Pod svojim se imenom Kumrovec u pisanim spomenicima prvi put javlja godine 1463., i to kao jedan od posjeda Cesergrada koji je od ranije, već u 14. stoljeću, u vlasti Celjskih grofova.
Značenje imena Kumrovec vjerojatno potječe od riječi "kumerni" što označava siromašne, bijedne i nevoljne ljude, kako su cesergradski feudalci nazivali svoje kmetove.
Postoji i mišljenje da je ime Kumrovec nastalo od riječi "kumr" keltske riječi značenja "blato", riječi koja je dobro opisivala stanje zemlje i prometnica u dolini rijeke Sutle. Iz istoga izvora i istoga značenja nastalo je i ime potoka i sela Škrnik.
Pod svojim se imenom Kumrovec u pisanim spomenicima prvi put javlja godine 1463., i to kao jedan od posjeda Cesergrada koji je od ranije, već u 14. stoljeću, u vlasti Celjskih grofova.Značenje imena Kumrovec vjerojatno potječe od riječi "kumerni" što označava siromašne, bijedne i nevoljne ljude, kako su cesergradski feudalci nazivali svoje kmetove.Postoji i mišljenje da je ime Kumrovec nastalo od riječi "kumr" keltske riječi značenja "blato", riječi koja je dobro opisivala stanje zemlje i prometnica u dolini rijeke Sutle. Iz istoga izvora i istoga značenja nastalo je i ime potoka i sela Škrnik.
U Kumrovcu je kapela Svetog Roka, a spomenik kulture je kapela Majke Božje Snježne u Risvici. Smještena je na brijegu, gotovo okomito iznad spomenika hrvatskoj himni Antuna Mihanovića. Ovaj kameni obelisk, jedinstven spomenik himni, postavljen je 24.11.1935. g. uz stotu obljetnicu nastanka himne. Statutom općine taj datum je proglašen Danom općine Kumrovec.Glavna atrakcija mjesta je muzej Staro selo Kumrovec s rodnom kućom predsjednika nekadašnje Jugoslavije - Josipa Broza Tita.
Josip Broz Tito
Regija Kontinentalna Hrvatska >>
Subregija Hrvatsko Zagorje >>
Najbliži grad Zagreb >>
Vrsta Znamenita osoba >>
Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. - Ljubljana, 4. svibnja 1980.), hrvatski i jugoslavenski političar, jugoslavenski državnik i komunistički vođa. Član KPJ od 1920. Od godine 1937. njen organizacijski, a zatim i glavni tajnik (u nazivlju partije: organizacioni i generalni sekretar). Organizator i neprikosnoveni vođa Narodnooslobodilačkog rata 1941.-1945.. Neprikosnoveni vođa SFRJ tijekom 35 godina.
Hrvatska enciklopedija (2. svezak, 2000.) sažeto prikazuje njegovu povijesnu ulogu: »Iz rata izlazi kao priznati vojskovođa i političar; vođa u antifašističkom ratu, zaslužan za vraćanje Hrvatskoj Istre, Rijeke i otokâ, ali i odgovoran za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju. (…) Vladao je Jugoslavijom 35 godina hoteći pomiriti neovisnost Jugoslavije, ravnopravnost među njezinim nacijama i komunističku vladavinu.«
Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. - Ljubljana, 4. svibnja 1980.), hrvatski i jugoslavenski političar, jugoslavenski državnik i komunistički vođa. Član KPJ od 1920. Od godine 1937. njen organizacijski, a zatim i glavni tajnik (u nazivlju partije: organizacioni i generalni sekretar). Organizator i neprikosnoveni vođa Narodnooslobodilačkog rata 1941.-1945.. Neprikosnoveni vođa SFRJ tijekom 35 godina.Hrvatska enciklopedija (2. svezak, 2000.) sažeto prikazuje njegovu povijesnu ulogu: »Iz rata izlazi kao priznati vojskovođa i političar; vođa u antifašističkom ratu, zaslužan za vraćanje Hrvatskoj Istre, Rijeke i otokâ, ali i odgovoran za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju. (…) Vladao je Jugoslavijom 35 godina hoteći pomiriti neovisnost Jugoslavije, ravnopravnost među njezinim nacijama i komunističku vladavinu.«
Muzej Staro selo
.jpg)
Ključne riječi muzej >>, etno >>, arhitektura >>
Regija Kontinentalna Hrvatska >>
Subregija Hrvatsko Zagorje >>
Najbliži grad Zagreb >>
Vrsta muzej >>
U samom središtu nalazi se Muzej Staro selo, značajna etno i kulturološka točka Kumrovca, s očuvanim izvornim seoskim kućama s prijelaza 19. u 20. Stoljeće, ovaj muzej na otvorenom jedinstveni je takve vrste.
Na početku Muzeja, smještena je rodna kuća Josipa Broza Tita, njegov kip izliven u bronci i pučka škola iz 19. stoljeća koju je on polazio.
Starinske kućice, odnosno hiže, predstavljaju dio povijesti naših predaka.
Svaka kuća priča svoju priču i predstavlja dio života seljaka- od njihovih zanatskih vještina: lončari, kolari, kovači, izrađivači igračaka-zaštićeno nematerijalno kulturno dobro (Minist.kulture RH) do prikaza zagorske svadbe, života mladenaca, rođenja djeteta.
U samom središtu nalazi se Muzej Staro selo, značajna etno i kulturološka točka Kumrovca, s očuvanim izvornim seoskim kućama s prijelaza 19. u 20. Stoljeće, ovaj muzej na otvorenom jedinstveni je takve vrste.Na početku Muzeja, smještena je rodna kuća Josipa Broza Tita, njegov kip izliven u bronci i pučka škola iz 19. stoljeća koju je on polazio.Starinske kućice, odnosno hiže, predstavljaju dio povijesti naših predaka.Svaka kuća priča svoju priču i predstavlja dio života seljaka- od njihovih zanatskih vještina: lončari, kolari, kovači, izrađivači igračaka-zaštićeno nematerijalno kulturno dobro (Minist.kulture RH) do prikaza zagorske svadbe, života mladenaca, rođenja djeteta.
Telefon: 049/225-830
Fax: 049/225-833
e-mail: mss@mhz.hr
Muzej je u sastavu Muzeja Hrvatskog Zagorja
Osnivač: Republika Hrvatska
Godina osnivanja: 1953.
Vrsta muzeja: etnografski muzej na otvorenom
Prostor muzeja: 12 640 m2
Radno vrijeme Muzeja:
od 1. travnja do 30. rujna svaki dan od 9-19 sati
od. 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9-16 sati
Muzej je zatvoren: 1. siječnja, na Uskrs, 1. studenog (Svi sveti), 25. i 26. prosinca
Cijene ulaznica:
odrasli - 20 kn
djeca - 10 kn
Zbirke:
Etnografska zbirka
Povijesna zbirka
.jpg)
Događanja
U najpoznatijem selu na svijetu održavaju se, razna događanja:
Zvezdari (međunarodno događanje), Vincekovo, Fašnik,
Zeleni Juraj – zaštićeno nematerijalno kulturno dobro (Ministarstvo kulture RH)
obilježavanje dana smrti Josipa Broza Tita,
„Rokovska nedelja“ narodna zabava prvu nedjelju poslije blagdana Sv.Roka.
Zagorska svadba ( prikaz svadbenih običaja starih i više od stotinu godina).
Advent u Starom selu – prikaz starih običaja vezanih uz Advent i Sv.Nikolu.
Božićni i Novogodišnji koncert.
U najpoznatijem selu na svijetu održavaju se, razna događanja:
- Zvezdari (međunarodno događanje), Vincekovo, Fašnik,Zeleni Juraj – zaštićeno nematerijalno kulturno dobro (Ministarstvo kulture RH)
- obilježavanje dana smrti Josipa Broza Tita,„Rokovska nedelja“ narodna zabava prvu nedjelju poslije blagdana Sv.Roka.
- Zagorska svadba ( prikaz svadbenih običaja starih i više od stotinu godina).
- Advent u Starom selu – prikaz starih običaja vezanih uz Advent i Sv.Nikolu.
- Božićni i Novogodišnji koncert.
Dan mladosti
Ključne riječi događaj >>, međunarodni >>, Tito >>
Regija Kontinentalna Hrvatska >>
Subregija Hrvatsko Zagorje >>
Najbliži grad Zagreb >>
Vrsta Događaj >>
Dan mladosti-radosti, međunarodni događaj na mostu preko Sutle u Risvici, podno starog grada grofova Celjskih – Kunšperka, vezano uz međunarodni Praznik rada i Svibanjske pobožnosti kada se pjevaju stare narodne pjesme na stari način, a plešu se stari narodni plesovi sutlanskog kraja.
Slavi se i rođendan Josipa Broza Tita.
U jednom sačuvanom dokumentu o organiziranju prve Titove štafete, između ostalog piše:
„ Rođena u slobodi, Titova štafeta, putovala je širom zemlje 12 godina, okupljala sve veći broj mladih, postajala šira, obogaćivala se novim sadržajima, a onda je Tito izrazio želju da 25. maj bude Dan mladosti, praznik mladih, smotra mlade generacije, njenog fizičkog i duhovnog razvitka. Tako je manifestacija dobila novo ime – Dan mladosti, a Titova štafeta je nazvana Štafetom mladosti. „
Dan mladosti-radosti, međunarodni događaj na mostu preko Sutle u Risvici, podno starog grada grofova Celjskih – Kunšperka, vezano uz međunarodni Praznik rada i Svibanjske pobožnosti kada se pjevaju stare narodne pjesme na stari način, a plešu se stari narodni plesovi sutlanskog kraja. Slavi se i rođendan Josipa Broza Tita.
U jednom sačuvanom dokumentu o organiziranju prve Titove štafete, između ostalog piše: „ Rođena u slobodi, Titova štafeta, putovala je širom zemlje 12 godina, okupljala sve veći broj mladih, postajala šira, obogaćivala se novim sadržajima, a onda je Tito izrazio želju da 25. maj bude Dan mladosti, praznik mladih, smotra mlade generacije, njenog fizičkog i duhovnog razvitka. Tako je manifestacija dobila novo ime – Dan mladosti, a Titova štafeta je nazvana Štafetom mladosti. „
Staze
Ključne riječi staze >>
Regija Kontinentalna Hrvatska >>
Subregija Hrvatsko Zagorje >>
Najbliži grad Zagreb >>
Vrsta Poučna staza >>
Vidi: http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/kumrovecstaze/
Spomenik himni
Ključne riječi himna >>, lijepa naša >>, Mihanović >>, Runjanin >>
Regija Kontinentalna Hrvatska >>
Subregija Hrvatsko Zagorje >>
Najbliži grad Zagreb >>
Vrsta Spomenik >>
Usred doline na Zelenjaku je podignut spomenik hrvatskoj himni u obliku obeliska visokoga 12,20 m koji je postavljen zalaganjem Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« 24. studenoga 1935. Ovdje je, navodno, Mihanović bio nadahnut za pisanje himne. Na otkrivanju spomenika unatoč vremenskim nepogodama bilo je nazočno preko 20 000 osoba koje su otpjevale himnu nekoliko puta.
Zagrebački pravnik Antun Mihanović, jedan od pjesnika hrvatskog narodnog preporoda, napisao je domoljubnu pjesmu Horvatzka domovina koja je postala temelj današnje himne [1] – od 14 kitica uzete su prva, druga, pretposljednja i posljednja. Horvatzka domovina je objavljena 1835. godine u desetom broju književnog lista Danica, koji je tada bio nositelj književnog preporoda.
Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!
Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem 1840-ih. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali se obično navodi 1848. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici 19. stoljeća uvriježilo mišljenje da je to Josip Runjanin (1821. – 1878.), po nacionalnosti Srbin.
Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. je bio kadet u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini.
Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme a – a1 – b – a1).
Zagrebački pravnik Antun Mihanović, jedan od pjesnika hrvatskog narodnog preporoda, napisao je domoljubnu pjesmu Horvatzka domovina koja je postala temelj današnje himne – od 14 kitica uzete su prva, druga, pretposljednja i posljednja. Horvatzka domovina je objavljena 1835. godine u desetom broju književnog lista Danica, koji je tada bio nositelj književnog preporoda. Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!
Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem 1840-ih. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali se obično navodi 1848. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici 19. stoljeća uvriježilo mišljenje da je to Josip Runjanin (1821. – 1878.), po nacionalnosti Srbin.Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. je bio kadet u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini.Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme a – a1 – b – a1).
Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem 1840-ih. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali se obično navodi 1848. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici 19. stoljeća uvriježilo mišljenje da je to Josip Runjanin (1821. – 1878.), po nacionalnosti Srbin.Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. je bio kadet u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini.Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme a – a1 – b – a1).
Izdvajamo
Oči Vinodola
Drivenik
Julije Klović
