Grad Novi Vinodolski

Povijesno potvrđen kao političko i kulturno središte Vinodolske knezije("Vinodol" - "Vallis vinearia" i Vinodolskog zakona iz 1288. godine), Novi Vinodolski, kolijevka plejade književnika iz porodice Mažuranić. Novi Vinodolski i okolica obiluju vrijednim kulturnim spomenicima drevne prošlosti. Na žalost, na vjetrometini osvajačkih pohoda mletačkih duždeva sa zapada i turskih osvajača s istoka, branjen neustrašivim uskočkim junacima, Novi Vinodolski do danas je sačuvao tek djelić spomeničkog blaga iz tih davnih slavnih godina.  Dobro je sačuvana gotička crkvica sv. Marina na istoimenom otočiću. Razvaline rimske utvrde Lopsica (Lopar), ostaci gradine Ledenice, relikvije samostana fratara pavlina u Novom Vinodolskom, crkve Majke Božje na Ospi, rijetki su, ali na žalost, osakaćeni svjedoci burne prošlosti ovog kraja.

Poseban dragulj u kulturnoj baštini Novog Vinodolskog svakako je Vinodolski zakon iz 1288. g., pisan glagoljicom na čakavštini, jedan od najvažnijih dokumenata hrvatskog srednjovjekovnog običajnog prava.

Živopisna ženska i muška narodna nošnja, junačke pjesme i narodno kolo, kao i svojevrstan drveni narodni instrument "sopila" sačuvani su u Novom od pamtivijeka, a utkani su u svakodnevicu novljanskoga življenja, posebno u vrijeme "Mesopusta" – zimskog karnevala.

Rodna kuća braće Mažuranić podsjeća na plejadu značajnih dostojanstvenika hrvatske i novljanske kulturne prošlosti – na "bana pučanina" i hrvatskog književnika Ivana; brata mu Antuna, znamenitog jezikoslovca; Matiju putopisca; Vladimira-Frana, vječitog svjetskog putnika i esejista.

Čitaonica i knjižnica, osnovana za vrijeme Ilirskog i hrvatskog preporoda, svojim kontinuiranim radom svjedoči da je kulturna prošlost ovog grada ostavila upečatljiv trag sve do današnjih dana.

Pod Grad Novi Vinodolski u području priobalja spadaju mjesta Novi Vinodolski, Povile, Klenovica, Smokvica, Sibinj, a u zaobalju mjesta Donji Zagon, Ledenice, Breze,  Krmpote.



Nebeski labirinti
Mjesto: Novi Vinodolski (Krmpote)
Ključne riječi mir, spokoj, pogled, labirint
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Zanimljivost

Labirinti s očaravajućim pogledom na nebo i more u zaleđu Novog Vinodolskog

Na šetnici dugoj 800 metara ucrtano je deset labirinata. Neki labirinti uklopljeni su u dolce dok su drugi posloženi na padinama

Vođeni idejom da predivna, netaknuta priroda ne može biti jedini magnet koji će privući izletnike i turiste u zaleđe Novog Vinodolskog, TZ Novog Vinodolskog je u Krmpotama ponudila novi turistički proizvod – nebeske labirinte.
Labirinti se nalaze upravo u susjedstvu staklene kapelice, s kojom dijele parkiralište. Na šetnici dugoj 800 metara ucrtano je deset nebeskih labirinata. Neki labirinti uklopljeni su u dolce dok su drugi posloženi na padinama s kojih puca veličanstven pogled na Novi, Vinodolski kanal i Krk. Turisti će moći šetati labirintom ljubavi i stvaralaštva, labirintima slobode, preobrazbe, života, osjećaja, moći, energije, povezanosti, mudrosti i Ganešovim labirintom.

Uz svaki labirint postavljena je informativna ploča koja na hrvatskom i engleskom objašnjava kakve će pozitivne promjene donijeti šetnja labirintom. Od Novog Vinodolskog su postavljeni putokazi koji vode ka labirintima u selu Omar u čijem se susjedstvu nalazi i vidikovac Sviba. Slični labirinti postavljeni su nadomak Pule i na Cresu.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Crikvenica-Novi-Vinodolski/Labirinti-s-ocaravajucim-pogledom-na-nebo-i-more-u-zaledu-Novog-Vinodolskog

Župna crkva Sv. Filipa i Jakova
Mjesto: Novi Vinodolski
Ključne riječi kasna gotika, barok, gotička madona
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik

Iznad starog dijela grada izdiže se trobrodna stolna crkva sv. Filipa i Jakova. U crkvi su sahranjeni posmrtni ostaci biskupa Kristofora koji je za vrijeme Krbavske bitke 1493. godine prenio sjedište Modruške biskupije u Novi Vinodolski, pa tada crkva sv. Filipa i Jakova postaje stolna crkva. Župna crkva Sv. Filipa i Jakova vjerojatno je izgrađena već u 14. stoljeću.  Promjenom statusa, crkvi je produženo poligonalno svetište 1520. u stilu kasne gotike, a u 18. stoljeću je pregrađena i dograđena s pokrajnim lađama, u baroknom stilu. U podu svetišta je nadgrobna ploča s likom modruškog biskupa Krištofera iz 1499. a na prvom bočnom oltaru drvena gotička madona iz 15. stoljeća. U 17. stoljeću crkva je dobila vrijedne barokne, drvorezbarene klupe, a za glavni oltar nabavljena je pala s likovima svetaca titulara. U crkvenom su posjedu dva srebrna relikvijarija iz 15. stoljeća i iluminirani glagoljski kodeksi iz 15. stoljeća.

Na početku 20. st. generalno se pregrađuje pročelje župne crkve, ruši zvonik na ulazu, a po projektu arhitekta Vilima Rauschera uređuje se pročelje u stilu historicizma i 1909. započinje gradnja današnjeg zvonika, koji obrisu grada daje snažan vertikalni naglasak.
Frankopanski kaštel
Mjesto: Novi Vinodolski
Ključne riječi Frankopani, kaštel
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Spomenik kulture

U srednjem vijeku ovaj je gradić branio prilaz dolini. Za frankopanske vladavine početkom 13. stoljeća sagrađen je kaštel s kvadratičnim unutrašnjim dvorištem, pojačan ugaonim kulama. Oko njega se razvio Novi grad opasan bedemima koji je do danas sačuvao srednjovjekovnu strukturu uskih i krivudavih uličica i volti, malih trgova te vrijednih ambijentalnih cjelina i urbanističkih rješenja koja još imaju izvornu koncepciju i dispoziciju.

U povijesnoj jezgri sačuvani su bedemi djelomično na sjevernoj i južnoj strani grada. Ulazna vrata u grad porušena su 1875. godine. Od Frankopanskog kaštela, u kojem je 1228. sastavljen Vinodolski zakonik, ostala je samo znatno restaurirana srednjovjekovna kula “Kvadrac”.

U 16. stoljeću mletačka blokada umrtvljuje Novi, zaustavljene su gradnje i zaklade. Posljednji frankopanski darovatelj crkava bio je knez Vuk Krsto Frankopan, a Franjo Krsto Frankopan obnavlja rezidenciju u Kaštelu u povodu ženidbe s rimskom groficom Julijom Naro. Nakon urote 1671. građevina propada, posebno od potresa 1750. godine. 1761. godine dvije trećine Kaštela je srušeno, a trećina je ostala za stan kaštelana. Kad se 1848. raspalo novljansko vlastelinstvo, Kaštel je došao u posjed općine koja ga je potkraj 19. stoljeća preuredila u školu i sjedište administracije.

Frankopanski kaštel s četvrtastom kulom kameni je spomenik našim junačkim povijesnim vitezovima. U obnovljenom Kaštelu danas su smješteni: Gradska uprava, Gradski muzej i galerija, Gradska čitaonica i knjižnica te galerija "Turnac" u istoimenoj kuli.
Vinodolski zakonik
Mjesto: Novi Vinodolski
Ključne riječi najstariji zakonski tekst
Regija Primorje
Subregija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Kulturno-povijesna materijalna baština

Godine 1288. u Vinodolu je povjerenstvo od predstavnika devet vinodolskih općina (Grobnik, Trsat, Bakar, Hreljin, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi, Ledenice) sastavilo popis običajnoga prava (zakona) koje se primjenjivalo u tom kraju u drugoj polovini XIII. stoljeća. Danas taj srednjovjekovni pravni spomenik nazivamo Vinodolskim zakonom. Njegovi sastavljači su "stare prokušane zakone" zapisali u 75 članaka, "od kih bi se mogli spomenuti ili slišati od svojih otac i ded".

Vinodolski zakon ubrajamo među najstarije europske pravne dokumente koji su pisani narodnim jezikom. U slavenskim okvirima od njega je starija samo Ruska pravda iz istoga stoljeća, a na južnoslavenskom i hrvatskom prostoru to je najstariji zakonski tekst. Iz mnogih se njegovih odredaba zrcali čovječnost i demokratičnost (npr. ograničen je utjecaj vlasti, svi su stanovnici ravnopravni pred zakonom). Premda je moć feudalne vlasti i kneza ograničena, u nekim je člancima Zakona razvidan utjecaj vlasti i osiguranje toga utjecaja (npr. Zakonom su predviđene situacije u kojima mora biti nazočan knežev čovjek). Demokratskim zasadama Zakona proturječe njegove završne odredbe (knez ima punu ovlast nad imovinom i životom ljudi).

Izvornik Vinodolskoga zakona iz XIII. stoljeća ne poznajemo, a tekst je sačuvan samo u mlađim prijepisima. Najvažniji je i najstariji prijepis koji potječe iz XVI. stoljeća: od 14 listova (ili 28 stranica) pergamentnoga sveska (243 x 165 mm) kurzivnom glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (signatura R 4080).
Prvi ga je izdao Antun Mažuranić 1843. u časopisu "Kolo".

Staklena kapelica u Krmpotama
Mjesto: Novi Vinodolski (Krmpote)
Ključne riječi jedinstvena, staklena kapelica, secesija
Najbliži grad Novi Vinodolski
Vrsta Sakralni spomenik

STAKLENA KAPELA JEDINSTVENA U SVIJETU

Staklena kapela Našašća sv. Križa u napuštenom zaseoku Omaru iznad Krmpota, na području Luke Krmpotske u župi sv. Jakova, spašena je od propasti. Jedinstvena je to kapela u svjetskim razmjerima, jer malo je sakralnih građevina izgrađenih od stakla. Projekt obnove potpisuje riječki arhitekt Željko Vukušić, a ova jedinstvena kapelica od kovana željeza i stakla, podignuta 1913. je u secesijskom slogu  poticaj Petra Krpana Samca prema kazivanju lokalnog stanovništva. Staklena kapela uključena je u Projekt Oči Vinodola.
Sakralni objekti
Mjesto: Novi Vinodolski
Ključne riječi kapelice, crkvice
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik

CRKVA BLAŽENE DJEVICE MARIJE I OSTACI PAVLINSKOG SAMOSTANA
Kapitel stupa iz crkve Blažene Djevice Marije na OspiU neposrednoj blizini novljanske luke, na poluotoku Glavica vide se ostaci samostana fratara reda sv. Pavla pustinjaka, poznatih pod imenom "pavlini", koje je narod nazivao "bijelim fratrima" jer im je odjeća bila od bijele tkanine.
Uz samostan se nalazila crkva Blažene Djevice Marije na Ospi. Naime, taj predio se u zemljišnim knjigama naziva Osap. Malo je pisanih dokumenata sačuvano o povijesti crkve i samostana, no nijova je gradnja svakako vezana uz knezove Frankopane, naročito uz kneza Martina. Isti knez potvrdio je 10. prosinca 1446. oporuku Mihovila Župana, kojom imenovani ostavlja svoj posjed crkvi BDM, pa je taj dokumenat uvjerljiv dokaz da je crkva već postojala 1446. godine.


SAN MARINO - OTOČIĆ I CRKVICA
Udaljen tek 205 metara od obale, "usidrio" se pred Novim otočić San Marino.

Nekada je otočić služio ribarima za tunolovku, no danas je na njemu ostala samo gotička crkvica, posvećena sv. Marinu, po čemu je otočić i dobio ime. Vjerojatno je crkvica sagrađena na temeljima neke veće starohrvatske crkve, koji su prilikom otkapanja crkvice i pronađeni. Na kamenom natpisu iz 3. ili 4. stoljeća što je otkriven na otočiću, spominje se ime rimske carice Helene.

CRKVICA SVETE TROJICE, sagrađena potkraj 15. stoljeća, gotička je kapela s bačvastim svodom ušilj. Nalazi se u Ulici Svete Trojice, iznad gradske luke. U crkvici je uređena muzejska zbirka sakralnih izložaka. Među ostalim vrijednim izloscima treba istaknuti da će se u toj zbirci moći pogledati Prvi novljanski brevijar iz 1459. godine, Novljanski misal iz 1474. kao i Drugi novljanski brevijar iz 1494. godine.

Prema tvrdnji prof. dr. Radmile Matejčić, crkvica pripada kategoriji gradskih kapelica, dok ostale, kao kapelica sv. Ivana na Krasi, sv. Nikole na Bribirskoj obali, Lucije u zagori, te sv. Kuzme i Damjana, iznad Velikog polja, pripadaju kategoriji prigradskih ili ladanjskih kapelica.

Povile

Malo pomorsko mjesto s tek 200 stanovnika udaljeno je od Novog Vinodolskog dva kilometra. Smješteno je uz Jadransku magistralu i prostire se u dvije uvale, gdje su izgrađena turistička naselja i tri autokampa. More je vrlo bistro i osobito pogodno za sportski ribolov i podvodne aktivnosti. Mjesto je vrlo pogodno za odmor gostiju koji žele tih mediteranski ugođaj. Ugostiteljske usluge pružaju se u turističkom naselju ili u privatnim restoranima, koji nude bogat izbor ribljih i nacionalnih specijaliteta.

Klenovica - Krmpote

Klenovica se spominje u 17. stoljeću kao naselje Krmpoćana. Smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu Grada Novi Vinodolski. Tu živi oko 400 stanovnika, od kojih su mnogi čuveni ribari. Predio Klenovice - Krmpota kontrast je oporog, sivog planinskog masiva i blage mediteranske klime. Uz morsku obalu protežu se prirodne plaže i šumarci, a samo nekoliko kilometara sjevernije obronci su Kapele i Velebita s bogatom šumom. Zbog toga je kraj pogodan za ljetovanje. Klenovica ima oko 500 postelja u obiteljskim kućama, te 50 postelja u apartmanima  "Vila Lostura" i oko 2000 u autokampovima. Tu je nekoliko dobrih ribljih restorana s bogatim izborom ribljih specijaliteta. Mjesto ima dobru lučicu, poštu, benzinsku stanicu i prodavaonice. Zapadno od Klenovice nalazi se uvala Žrnovnica s bogatim izvorom dobre pitke vode, iz kojeg se općina opskrbljuje vodom.

Ledenice

One su bile stoljećima kula-stražara na ulazu za Vinodolsku dolinu. Smještene su 8 km sjeveroistočno od Novog Vinodolskog i leže na zaravni. Danas tu živi oko 430 stanovnika.

Predstavnici Ledenica su potpisnici "Vinodolskog zakona" (1288). U 16. stoljeću ledenička je utvrda važan bedem Primorju za obranu od Turaka. Iako branjenu stalnom carskom posadom i Uskocima, Turci osvajaju gradinu (1572-1577).

Breze - Početkom 18. stoljeća stari ledenički grad gubi prvotno značenje i biva napušten, a ispod gradine niče današnje naselje.

Danas su Ledenice s okolnim mjestima D. Zagonom, Baterom i Brezama zanimljivo izletište koje pruža dobre uvjete za lovni turizam, biciklizam i šetnju.
Izdvajamo
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr