja se kapelica Gospe od Začeća (1860.) i kapelica Dušama Čistilišta na predjelu Rogač (1917.), u kamenu isklesane glave domaćih žena na kući autora Zane Jurišića (1922.), brončani spomenik poginulima u 2. svjetskom ratu na predjelu Gradina (Nuklearni, 1980.), kameni spomenik pomorskog desanta iz 2. svjetskoga rata na Baškom Polju (1984.), brončani kip baškovoškoga zaštitnika sv. Nikole (Mladen Mikulin, 1999.) na ulazu u lučicu, te moderni spomenik "Hrvatska jedra" (Marko Gugić, 2005.) na Puntinu.
Naselje Bast, koje se nalazi 3 km sjeveroistočno od Baške Vode, krase crkvica sv. Roka iz 15 stoljeća u gotičkom stilu i kasnobarokna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1636. godine, koja krajem 19. stoljeća dobiva nove mramorne oltare (J. Barišković). Oko crkve se nalazi staro groblje na kojem su najzanimljivije četiri nadgrobne ploče s uklesanim štitovima, mačevima i polumjesecom (14. i 15. stoljeće). Sjeverno od sela nalazi se arheološko nalazište te kapelice sv. Ilije (1896./2000.) i sv. Nikole (1926.), a kod izvora Smokvena (Grebišće) nalazi se ornamentima ukrašen stećak sljemenjak (13.-15. stoljeće).
U Promajni središtem mjesta dominira zvonik i prostrana crkva Svih Svetih, izgrađena 1999. godine
Izdvajamo
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr