Dubrovnik se svijetu predstavlja kao kulturna destinacija, koju uz spomeničko blago krasi i niz izvrsnih festivala, prestižnih likovnih događanja, koncertno-zabavnih mega projekata na otvorenome, iznimni umjetnici, vrhunski vaterpolisti i plivači . Šezdeset tri godine festivala Dubrovačke ljetne Igre, dvanaest godina Festivala komorne glazbe Jullian Rachlin & Friends, prezentacija svjetske sedme umjetnosti putem Libertas Film Festivala, izuzetan i neodoljiv Festival rane glazbe, tradicionalne svetkovine poput Feste zaštitnika Grada sv. Vlaha, maškare što vraćaju u doba Njarnjas grada, operne gala večeri. Kulturna ponuda grada stalno se obogaćuje, jer goti Dubrovnika tragaju za visokokvalitetnim doživljajima, velik je broj turista na dolazak u Dubrovnik motiviran upravo odabirom kulturnih manifestacija i neponovljivih doživljaja u večerima kad puni mjesec prospe svoj trag na mirnoj pučini, a iz atrija dubrovačkih palača dopiru božanstveni zvuci glazbenih virtuoza.

Dubrovnik je i destinacija za uživanje u odmoru, zračnim linijama izuzetno dobro povezana sa svim većim centrima Europe. Dubrovnik je grad koji očarava, u kojeg se zaljubite i uvijek iznova dolazite, tragajući za njegovim bezbrojnim pričama, otkrivajući u njemu jedinstvene doživljaje.
Lazareti
Mjesto: Dubrovnik
Ključne riječi karantena, zdravstvo
Regija Južna Dalmacija
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Lazareti su izgrađeni kao jedna od preventivnih zdravstvenih mjera zaštite stanovnika Dubrovnika za vrijeme Dubrovačke Republike. Pošto je Dubrovnik bio važan lučki grad te je primao putnike iz svih krajeva svijeta, Veliko vijeće Dubrovačke Republike je 27. srpnja 1377. godine donijelo odluku kojom se prvi put u svijetu uvodi karantena kao mjera zaštite od unošenja i širenja zaraznih bolesti, posebice kuge. Ova je odluka objavljena u tzv. Zelenoj knjizi (Liber viridis) pod naslovom Veniens de locis pestiferis non intret Ragusium nel districtum (Tko dolazi iz okuženih krajeva, neka ne stupi u Dubrovnik niti na njegovo područje).

Određeno je da niti domaći ljudi, niti stranci koji dolaze iz kužnih krajeva ne mogu ući u grad, ako prethodno ne proborave 30 dana na otocima Mrkanu, Bobari i Supetru pored Cavtata. U odluci iz 1397. godine odlučuje se da stranci i njihovi brodovi ne mogu uplovljavati zapadno od Molunta niti istočno od Mljeta, te im se određuje karantena i to na otoku Mrkanu na kojem se u to doba nalazi franjevački samostan, te na Mljetu gdje je benediktinski samostan.

Zbog udaljenosti, ali i iz strateških razloga, karantena se u 15. stoljeću premješta bliže Dubrovniku. Početkom 15. stoljeća u Dubrovniku je postojao lazaret na Dančama. Za tu svrhu izuzete su 1430. neke kuće u gradskom perivoju Gradac, a od 1457. gradi se lazaret na Dančama i uz njega crkva. Dobra organizacija ovog lazareta omogućila je potpuno napuštanje karantene na otocima kraj Cavtata.

Godine 1533. počeo se graditi lazaret na Lokrumu. Premda je sagrađen veliki četverokutni lazaret, isti nije nikad dovršen niti upotrebljen za karantenu. Krajem 15. stoljeća donesena je odluka o gradnji lazareta na Pločama. Početak gradnje lazareta na Pločama bio je 1590. godine, dok je gradnja završena 1642. Trajanje karantene produženo je s trideset na četrdeset dana, a zdravstveni radnici tzv. kacamorti nadzirali su provođenje i poštivanje odredbi o karanteni.

Premještanje lazareta na Ploče označava prerastanje ove ustanove iz okvira pomorskog saniteta i u sanitarni kordon prema kopnu.
Gradski zvonik
Mjesto: Dubrovnik
Ključne riječi zvono, sat, zelenci
Regija Južna Dalmacija
Vrsta Spomenik

Gradski zvonik nalazi se u središtu Dubrovnika.

Prvotni stari zvonik sa satom izgrađen je 1444. godine. Bio je visok 31 metar. Metalnu ploču, kazaljke za mjesečeve mijene i drvene figure, koje otkucavaju sate načinio je Luka Mihočin[1]. Veliko zvono visine i promjera 130 cm je izradio majstor Ivan Rabljanin 1506. godine. Drvene figure zamijenjene su bakrenim zelencima (nazvani su Maro i Baro), čiji se originali danas čuvaju u palači Sponza. Katastrofalan potres iz 1667. godine, oštetio je zvonik i prijetila je opasnost, da se sruši. Stoga je 1929. godine, izgrađen novi gradski zvonik po starim nacrtima. Kraj zvonika nalazi se stara zvonara Luža.

Na zvoniku je i kovana ploča sata iz 1444., a ispod nje pokazivač mjesečevih mijena, djelo Luke, sina admirala Mihoča Žurkovića s Koločepa. Prvi zelenci koji su otkucavali sate bili su drveni. Sadašnje je izlio u bronci nepoznati majstor 1478. Sat je također obnovljen te godine. Zelenci su 19 godina stariji od venecijanskih mora izlivenih 1497. Sat iz 1389. služio je kao javni sat i nalazio se na jugoistočnoj kuli Kneževa dvora. Premješten je u novi zvonik 1444. godine. Godine 1780. Republika ponovno naručuje novi sat i to od franjevačkog laika Paska Baletina. I od Ruđera Boškovića bilo je zatraženo stručno mišljenje. Tvrtka Braća Solari iz Padove krajem stoljeća zamjenjuje ga novim. Prilikom obnove 1929. od iste tvrtke nabavljen je još suvremeniji sat. Prvo zvono izlio je Mihajlo iz Firence, dok je današnje, teško dvije tone, načinio Ivan Krstitelj Rabljanin 1506. Ovo je treće po redu zvono na zvoniku.
Orlandov stup
Mjesto: Dubrovnik
Ključne riječi vitez, spomenik
Regija Južna Dalmacija
Vrsta Spomenik

Orlandov stup je najstarija sačuvana javna skulptura u Dubrovniku. Dugo je bio i jedini svjetovni spomenik posvećen nekoj ličnosti u tom gradu.

Načinjen je u kamenu. Prikazuje srednjovjekovnog viteza s prema gore ispruženim mačem. Dubrovački povjesničari povezivali su podizanje Orlandova stupa s legendom o junaku Rolandu, koji je pomogao gradu u borbi protiv Saracena. Takav stup je karakterističan za Njemačku, a izvan nje postoje samo četiri takva spomenika uključujuči ovaj. Vjerojatnija je teorija da je postavljen za vrijeme boravka cara Žigmunda Luksemburškoga u Dubrovniku, nakon poraza u bitki kod Nikopolja 1396. godine. Novi stup je podignut 1418. godine i bio je replika prethodnoga. Isklesao ga je talijanski gotički kipar Bonino da Milano. Iznad stupa vijorila se dubrovačka zastava. Glasnici su kraj stupa objavljivali odredbe i važne obavijesti. Tu su se i izvršavale kazne. Mjera za dužinu, dubrovački lakat, mjerio se prema dužini vitezove podlaktice, što iznosi 51,2 cm. Oluja je srušila Orlandov stup 1825. godine. Tada su Dubrovnikom vladali Austrijanci koji su odugovlačili s popravkom pa je stup popravljen tek 50 godina kasnije. Danas, za vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara, iznad Orlandova stupa je podignuta zastava na kojoj piše Libertas (sloboda).
Velika i mala Onofrijeva česma
Mjesto: Dubrovnik
Ključne riječi fontana, česma, voda
Regija Južna Dalmacija
Vrsta Spomenik


Velika Onofrijeva česma

Fontanu je izradio napuljski graditelj Onofrio della Cava, 1438. godine, kao dio dubrovačkog vodovoda. Voda teče iz 16 kamenih maskerona. Nalazi se ispred samostana klarisa pokraj Vrata od Pila. Izvorno je bila bogato ukrašena, a današnji oblik dobila je nakon velikog potresa 1667. godine. Dubrovčanima je u središtu grada voda bila dostupna na dva mjesta, na velikoj i maloj Onofrijevoj česmi. Osim ovih dviju, bilo je u gradu više manjih fontana.

Mala Onofrijeva česma

Nalazi se na istočnom kraju Straduna, uz zgradu dubrovačke Glavne straže. Fontana je vodom opskrbljivala tržnicu na Trgu Luža u Dubrovniku. Postavljena je 1438. godine. Fontanu je projektirao napuljski graditelj Onofrio della Cava, po kojem je i dobila ime. On je projektirao i veliku Onofrijevu fontanu. Kiparske radove na fontani, učinio je kipar Petar Martinov.

U srednjem vijeku imala je i vjersko značenje, koristili su je samo kršćani. U neposrednoj blizini bila je i židovska fontana, koju su za opskrbu vodom koristili dubrovački Židovi, kasnije prenesena na Brsalje. Restaurirana je i ponovno postavljena na staro mjesto 3. veljače 1996., tako da je izbjegla uništavanje i granatiranje tijekom opsade Dubrovnika. Prostor pokraj Male Onofrijeve česme je scenski prostor Dubrovačkih ljetnih igara na kojem se izvodila Novela od Stanca.
Stradun
Mjesto: Dubrovnik
Ključne riječi ulica, centar, povijest
Regija Južna Dalmacija
Vrsta Gradski centar

Stradun se proteže u smjeru istok – zapad, a nalazi se između dvoja gradska vrata (Vratima od Pila i Vratima od Ploča). Na početku i na kraju Straduna nalaze se i dvije fontane (Velika i Mala Onofrijeve česma) te dva zvonika (Gradski zvonik i zvonik franjevačke crkve i samostana). Stradun je popločen kamenim blokovima, uglačanim do sjaja drvenog parketa, pa ga nazivaju i ulica – salon. Svoju namjenu, Stradun je dobio u 12. stoljeću, a današnji je izgled dobio nakon katastrofalnog potresa 1667. godine, kad je veliki broj građevina bio srušen. Starije slike Dubrovnika nam pokazuju kako zgrade na Stradunu prije potresa nisu imale tako tipiziran izgled kao danas, mnoge su imale arkade kao palača Sponza,a neke su bile i ukrašenije. Današnji izgled zgrada na Stradunu potječu iz razdoblja poslije potresa 1667. godine, kada je Statutom Dubrovačke Republike bio određen način gradnje stambenih zgrada: u prizemlju je uvijek bio trgovačko – poslovni prostor s vratima na koljeno, a u veliki se magazin ulazilo iz sporedne ulice. Na prvom je katu bio stambeni prostor, dok su sobe bile na drugom katu. Kuhinja i ostale gospodarske prostorije su se uvijek nalazile u potkrovlju. Naime, nakon potresa, u Gradu je buknuo požar, koji je uništio velik broj stambenih i ostalih zgrada. Odredbom da se kuhinje presele u potkrovlje spriječavalo se širenje požara.

Stradun završava trgom Luža ispred Gradskog zvonika te tako obuhvaća veći broj važnijih spomenika unutar stare gradske jezgre te je tako omiljeno šetalište domaćeg stanovništva, kao i stranih turista.

Danas se Stradun koristi za svečanu procesiju za vrijeme proslave Feste sv. Vlaha, 3. veljače, a odabrati doček Nove godine na Stradunu se proglašava među 10 najboljih odabira u svijetu svake godine.


Gradske zidine i utvrde
Mjesto: Dubrovnik
Regija Južna Dalmacija
Subregija Dubrovnik i okolica
Vrsta Utvrda

  • Gradske zidine - građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1,5-3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su utvrdama.
  • Kula Minčeta - utvrda na sjeveru gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je 1464. godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i Juraj Dalmatinac. Povod za izgradnju bula je vijest o padu Carigrada 1453. godine.
  • Kula Bokar - utvrda na zapadu gradskih zidina, naziva se i Zvjezdan, građena je od 1461. do 1463. prema projektu firentinskog graditelja Michelozza Michelozzija.
  • Tvrđava Sv. Ivan - utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz 16. stoljeća. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića.
  • Tvrđava Lovrijenac - utvrda koja se nalazi kraj vanjskih zapadnih zidina grada, 37 m iznad razine mora. Tvrđava je poznata po svojim predstavama i vjenčanjima te najvažnije kao povijesni simbol otpora Mletačkoj republici. Poznata i kao Gibraltar Dubrovnika.
  • Tvrđava Revelin - utvrda na istoku gradskih zidina. Građena je 1462. godine pred turskom opasnošću.
  • Utvrda Imperial - utvrda na brdu Srđ sjeverno i iznad Dubrovnika.
  • Gradska vrata od Pila - zapadna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Sagrađena su 1537. godine. Na njima je bio pokretni most, koji se svake noći zatvarao.
  • Gradska vrata od Ploča - istočna vrata kroz koja se ulazilo u grad iz 15. stoljeća.

Palače
Mjesto: Dubrovnik
Ključne riječi palača, gotika, renesansa, barok
Regija Južna Dalmacija
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture, dvorac

Palače
  • Knežev dvor - nekada je bio sjedište vlade i kneza Dubrovačke Republike, danas je Kulturno-povijesni muzej.
  • Palača Divona tj. Sponza - gotičko- renesansna palača izgrađena prema projektu dubrovačkog majstora Paskoja Miličevića.
  • Palača Skočibuha (Restićeva 1) - vrhunska patricijska palača, danas zanemarena.
  • Palača Stay (ul. Između Polača 9-11) - pogođena u ratu 1991., predviđena za obnovu.
  • Palača Isusović-Braichi (Prijeko 24) - jedan je od najljepših primjera renesansne stambene arhitekture u gradu.
  • Palača Ranjina (Ul. braće Andrijića 10) - gotičko-renesansa palača građena je krajem 15. stoljeća i dio je velikog, devastiranog stambenog bloka.
  • Palača Sorkočević (Držićeva poljana 3) - građena krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
  • Palača Pucić (Od puča 1) - barokna palača iz 17. stoljeća, danas luksuzni hotel [14] [15].
  • Palača Trifoni-Đorđić (Od puča 17, Široka 5) - predviđena za obnovu.

Ljetnikovci
Mjesto: Dubrovnik
Ključne riječi ljetnikovac
Regija Južna Dalmacija
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

  • Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu(Pietro de Sorgo) - izgrađen je u vremenu od 1472. do 1535. godine. Kombinacija je gotičko-renesansnog stila. Nalazi se na lapadskoj obali, okrenut prema zaljevu Gruž.
  • Ljetnikovac Bona-Caboga na Batahovini - izgrađen je u 16. stoljeću. Značajan je po glavnom pročelju u prizemlju, koje cijelom dužinom ima trijem sa sedam arkada.
  • Ljetnikovac Stay na Batahovini - obnovljeni ljetnikovac u kojem je sada Konzervatorski odjel.
  • Ljetnikovac Resti u Rožatu, Rijeka Dubrovačka - zapušteni ljetnikovac građen u drugoj polovici 16. stoljeća.
  • Ljetnikovac Klementa Gozze u Obuljenom - građen od 1575. do 1581. godine, danas zapušten [16].
  • Ljetnikovac Vice Skočibuhe na Boninovu - ima odličan pogled na gruški zaljev i otoke. Obnavljan od 1938. do 1941. godine.
  • Ljetnikovac Crijević-Pucić (Pozza-Cerva) na Gradcu - s kraja 16. stoljeća, smješten je na Gradcu iznad Vrata od Pila.
  • Ljetnikovac Pucić na Pilama - među najljepšim građevinama u gradu. Obnovljen je i sada je poslovni prostor.
  • Ljetnikovac Bona-Gradi u Gružu - gotičko-renesansni ljetnikovac.
  • Ljetnikovac Ghetaldi-Gondola/Gundulić u Gružu - gotičko-renesansni ljetnikovac.
Sakralni objekti
Mjesto: Dubrovnik
Regija Južna Dalmacija
Vrsta Sakralni spomenik

  • Dubrovačka katedrala - posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa). Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale, koja je uništena u velikom potresu 1667. godine. Sadašnja barokna katedrala građena je od 1671. do 1713. godine.
  • Crkva sv. Vlaha - izgrađena je na mjestu romaničke crkve, koja je preživjela veliki potres 1667., ali je uništena u požaru 1706. godine. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do 1715. godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip sv. Vlaha od pozlaćenog srebra rad dubrovačkih majstora iz 15. stoljeća. U rukama drži maketu grada prije potresa 1667.
  • Franjevački samostan i crkva Male braće - potječu iz 14. stoljeća. Vrata crkve su nasvođena raskošnim gotičkim portalom, koji se jedini preživio potres 1667. Kasnoromanički klaustar iz 1360. godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz Bara. U sklopu samostana od 1317. godine do danas djeluje ljekarna, treća po starosti u Europi.
  • Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika - građeni u 14. stoljeću. Južni portal izradio je kipar Bonino da Milano 1419. godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar.
  • Isusovački samostan i crkva sv. Ignacija - barokne građevine iz 17. i 18. stoljeća. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište "Collegium Ragusinum".
  • Samostan sv. Klare - izgrađen je uz same gradske zidine u 13. i 14. stoljeću. U njemu je 1434. godine otvoreno prihvatilište za napuštenu djecu.
  • Crkva sv. Josipa - sagrađena je 1667. godine na mjestu, u potresu, srušene crkve sv. Jakova.
  • Crkva sv. Nikole - iz 11. stoljeća, jedna od najstarijih sačuvanih crkava u gradu.
  • Crkva i svetište Gospe od Milosrđa iz 1279. s kapucinskim samostanom iz 1928.
  • Crkva sv. Spasa - iz 1520. godine, ostala je neoštećena u velikom potresu 1667. godine. Ova renesansna crkva djelo je korčulanskog majstora Petra Andrijića. Sagrađena je kao zavjetna crkva nakon velikog potresa 1520. godine.
  • Crkva sv. Roka - renesansna crkva iz 16. stoljeća.
  • Crkva sv. Marije - u njoj se čuvaju vrijedne slike dubrovačkih slikara "Poliptih" Lovre Dobričevića i "Triptih" Nikole Božidarevića.
  • Sefardska sinagoga - jedna od najstarijih u Europi s početcima u 14. stoljeću.
  • Srpska pravoslavna crkva - izgrađena 1877. godine
  • Mesdžid - islamski vjerski objekt u ulici Miha Pracata.

Izdvajamo
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr