Za Hum, srednjovjekovni gradić poznat i kao najmanji grad na svijetu, legenda kaže da je nastao sasvim slučajno – divovi koji su gradili okolne gradove u dolini rijeke Mirne, odlučili su iskoristiti malobrojno preostalo kamenje i izgraditi minijaturni grad. Vrijeme nije puno promijenilo ovaj gradić, a malene kamene ulice kao da i danas pričaju starim jezikom viteških priča.
Današnji svoj izgled u osnovnim je konturama Hum dobio već u srednjem vijeku, u XI. stoljeću. Tada je na ostacima stare utvrde sagrađen Humski kaštel i zatim uz njega prvi niz kuća budućeg gradića. U to je vrijeme Istra pripadala franačkom carstvu i u tom je sklopu 1040. godine postala zasebnom markom. Mark grof Ulrich I. na pograničnim predjelima svoje države obnavija i podiže niz kaštela među kojima i ovaj u Humu. Godine 1102. Ulrich II. daje Hum, uz niz drugih kaštela, kao feud akvilejskom patrijarhu. U darovnici se navodi "castrum Cholm" (prema starom hrvatskom obliku Hlm) i to je prvo spominjanje Huma u njegovoj dugoj opstojnosti.Tim činom zapravo počinje povijest Huma kao grada-utvrde. I u kasnjim povijesnim izvorima sve do XVII.st. Hum se spominje kao "castrum", dakle tvrđava, čime je naglašavana njegova fortiflkacijska uloga.
Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U tijeku gotovo čitavog tisučljeća, od XI.st. do danas, u Humu se izvan gradskih zidina gotovo ništa nije gradilo, naselje je ostalo unutar granica određenih već u ranom srednjem vjeku. Humski se kaštel nalazio na platou u zapadnom djelu gradića unutar obrambenih zidova, na mjestu gdje se danas dijelom nalazi župna crkva, župni dvor i najzapadniji dio sjevernog niza kuća. Tlocrt kaštela imao je oblik pravokutnika veličine 35x30 m. Ulaz u kaštel bio je iznutra, iz grada. Osnovna namjena kaštela bila je obrambena, ali je, naročito u ranijem razdoblju, u njemu bilo i sjedište feudalaca -vazala akvilejskih patrijarha kojima je pripadao. Uz kaštel se postupno gradilo naselje. Njegova obrambena uloga diktirala je zatvoren sustav zidina koje su ga opasivale sa svih strana te takav plan grada koji je omogućavao najbržu vezu svake njegove važrnje točke s kaštelom, u koji su se žiteiji sklanjali u slučaju opasnosti. A položaj kaštela na zapadnom rubu hrpta brijega na kojem se Hum smjestio odredio je zapadnu grarnicu naselja te se ono moglo razvijati samo prema istoku. Nastao je tako gradić položen po hrptu izduženog brijega, unutar gradskih zidina koje zatvaraju površinu približno pravokutnog oblika dužine stotinjak i širine oko 35 metara.
Za Hum, srednjovjekovni gradić poznat i kao najmanji grad na svijetu, legenda kaže da je nastao sasvim slučajno – divovi koji su gradili okolne gradove u dolini rijeke Mirne, odlučili su iskoristiti malobrojno preostalo kamenje i izgraditi minijaturni grad. Vrijeme nije puno promijenilo ovaj gradić, a malene kamene ulice kao da i danas pričaju starim jezikom viteških priča.

Današnji svoj izgled u osnovnim je konturama Hum dobio već u srednjem vijeku, u XI. stoljeću. Tada je na ostacima stare utvrde sagrađen Humski kaštel i zatim uz njega prvi niz kuća budućeg gradića. U to je vrijeme Istra pripadala franačkom carstvu i u tom je sklopu 1040. godine postala zasebnom markom. Mark grof Ulrich I. na pograničnim predjelima svoje države obnavija i podiže niz kaštela među kojima i ovaj u Humu. Godine 1102. Ulrich II. daje Hum, uz niz drugih kaštela, kao feud akvilejskom patrijarhu. U darovnici se navodi "castrum Cholm" (prema starom hrvatskom obliku Hlm) i to je prvo spominjanje Huma u njegovoj dugoj opstojnosti.Tim činom zapravo počinje povijest Huma kao grada-utvrde. I u kasnjim povijesnim izvorima sve do XVII.st. Hum se spominje kao "castrum", dakle tvrđava, čime je naglašavana njegova fortiflkacijska uloga.

Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U tijeku gotovo čitavog tisučljeća, od XI.st. do danas, u Humu se izvan gradskih zidina gotovo ništa nije gradilo, naselje je ostalo unutar granica određenih već u ranom srednjem vjeku. Humski se kaštel nalazio na platou u zapadnom djelu gradića unutar obrambenih zidova, na mjestu gdje se danas dijelom nalazi župna crkva, župni dvor i najzapadniji dio sjevernog niza kuća. Tlocrt kaštela imao je oblik pravokutnika veličine 35x30 m. Ulaz u kaštel bio je iznutra, iz grada. Osnovna namjena kaštela bila je obrambena, ali je, naročito u ranijem razdoblju, u njemu bilo i sjedište feudalaca -vazala akvilejskih patrijarha kojima je pripadao. Uz kaštel se postupno gradilo naselje. Njegova obrambena uloga diktirala je zatvoren sustav zidina koje su ga opasivale sa svih strana te takav plan grada koji je omogućavao najbržu vezu svake njegove važrnje točke s kaštelom, u koji su se žiteiji sklanjali u slučaju opasnosti. A položaj kaštela na zapadnom rubu hrpta brijega na kojem se Hum smjestio odredio je zapadnu grarnicu naselja te se ono moglo razvijati samo prema istoku. Nastao je tako gradić položen po hrptu izduženog brijega, unutar gradskih zidina koje zatvaraju površinu približno pravokutnog oblika dužine stotinjak i širine oko 35 metara.
863. godine, bizantski car šalje sv. braću Ćirila i Metoda da šire bogoslužje među moravskim Slavenima. Prevodeći pismo iz latinskog na staroslavenski, Ćiril je izumio pismo glagoljicu. Glagoljica se trajno zadržala kod Hrvata u Istri i primorskim krajevima kao crkveno pismo, ali se koristila i u administrativnim i komunalnim poslovima i književnosti. Popovi glagoljaši su pismom svjedočili o tradiciji, čuvajući vjeru, jezik i običaje svoga naroda približavajući istovremeno kulturna ostvarenja ondašnje razvijene Europe. U Humu se glagoljica koristila do početka 20.stoljeća.
Humske freske
Mjesto: Hum
Ključne riječi freske, slikarstvo
Regija Istra
Subregija Središnja Istra
Najbliži grad Pazin
Vrsta Sakralni spomenik

Humske freske jedinstveno su umjetničko djelo kome u Istri, a ni na širem području, ne nalazimo ni uzora ni poredbe. Naslikane su u drugoj polovici XII.st. U to vrijeme Hum pripada Akvilejskoj patrijasiji, koja je zasigurno bila naručiteljem humskih fresaka. Njihov je autor nepoznat, ali njegovo djelo svjedoci o njemu kao o umjetniku velikog talenta i odličnom znalcu fresko slikarstva. Humske su freske slikane u duhu romaničkog Zapada, ali i pod snažnim, prevladavajućim uplivom bizantskog slikarstva. Njima je obogaćena regionalna umjetnička baština, ali one predstavljaju i nov značajan prilog stilskim kretanjima onoga vremena u prostoru na kojem su se sretali i prozimali Bizant i Zapat, Kontinent i Jug.
U romaničkoj kapeli sv. Jerolima na groblju u Humu dijelom su sačuvane vrlo stare zidne slikarije visoke kvalitete. Iz sačuvanih fragmenata može se zaključiti da je na trijumfalnom luku bio prikaz Navještenja, na južnom je zidu bio ciklus iz Kristova života od kojeg je sačuvan tek detalj Pohođenja, dok su na sjevernom zidu sačuvani detaljii iz ciklusa Kristove muke : Posljednja večera, Judin poljubac, Raspeće, Skidanje s križa i Polaganje u grob. U donjem djelu sjevernog zida sačuvan je fregment prikaza mučeništva sv.Lovrenca.
Humske freske jedinstveno su umjetničko djelo kome u Istri, a ni na širem području, ne nalazimo ni uzora ni poredbe. Naslikane su u drugoj polovici XII.st. U to vrijeme Hum pripada Akvilejskoj patrijasiji, koja je zasigurno bila naručiteljem humskih fresaka. Njihov je autor nepoznat, ali njegovo djelo svjedoci o njemu kao o umjetniku velikog talenta i odličnom znalcu fresko slikarstva.
Humske su freske slikane u duhu romaničkog Zapada, ali i pod snažnim, prevladavajućim uplivom bizantskog slikarstva. Njima je obogaćena regionalna umjetnička baština, ali one predstavljaju i nov značajan prilog stilskim kretanjima onoga vremena u prostoru na kojem su se sretali i prozimali Bizant i Zapat, Kontinent i Jug.

U romaničkoj kapeli sv. Jerolima na groblju u Humu dijelom su sačuvane vrlo stare zidne slikarije visoke kvalitete. Iz sačuvanih fragmenata može se zaključiti da je na trijumfalnom luku bio prikaz Navještenja, na južnom je zidu bio ciklus iz Kristova života od kojeg je sačuvan tek detalj Pohođenja, dok su na sjevernom zidu sačuvani detaljii iz ciklusa Kristove muke : Posljednja večera, Judin poljubac, Raspeće, Skidanje s križa i Polaganje u grob. U donjem djelu sjevernog zida sačuvan je fregment prikaza mučeništva sv.Lovrenca.
Aleja glagoljaša
Mjesto: Hum
Ključne riječi glagoljica, povijest
Regija Istra
Subregija Središnja Istra
Najbliži grad Pazin
Vrsta Poučna staza

Kotle
Mjesto: Kotle - Hum
Ključne riječi napušteno selo
Regija Istra
Subregija Središnja Istra
Najbliži grad Pazin
Vrsta Povijesna cjelina

Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica.
Mjesto je skroz napušteno prije dosta desetljeća ). Bez obzira na napuštenost, kuće, mada prazne, dočaravaju život nekad.
Legenda kaže da se svaki petak na raskršću u samom mjestu tuku "štrige i štriguni" (vještice i vješci).
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno prije dosta desetljeća ). Bez obzira na napuštenost, kuće, mada prazne, dočaravaju život nekad. Legenda kaže da se svaki petak na raskršću u samom mjestu tuku "štrige i štriguni" (vještice i vješci).
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr