Uz grad Krk, Omišalj je najstarije živo naselje na otoku s turističkom tradicijom duljom od 100 godina. Omišalj je smješten na sjeverozapadnome dijelu otoka Krka i prvi je otočni gradić na koji se nailazi pri prelasku Krčkoga mosta. Povijesna gradska jezgra smještena je na 85 metara visokoj litici i dominira tim dijelom Kvarnera. Uz grad Krk, Omišalj je najstarije živo naselje na otoku s turističkom tradicijom duljom od 100 godina.
Oko tisuću godina prije Krista u Omišlju su obitavali Iliri, potom Rimljani, a u 7. stoljeću u njega dolaze Hrvati. U 11. stoljeću Omišalj je bio važno središte pismenosti i glagoljaštva, u  12. stoljeću spominje se kao Castri musculi (od lat. Ad musculi - mjesto školjaka), a u 15. stoljeću krčki su knezovi Frankopani u njemu izgradili jedan od svoja četiri kaštela. Zbog svega toga Omišalj danas s pravom nosi epitet grada – spomenika.
Kulturno-arhitektonska baština Omišlja iznimno je bogata. Potvrđuju to i ostaci rimskoga grada Fulfinuma iz 1. stoljeća, ranokršćanska bazilika Mirine iz 5. stoljeća te brojni drugi povijesni spomenici. Dijelom spomeničke „ponude“ Omišalj nadmašuje razvikane otočne susjede, a u nekim je kategorijama čak i jedinstven na Kvarneru. Omišalj osobito obiluje  više od tisuću godina starim ranosrednjovjekovnim reljefima kojih i inače u primorskoj Hrvatskoj ima jako puno, a u malome Omišlju sačuvano ih je više nego u pojedinim europskim državama!
Uz grad Krk, Omišalj je najstarije živo naselje na otoku s turističkom tradicijom duljom od 100 godina. Omišalj je smješten na sjeverozapadnome dijelu otoka Krka i prvi je otočni gradić na koji se nailazi pri prelasku Krčkoga mosta. Povijesna gradska jezgra smještena je na 85 metara visokoj litici i dominira tim dijelom Kvarnera. Uz grad Krk, Omišalj je najstarije živo naselje na otoku s turističkom tradicijom duljom od 100 godina.Oko tisuću godina prije Krista u Omišlju su obitavali Iliri, potom Rimljani, a u 7. stoljeću u njega dolaze Hrvati. U 11. stoljeću Omišalj je bio važno središte pismenosti i glagoljaštva, u  12. stoljeću spominje se kao Castri musculi (od lat. Ad musculi - mjesto školjaka), a u 15. stoljeću krčki su knezovi Frankopani u njemu izgradili jedan od svoja četiri kaštela. Zbog svega toga Omišalj danas s pravom nosi epitet grada – spomenika.
Kulturno-arhitektonska baština Omišlja iznimno je bogata. Potvrđuju to i ostaci rimskoga grada Fulfinuma iz 1. stoljeća, ranokršćanska bazilika Mirine iz 5. stoljeća te brojni drugi povijesni spomenici. Dijelom spomeničke „ponude“ Omišalj nadmašuje razvikane otočne susjede, a u nekim je kategorijama čak i jedinstven na Kvarneru. Omišalj osobito obiluje  više od tisuću godina starim ranosrednjovjekovnim reljefima kojih i inače u primorskoj Hrvatskoj ima jako puno, a u malome Omišlju sačuvano ih je više nego u pojedinim europskim državama!
CRKVA SV. ANTUNA PADOVANSKOG 13./14.ST.

CRKVA SV. ANTUNA PADOVANSKOG 13./14.ST.

Crkva Sv. Antona Padovanskoga na Dubcu prvi se put spominje 1685. godine, iako, sudeći po romaničkom stilu u kojem je građena, mora biti znatno starija. O njoj se brinula istoimena bratovština. Na južnom je zidu sačuvan gotički prozor. Oltarna slika Sv. Antuna Padovanskoga je iz 18. stoljeća. Nad pročeljem se uzdiže preslica sa sačuvanim zvonom a pred njim je prigrađena prostrana sjenovita loža. Ljudi se pod ložom i unaokolo rado zadržavaju, posebice u večernjim satima toplih ljetnih mjeseci.



Stomorina
Mjesto: Omišalj
Ključne riječi pučka svečanost, Majka Božja, ples

Trodnevna pučka svečanost s alegorijskim slikama slavljenja jesenskih plodova, grožđa i smokava koji se rupcima povješaju preko trga, popraćeni su plesom i zabavama velikog broja mladića i djevojka u narodnim nošnjama.
Stomorina ili Vela Gospoja, kako je još zovu u Omišlju, blagdan je kojim se 15. kolovoza slavi uznesenje Blažene Djevice Marije kojoj je posvećena i omišaljska župna crkva. Dan uoči blagdana u crkvi se iznad velikog oltara napravi stomorina: na metalni obruč privežu se grozdovi, smokve i kruške, tj. prvo voće koje se tako prikazuje u čast Majki Božjoj ('Sta Maria – Stomorina).
Mladići pak i djevojke, u prošlosti bi načinili svoju stomorinu na Placi, od više obruča povezanih na bandiri (štapu) s krunum s četire vrhi na koje se nabodu jabuke ili naranče, a na obruče se pričvrste svileni facoli (nekada su ih po kućama sakupljali od žena i djevojaka kojima su ih poklanjali očevi i muževi mornari koji su ih kupovali u Veneciji i drugim mjestima kojima su plovili). Bandiru su svake godine iznova radile žene i to za tri različite prilike: identične su za koledvu i veli pir, dok je za stomorinu drugačija. Dečki bi je u noći uoči blagdana u tišini podizali na Placi pomoću konopaca zategnutih u križ i vezanih na krovovima, dok bi djevojke pomagale vezati na konope dodatne facole i voće. Bandira prikazuje Majku Božju, Mariju ili Stomorinu, kako s anđelima (facoli) leti u nebo. Mladići čuvaju Stomorinu i nekada su je sklanjali ako se spremalo nevrijeme, a zatim opet postavljali. Stomorina je visjela dva dana, na Velu Gospoju i na Rokovu, a taj drugi dan se pod Stomorinom tenca. Običaj se zadržao do danas, s time da se koristi već pripremljena bandira u čijoj postavi sudjeluju mladi, a zajedno s feštom na Rokovu poprima izričaj turističke atrakcije.
Stomorina ili Vela Gospoja, kako je još zovu u Omišlju, blagdan je kojim se 15. kolovoza slavi uznesenje Blažene Djevice Marije kojoj je posvećena i omišaljska župna crkva. Dan uoči blagdana u crkvi se iznad velikog oltara napravi stomorina: na metalni obruč privežu se grozdovi, smokve i kruške, tj. prvo voće koje se tako prikazuje u čast Majki Božjoj ('Sta Maria – Stomorina).
Mladići pak i djevojke, u prošlosti bi načinili svoju stomorinu na Placi, od više obruča povezanih na bandiri (štapu) s krunum s četire vrhi na koje se nabodu jabuke ili naranče, a na obruče se pričvrste svileni facoli (nekada su ih po kućama sakupljali od žena i djevojaka kojima su ih poklanjali očevi i muževi mornari koji su ih kupovali u Veneciji i drugim mjestima kojima su plovili). Bandiru su svake godine iznova radile žene i to za tri različite prilike: identične su za koledvu i veli pir, dok je za stomorinu drugačija. Dečki bi je u noći uoči blagdana u tišini podizali na Placi pomoću konopaca zategnutih u križ i vezanih na krovovima, dok bi djevojke pomagale vezati na konope dodatne facole i voće. Bandira prikazuje Majku Božju, Mariju ili Stomorinu, kako s anđelima (facoli) leti u nebo. Mladići čuvaju Stomorinu i nekada su je sklanjali ako se spremalo nevrijeme, a zatim opet postavljali. Stomorina je visjela dva dana, na Velu Gospoju i na Rokovu, a taj drugi dan se pod Stomorinom tenca. Običaj se zadržao do danas, s time da se koristi već pripremljena bandira u čijoj postavi sudjeluju mladi, a zajedno s feštom na Rokovu poprima izričaj turističke atrakcije.
Župna crkva Uznesenja Marijina
Mjesto: Omišalj
Ključne riječi rozeton, stomorina

Župna crkva Uznesenja Marijina iz 1213.g, sa zvonikom iz 16. st. Crkva se spominje 1180, ali vjerojatno je i starija. Vrlo je uspjeli rozeton na pročelju iz 1405. Uz crkvu vezana je i svetkovina Stomorina koja se slavi 16. kolovoza, odnosno dan nakon blagdana Vele Gospe.
Starokršćanska bazilika - Mirine Fulfinium
Mjesto: Omišalj
Ključne riječi bazilika, latinski križ, glagoljica, zidine, vojničko naselje, grad

U neposrednoj blizini Omišlja, svega dva kilometra jugozapadno, u uvali Sepen nalaze se ostaci starokršćanske bazilike iz 5. stoljeća, najinteresantnijega (ne i jedinoga) spomenika tog lokaliteta.
Riječ je o jednobrodnoj, longitudinalnoj bazilici čiji je temeljni oblik latinski križ. Sačuvana je do visine krovišta i jedini je sačuvani sakralni objekt tog tipa ne samo na otoku Krku, nego i u cijelome Hrvatskom primorju, a prema nekim izvorima i najveći na Mediteranu.
Kao iznimno zahtjevan i skup projekt, bazilika je mogla biti jedino carska ili biskupska investicija čiji je smisao bio pokazati njihovu moć. S tom crkvom na ruševinama rimskoga grada Fulfinuma počeo je nicati novi kršćanski grad, no, njegove tajne stručnjaci tek trebaju otkriti.Lokalna tradicija crkvu povezuje s glagoljaškom benediktinskom opatijom Sv. Nikole, napuštenom u 15. stoljeću i preseljenom bliže Omišlju.Uokolo izvanredno sačuvanih zidova te crkve razvila se kasnoantička nekropola. Te grobnice-mauzoleji samo su djelomično istraženi.Danas se za taj impozantan ranokršćanski kompleks koristi toponim Mirine što je dijalektalni naziv za ruševine, kroatiziran od lat. murus – zid.Na Mirinama se tijekom ljetnih mjeseci organiziraju mnoge priredbe i svečanosti kojima se priziva duh prošlosti i time obogaćuje turistička ponuda općine Omišalj.
U uvali Sepen još je jedno vrijedno arhitektonsko nalazište: na plodnim ravnicama uz samu morsku obalu nalaze se ostaci antičkoga rimskoga grada Fulfinuma.Grad je nastao početkom 1. stoljeća, u doba raspada Rimskoga carstva. Riječ je o vojničkom naselju, utočištu isluženih rimskih ratnih veterana. Iako istraživanje i otkopavanje grada ni približno nije gotovo, već se sada može reći da je Fulfinum bio zamišljen kao grad vrhunskih civilizacijskih dosega. Pretpostavlja se, naime, da je, kao svaki drugi rimski grad, i Fulfinum imao pravilan raster ulica, forum, vodovod i sve urbane objekte: hram, gradske vile, stambene kvartove, zgrade javne namjene, terme, tržnicu, luku, prostrana skladišta, nekropolu.Ne postoje točni podaci kada je Fulfinum napušten. Pretpostavlja se da je grad „trajao“ 300 do 500 godina. Tijekom rasapa antičke civilizacije Fulfinum je vjerojatno bio jedna od prvih žrtava; zamišljen kao grad vrhunskih civilizacijskih dosega, otvoren i nježan, osjetljiv na najmanje udare u standard urbanoga života koje donosi nesigurnost kasne antike, dočekao je njen zaton zajedno sa svojim civilizacijskim tvorcem. Grad je srušen (samo na pojedinim mjestima ostaci zidova viši su od jednog metra), civilizacija uništena, a stanovnici povučeni u romanizirani grad Krk.Ostaci Fulfinuma danas su teško uočljivi jer se većim dijelom još nalaze pod zemljom, a djelomično i pod morem koje je u doba njegovoga procvata bilo dva metra niže od današnje razine.
U neposrednoj blizini Omišlja, svega dva kilometra jugozapadno, u uvali Sepen nalaze se ostaci starokršćanske bazilike iz 5. stoljeća, najinteresantnijega (ne i jedinoga) spomenika tog lokaliteta.Riječ je o jednobrodnoj, longitudinalnoj bazilici čiji je temeljni oblik latinski križ. Sačuvana je do visine krovišta i jedini je sačuvani sakralni objekt tog tipa ne samo na otoku Krku, nego i u cijelome Hrvatskom primorju, a prema nekim izvorima i najveći na Mediteranu.
Kao iznimno zahtjevan i skup projekt, bazilika je mogla biti jedino carska ili biskupska investicija čiji je smisao bio pokazati njihovu moć. S tom crkvom na ruševinama rimskoga grada Fulfinuma počeo je nicati novi kršćanski grad, no, njegove tajne stručnjaci tek trebaju otkriti.Lokalna tradicija crkvu povezuje s glagoljaškom benediktinskom opatijom Sv. Nikole, napuštenom u 15. stoljeću i preseljenom bliže Omišlju.Uokolo izvanredno sačuvanih zidova te crkve razvila se kasnoantička nekropola. Te grobnice-mauzoleji samo su djelomično istraženi.Danas se za taj impozantan ranokršćanski kompleks koristi toponim Mirine što je dijalektalni naziv za ruševine, kroatiziran od lat. murus – zid.Na Mirinama se tijekom ljetnih mjeseci organiziraju mnoge priredbe i svečanosti kojima se priziva duh prošlosti i time obogaćuje turistička ponuda općine Omišalj.
U uvali Sepen još je jedno vrijedno arhitektonsko nalazište: na plodnim ravnicama uz samu morsku obalu nalaze se ostaci antičkoga rimskoga grada Fulfinuma.Grad je nastao početkom 1. stoljeća, u doba raspada Rimskoga carstva. Riječ je o vojničkom naselju, utočištu isluženih rimskih ratnih veterana. Iako istraživanje i otkopavanje grada ni približno nije gotovo, već se sada može reći da je Fulfinum bio zamišljen kao grad vrhunskih civilizacijskih dosega. Pretpostavlja se, naime, da je, kao svaki drugi rimski grad, i Fulfinum imao pravilan raster ulica, forum, vodovod i sve urbane objekte: hram, gradske vile, stambene kvartove, zgrade javne namjene, terme, tržnicu, luku, prostrana skladišta, nekropolu.Ne postoje točni podaci kada je Fulfinum napušten. Pretpostavlja se da je grad „trajao“ 300 do 500 godina. Tijekom rasapa antičke civilizacije Fulfinum je vjerojatno bio jedna od prvih žrtava; zamišljen kao grad vrhunskih civilizacijskih dosega, otvoren i nježan, osjetljiv na najmanje udare u standard urbanoga života koje donosi nesigurnost kasne antike, dočekao je njen zaton zajedno sa svojim civilizacijskim tvorcem. Grad je srušen (samo na pojedinim mjestima ostaci zidova viši su od jednog metra), civilizacija uništena, a stanovnici povučeni u romanizirani grad Krk.Ostaci Fulfinuma danas su teško uočljivi jer se većim dijelom još nalaze pod zemljom, a djelomično i pod morem koje je u doba njegovoga procvata bilo dva metra niže od današnje razine.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr