U pisanim dokumentima Bibinje se prvi put spominje 1214. godine. Područje Bibinja je bilo nastanjeno još u rimsko doba, što dokazuje i samo porijeklo imena Bibinje. Svoj naziv Bibinje su dobile po Vibiju (Vibius), rimskom patriciju koji je imao posjed na današnjem teritoriju Bibinja.
O samom postanku Bibinja se vrlo malo toga može sa sigurnošću reći jer manjka dokumenata koji bi o tome govorili. Ipak, po jednoj narodnoj predaji mjesto je prvobitno nastalo na vrhu brda iznad današnje lokacije (točnije, u Bibinskom polju na obroncima brežuljka). Danas se centar tog lokaliteta naziva Petrina po crkvici sv. Petra iz osmog stoljeća. Zbog kuge koja je tada harala, narod se s Petrine preselio u današnju postojbinu na poluotočić uz more.
Početkom drugog tisućljeća, Bibinje je bilo važan posjed hrvatskih kraljeva. Ipak, u to vrijeme Bibinje se ne spominje kao Bibanum, nego kao Tochinia (Točinja). 1066. godine, osnivanjem Reda Benediktinaca u Zadru, hrvatski kralj Petar Krešimir IV dao je kraljevski posjed Točinje (današnje Bibinje) Redu Benediktinaca kao dar u trajno vlasništvo. Od tada je Bibinje ostalo blisko povezano s Benediktincima u Zadru čiji je najveći posjed bio upravo u Bibinju. Pod zaštitom Reda Benediktinaca, u razdoblju od kasnog srednjeg vijeka pa sve do prvih upada Turaka, Bibinje je doživjelo zavidan gospodarski razvoj.
Sredinom 15-og st. započeli su napadi Turaka. To je jedno od najtežih razdoblja u cjelokupnoj povijesti Bibinja. 1468. godine Mletačka vlast je utvrdila Bibinje jakim obrambenim zidom i tornjem. Jedan od najvećih narodnih junaka iz doba borbe protiv Turaka je svećenik Stipan Sorić iz Bibinja. Njemu pripada zasluga ne samo za slobodu šire Zadarske regije, nego i za područje Dalmacije i Like. Poginuo je 1648. g. u Ribniku, u Lici. Iz Bibinja potiču mnogi svećenici koji su očuvali vjersku i nacionalnu osvještenost među narodom. Iz novije povijesti poznati su Fr. Ante Fuzul, Fr. Miho Levali, Fr. Petar Spanić i Fr. Marko Sikirić. Na području Bibinja postoji nekoliko crkvi. Najstarija je crkva Sv. Petra, koja potiče iz 8. stoljeća; zatim Crkva mučeništva sv. Ivana Krstitelja iz 12. st. koja se nalazi na Punti u Bibinjama. U starom povijesnom središtu postoje 2 crkve: jedna je Crkva rođenja Sv. Ivana Krstitelja, najverojatnije iz 15. st., a druga Crkva sv. Roka iz 16. st. 1985. godine stanovnici Bibinja su izgradili novu crkvu - Crkvu uznesenja sv. djevice Marije.
Ključne riječi događanja >>
Regija Sjeverna Dalmacija >>
Najbliži grad Zadar >>
Vrsta Događaj >>
Tijekom čitave godine a posebice u turističkoj sezoni u Bibinjama se organiziraju i održavaju tradicionalne kulturno-zabavne i sportske manifestacije i priredbe koje privlače veliki broj turista, a izdvajamo slijedeće:
- Procesija Uskrsnog Velikog petka
Procesija Uskrsnog Velikog petka ide u večernjim satima iz crkve Velike Gospe prema crkvi Sv. Roka u Starom selu. Zanimljivost je da mladi čitavim putem kuda ide velika procesija pale male baklje napravljene od luga i petroleja. Veličanstvena je scena kada se dođe do uvale Jaz, tj. šetnice uz more. Kada se upale sve baklje dobije se takav ugođaj kao da gori more.
- Smotra folklora i običaja zadarskog i bibinjskog kraja
Krajem srpnja ili samim početkom mjeseca kolovoza organizira se sada već tradicionalna ove godine 4. Smotra folklora i običaja zadarskog i bibinjskog kraja gdje nastupaju folklorne skupine prvenstveno iz naše županije, a imali smo i gostovanje folklornih skupina iz Slavonije (što stvara dodatni ugođaj). Mimohod istih uz ples i pjesmu ide od centra mjesta prema starom selu na trg gdje je smještena pozornica i započinje pojedinačni nastup svake od skupina. Nakon zajedničke večere ide se starim kalama po Starom selu ponovo uz pjesmu i ples do dugo u noć. Nekako pred samu smotru folklora uklopi se i gostovanje gradišćanskih hrvata iz mađarskog grada Koljnofa koji su već više od 20 godina u prijateljskim odnosima s KUD-om I.G.Kovačić i tada se upriliči zajednički nastup koljnofskih hrvata i KUD-a ispred crkve Sv. Roka.
- Raspivano Bibinje - susret dalmatinskih klapa
Najznačajnija kulturna manifestacija s najdužom tradicijom svakako je Susret dalmatinskih klapa "Raspivano Bibinje" koja se održava početkom kolovoza. Ove godine će se održati 27. susret klapa po redu. Do sada su prodefilirale sve najpoznatije dalmatinske klape kao i domaća ženska klapa "Garofuli" i muška klapa "Bibinje", a redovito nastupa i pjevačko-plesna skupina "Veseli Bibinjci" te naš pučki pjesnik Ante Sikirić. Uz zajedničku večeru na trgu pjesma odzvanja čitavim Starim selom.
- Bibinjska fešta sv. Roka
Ono što je postalo tradicionalno je i doček bibinjske fešte Sv. Roka. Naime, 15. kolovoza točno u ponoć u plićaku uvale Jaz postavlja se hrvatski barjak, pjeva se himna i započinje veliki vatromet. Iste večeri imamo nastup nekog od renomiranih pjevača hrvatske estrade uz besplatnu roštiljadu. 16. kolovoza je Fešta odnosno procesija sa kipom Sv. Roka točno u podne ulicama Starog sela, a navečer glazbeni koncert i ples na otvorenom uz poznatog pjevača i besplatni ulaz.
- Ljetne ribarske fešte i dramske priredbe
Tijekom sezone održi se barem jedna dramska predstava na otvorenom, kao u više navrata posebice tijekom 7 i 8 mjeseca nekoliko ribarskih fešta, gdje se osjeti miris ribe sa gradela, dalmatinska pjesma a naš mještanin navrati sa tovarom što je posebna atrakcija za goste. Na feštama se besplatno dijeli srdela, girice, lokarda i domaće vino, a nerijetko se peče i velika tuna. (Poznato je da su bibinjski ribari vrlo prepoznatljivi na zadarskoj fešti "Noć punog miseca", gdje se gotovo uvijek reže i peče veća tuna od preko 200 kilograma).
- Fešta " Pozdrav ljetu "
Na samom početku i kraju sezone održava se fešta "Pozdrav ljetu" gdje se goste u nekoj od ljetnih konoba časti ribom, vinom, fritulama i kroštulama uz zajednički nastup bibinjskih izvođača.
Ključne riječi crkve >>, kapelice >>
Regija Sjeverna Dalmacija >>
Najbliži grad Zadar >>
Vrsta Sakralni spomenik >>
- Za crkvu sv. Roka iz 16. stoljeća može se reći da je glavni simbol i srce Bibinja. Smještena je na južnom prikrajku poluotoka, tik do negdašnjih zidina, muraja. U narodu i dan danas živi predaja o tome da su stari Bibinjci podigli crkvu sv. Roku zato što ih je očuvao od pošasti kuge. Zanimljivost: tlocrt rasporeda grobnih mjesta plemena u crkvi sv. Roka (iz "Bibinjski korijeni", I. Sindija).
- U podnožju brda Sasavca napravljeno je novo, veliko groblje. Tu je 1995. godine izgrađena crkva Svih svetih i odmah je postavljeno zvono s tekstom: "Svi sveci i svetice Božje molite za nas!" i "Dar bibinjskih vjernika." U apsidi crkve postavljen je kameni oltar koji s prednje strane ima križ u obliku hrvatskog pletera.
- Početkom 15. stoljeća 90-ak stanovnika su imali svoj dom na bibinjskom poluotočiću. U središtu su podigli jednostavnu crkvicu, a oko nje im je bilo groblje. Godine 1995. crkvica rođenja sv. Ivana Krstitelja u cijelosti je obnovljena i sada nam predstavlja svoju sakralnu zbirku.
- Crkva uznesenja blažene djevice Marije je nakon dva pokušaja, 1940. i 1966., konačno ipak sagrađena 1985. Već godine 1988. Bibinjci kupuju 5 zvona za novu crkvu. Najveće je posvećeno BDM, drugo sv. Roku, treće sv. Petru, četvrto sv. Ivanu Krstitelju, a peto sv. Leopoldu Mandiću.
- Crkvica Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Punti jednobrodna je romanička crkva s polukružnom apsidom. Sagradili su je benediktinci Rogovske opatije iz Biograda u 12. stoljeću, a Bibinjci obnovili 1990. godine.
