Ozalj, gradić na prijelazu Kupe iz brdskog u ravničarski tok, niknuo je između šumovitih brežuljaka i smaragdne rijeke. Na vapnenačkoj stijeni, ponad tihe, zrcalne Kupe, ponosno stoji zrinsko-frankopanski Stari grad, simbol Ozlja i srce njegovoga povijesnog razvitka. Nad njim lebdi duh zrinsko-frankopanskog kulta, duh drevnog izvorišta hrvatske opstojnosti i samobitnosti.

U okolici ali i unutar samih zidina, nađeni su prapovijesni, starorimski i srednjovjekovni arheološki nalazi, no prvi povijesni zapis o gradu potječe iz 1244. godine. Kao vlasnici smjenjuju se najmoćnije feudalne porodice: Babonići, Frankopani, Zrinski, a u 17. st. Ozalj doživljava svoje najsjajnije razdoblje, postavši neslužbenom hrvatskom prijestolnicom - u njemu stoluje ban Petar Zrinski, a u kulturnom životu "vlada" ozaljski književno-jezični krug.

Tragičnim smaknućem bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana 1671. godine nasilno je prekinut procvat grada. U 18. st. temeljito ga pregrađuju novi vlasnici, Perlas i Batthyani, koji će do tada pretežito gotičkom gradu dati današnji, barokni izgled. Prema svojoj vrijednosti stari grad Ozalj pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

http://www.ozalj-tz.hr
Stari grad Ozalj
Mjesto: Ozalj
Ključne riječi kompleks, kule, palas, srednji vijek, barok, glagoljica, feud
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Karlovac i okolica
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture, dvorac

Stari grad Ozalj arhitektonski je zaista raznolik. Građen i nadograđivan u različitim epohama, od kojih je svaka dala svoje obilježje tom neobično vrijednom zdanju.
Početak kamene gradnje Starog grada započinje negdje u VI stoljeću, što nam potvrđuju mnogobrojni ostaci starih rimskih zidina. No, početak gradnje današnje gradine upućuje na XIII stoljeće. Od 1244. godine u posjedu je kralja, zatim obitelji Babonić, Frankopana,  Zrinskih, Perlasa, Batthyanya i Thurn i Taxisa koji ga 1928. godine darovnicom daruju družbi „Braća hrvatskoga zmaja“ - današnjim vlasnicima.

Prelaskom mosta ulazi se u kompleks koji se sastoji od ulazne kule (koju je sagradio 1599. godine Juraj IV Zrinski), manje kule s lijeve strane ulazne kule, glavne branič-kule tj. Babonić kule (koja je i najstariji dio kompleksa), južnog, istočnog i sjevernog krila (sva tri krila su velike zgrade na 2 kata) te Palasa Zrinskih kojeg su generacije Zrinskih izabrale za svoj dom. U  XVIII stoljeću Ozalj je obnovljen i pretvoren u lijepi dvorac. R. Perlas temeljito je pregradio ruševni Stari grad, a Teodor Batthyany nadozidao je 2. kat sjevernog krila i sagradio novi barokni trakt. Nekadašnji Palas, za koji se dugo vjerovalo da je najstarije zdanje postojećeg kompleksa pretvoren je u skladište žita, pa se od tada zove „Žitnica“.

PALAS ZRINSKIH

Upravo u ovo povijesnom zdanju, boravili su i djelovali Nikola, Petar i Katarina Zrinski i Frano Krsto Frankopan, te snažne ličnosti koje su karakterom i kulturom nadvisile velikaški sloj tadašnje Hrvatske i Austrije. Palas Zrinskih podignut je na živoj stijeni, koja se strmo uzdiže nad Kupom i do danas je sačuvao autentičnu arhitekturu iz XVI stoljeća. Građen je u obliku pravokutnika, a sagradio ga je Nikola Šubić Zrinski. O tome svjedoči natpis uklesan nad ulaznim vratima Palasa: NICO.CO.ZR.1556 (Nicolaus comes Zriniensis 1556. što znači: Nikola grof Zrinski 1556).

U prizemlju Palasa nalazi se predvorje i spavaća soba s ostacima kamina i vrijednim zidnim freskama vjerskog sadržaja, što se rijetko može naći u svjetovnim prostorijama naših feudalnih dvorova. Iz spavaće sobe i predsoblja vode vrata u veću prostoriju, koja je vjerojatno služila kao dnevni boravak. I ovdje su na zidovima pronađeni oštrim predmetom urezani natpisi na glagoljici i na latinskom jeziku iz XVI i XVII stoljeća, što je također kuriozitet svoje vrste. Na katu se nalazi veliko predsoblje i samo jedna velika dvorana koja je vjerojatno služila za svečanosti. Pretpostavlja se da su u toj dvorani svadbovali Nikola Šubić Zrinski Sigetski i slavni mu praunuk ban Petar Zrinski.
Znamenite ličnosti
Mjesto: Ozalj
Ključne riječi ličnosti, povijest
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Karlovac i okolica
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Znamenita osoba

Znamenite ličnosti grada Ozlja:

  • Slava Raškaj - 1877. - 1906., znamenita slikarica, Osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču od 1883. do 1892. godine, Boravi u Ozlju gdje nastaje niz crteža i portreta ljudi iz njene okoline.
  • Nikola Šubić Zrinski (1508. – 1566.), «stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svoga». O sigetskom junaku pišu i njemački autori, a osim nas i Mađari ga smatraju svojim nacionalnim junakom. Ratovao je već od rane mladosti, u 21. godini istaknuo se u obrani Beča (1529. godine), a 1542. s 400 Hrvata spasio je Peštu od sigurne propasti. Njegovom junaštvu divila se čitava tadašnja Europa koja ga je nazvala novim Leonidom.
  • Ban Petar Zrinski, 1621.-1671., nakon smrti svog brata, bana Nikole nastavio je zajedno s mađarskim velikašima pokret protiv bečkog carskog apsolutizma. Također kao i svi iz njegove obitelji bio je veliki ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, te ga je sam kralj nazvao „štitom kršćanstva i strašilom Turaka“
  • Glasoviti junak, život završava uhićenjem, suđenjem i glavosjekom 30. travnja 1671. Oproštajno pismo koje je Petar napisao svojoj voljenoj Katarini prije smaknuća u Bečkom Novom Mjestu, započeto riječima „Drago moje serce…“ jedno je od najljepših pisama toga doba.
  • Ana Katarina Frankopan Zrinski, 1625. -1673., bila je poznata kao učena žena i veliki mecena hrvatske kulture. Kao prva žena u banskoj Hrvatskoj bavila se ne samo prevođenjem, već je i sama pisala književne tekstove. Odlučno je stajala uz svog supruga Petra i pomagala mu u političkim poslovima. Objavila je prijevod njemačkog molitvenika "Sibilu", a nedavno pronađene pjesme darovite Katarine objavljene su pod naslovom "Raj duše".
  • Fran Krsto Frankopan, 1643. -1671., plemić, pjesnik, prevoditelj i senjski kapetan Fran Krsto Frankopan (1643.-1671.) svakako je najugledniji i intelektualno najjači Frankopan. Junak u ratu i ugledni književnik u miru, pisac izgubljenog, pa u XIX stoljeću nađenog «Gartlica (vrta) za čas kratiti». Bio je jedan od organizatora povijesne urote hrvatsko ugarskog plemstva s ciljem odcjepljenja od Monarhije. Upravo zbog svog sudjelovanja u uroti smaknut je u Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine.
Oproštajno pismo Petra Zrinskog Ani Katarini Zrinskoj
Mjesto: Ozalj
Ključne riječi ljubav, oproštaj, pismo

Oproštajno pismo Petra Zrinskog Ani Katarini Zrinskoj

autor: Petar Zrinski     

Oproštajno pismo napisano supruzi Ani Katarini Zrinskoj dan prije autorovog smaknuća.


Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikaj še naukupe tvojemu Bratcu. Danas smo mi jedan od drugoga serčeno proščenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči ako sam te v čem zbantuval ali ti se v čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan niti se plašim. Ja se ufam v Boga vsamogučega koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikaj še mene hoče miluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem thronušem v dike vekovečne sastanemo. Veče ništar ne znam ti pisati, niti za sina za druga do končanja našega siromaštva. Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar nej žalosti ar je to tak moralo biti. V Novom Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29 dan aprila meseca o sedme ore podvečer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s moju kčerju Auroru Veroniku blagoslovi.
Groff Zrini Petar
Etno park
Mjesto: Ozalj
Ključne riječi etno park, muzej, graditeljstvo
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Karlovac i okolica
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Etno park

Etno park

U cilju očuvanja tradicijske kulturne baštine, poglavito arhitekture, uz cestu prema Trgu, manje od 1 km od centra Ozlja smješten je slikovit Etno park tj. muzej na otvorenom koji je dio Etnografskog odjela Zavičajnog muzeja Ozalj. U Etno parku predstavljena je tradicijska arhitektura i uporabni predmeti predindustrijske svakodnevice. U slobodnom prostoru pod znanstvenim vodstvom i nadzorom nalazi se zbirka koja se sastoji od stambenih i gospodarskih objekata, interijera niskih seljačkih sobica, kuhinja i spremišta s autentičnim inventarom. Krovovi kuća prekriveni su slamom od raži tzv. „škopom“ i karakteristične su gradnje od tesanih drvenih greda s tzv. „hrvaškim vuglima“ te svjedoče o sve rjeđim primjerima tradicijskog seoskog graditeljstva.

Munjara
Mjesto: Ozalj
Ključne riječi neoklasicizam, hidricentrala, Herman Bolle
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Karlovac i okolica
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Povijesna zgrada

Munjara

Gledajući s mosta, ponad pjenušavoga ozaljskog slapa, opazit ćete još jedan bajkoviti prizor: kamena neoklasicistička palača s krunasto nazubljenim ukrasima i skladnim arkadama, okružena stražom visokih smreka...

Neupućeni putnik nikada ne bi pomislio da se iza kamenog zdanja, koji se doima poput dvorca, krije stara hidrocentrala grada Karlovca – Munjara, ujedno jedan od najljepših pirmjera industrijske arhitekture. HE Munjara sagrađena je u manje od godinu i pol dana, što je i danas teško zamislivo. U njeno oblikovanje svoj talent uložio je poznati arhitekt Herman Bolle. Nakon više od sto godina, uz više od 5 000 sati rada godišnje, i danas proizvodi dragocjenu tzv. „zelenu“ električnu energiju.

Ovaj objekt pod nadzorom je Uprave za zaštitu kulturne baštine Republike Hrvatske.

Info telefon za posjete:

+385 (0) 47 731 404
Jalba
Mjesto: Ozalj
Ključne riječi pokrivalo, udane žene, tradicija
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Karlovac i okolica
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Nematerijalna kulturna baština

Jalba

Jalba je žensko pokrivalo za glavu (kapica) koju su nosile udane žene u selima uz Kupu između Ozlja i Karlovca. Izrađuje se iz elastičnog materijala šupljikave strukture posebnom tehnikom pletenja (međusobnim prepletanjem sistema niti) na uspravnom drvenom luku – lucnju. Pletenjem samo prstima dobivaju se željeni motivi, a jednim pletenjem istodobno se pletu dvije čipke – jalbe.
U Trgu se najduže zadržalo tradicijsko umijeće pletenja jalbe na lucnju, a karakteristična su i oglavlja. Naime, žene iz Trga nose jalbu na „rogi“ (rogovima). Na glavu se stavljaju drveni umeci, na njih poculica zvana jalba sa šupljikavim uzorcima, a sve skupa prekriva se maramom.

Tradicijsko umijeće pletenja jalbe ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske, te je kao takvo i uvršteno na Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Zanimljivost: Zbog običaja da samo udane žene smiju nositi jalbu, najpoznatija pletilja trške jalbe Regina Paljunac, koja je živjela od svog umijeća, nikada je nije smjela nositi jer je bila neudana.
Sakralna baština
Mjesto: Ozalj
Ključne riječi barok, pavlini, hodočasnici
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Karlovac i okolica
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Sakralni spomenik

Područje grada Ozlja obiluje bogatom sakralnom baštinom brojnih crkava i kapelica. Posebno se ističe ozaljska barokna župna crkva Sv. Vida (zaštitnika Ozlja) koja se spominje već 1349. godine i pored koje se nalazi grob Slave Raškaj; te crkva Sv. Lovre u Vivodini, još jedan vrijedan spomenik baroknog graditeljstva, koju je u 18.st. dala izgraditi barunica Rosine Vojnović Jelačić. Crva je smještena na vrhu brijega, te se s lijeve i desne strane otvara prekrasan pogled na zelene valove obrasle vinogradima i gustom šumom.

U slikovitom selu Svetice, smještenom uz cestu koja povezuje ozaljski kraj s karlovačkim područjem, povrh osunčanih voćnjaka i vinograda na hrptu brijega Vodenice uzdiže se iznimno vrijedan sakralni sklop - crkva s ostatkom nekad velikog pavlinskog samostana. Taj stoljetni hram duha motiv je dolaska hodočasnika ali i sve brojnijih izletnika.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr