Mursko Središće je najsjeverniji hrvatski grad poznat kao sjeverna vrata Hrvatske. Status Grada mjesto je dobilo 1997. godine, a Grad je smješten na desnoj obali Mure i važno je prometno čvorište zbog cestovnog međunarodnog graničnog prijelaza sa Slovenijom.

Naselje spada među najstarija u Međimurju jer se crkva sv. Martina spominje već g.1334. (Sancti Martini in Zredysche). Neki povjesničari, kao Kukuljević, drže da je tu već u rimsko doba postojalo naselje zvano Halicanum kao važna postaja na rimskoj cesti Poetovio (Ptuj) - Carnuntum (Petronell između Beča i Bratislave). Cestu je gradila rimska legija XV APOLLINARIS u 1. stoljeću na prapovijesnoj trasi jantarskog puta i vodila je iz Ptuja preko Slovenskih gorica, da bi na ovom mjestu prelazila Muru (Halicanum) i kroz Szombatheli (Savaria) vodila do Petronella na Dunavu (Carnuntum). Neki povjesničari tvrde da je Halicanum bio na mjestu Sv. Martina na Muri a drugi opet na mjestu današnje Lendave. Zato se za prvi spomen uzima popis župa iz 1334. godine.

Mursko Središće je i važno je upravno i kulturno središte. Tu je sjedište gradske uprave, banka, mjenjačnice, policija, knjižnica i čitaonica, kino, škola sa sto pedeset godišnjom tradicijom koju polazi 580 učenika, ambulanta te dva dječja vrtića.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada Mursko Središće, u naseljima Mursko Središće, Peklenica, Hlapičina, Štrukovec i Križovec živi ukupno 6.339 stanovnika.

http://www.tz-ms.hr

Ekomuzej Mura
Ključne riječi muzej, etno, povijest, eko
Subregija Međimurje
Najbliži grad Čakovec
Vrsta Muzej

Ekomuzej Mura obuhvaća područje uz rijeku Muru na prekograničnom prostoru, koji u Sloveniji uključuje općine Beltinci, Lendava i Razkrižje te u Hrvatskoj općine Sveti Martin na Muri, Podturen i Grad Mursko Središće. Za ovo područje značajno je neprocijenjivo bogatstvo prirodne i kulturne baštine.

Ekomuzej Mura nudi izniman mozaik biodiverziteta te krajobrazne i kulturne raznolikosti, tradicijskih znanja, koja su očuvali gostoljubivi starosjedioci te etnološki obojenih tradicijskih manifestacija. Skele, koje voze preko Mure, plivajući mlinovi, tradicijska arhitektura, povijesna obilježja i izložbene zbirke, koje prikazuju život seoskog stanovništva.

Spomen dom rudarstva
Mjesto: Mursko Središće
Subregija Međimurje
Najbliži grad Čakovec
Vrsta Muzej

Početkom 20.stoljeća život u Međimurju nije bio nimalo lak. Nakon Prvog svjetskog rata zavladala je teška gospodarska kriza koja je prislila ljude da svojom domišljatošću i zajedničkim snagama pronađu način kako osigurati svakidašnji kruh za svoje najmilije. Slučajnim otkrićem ugljenih slojeva na obali rijeke Mure zapečatili su svoju sudbinu i proveli svoje najbolje dane mladostii kao rudari Međimurskih ugljenokopa.

Prva iskopavanja bila su površinska. Kako nije bilo struje ni svijetlosti radilo se samo po danjem svijetlu i to s alatom koji su ljudi imali doma - lopate, pokoji kramp i kante. Ugljen se odvozio konjskom zapregom. Godine 1925. otvara se prva jama "Hrastinka 1" i time je udaren temelj rudarskom razdoblju. Otvara se veliki broj jama u okolici Murskog Središća, a polovicom 20. stoljeća formira se poduzeće "Međimurski ugljenokopi" zapošljavajući preko 1.700 ljudi.

Biti rudar zahtijevalo je puno odlika: neustrašivost, hrabrost, požrtvovnost, solidarnost i marljivost. Dane su provodili u tmini i hladnoći, mokre i zagušljive jame, dnevno izloženi raznim opasnostima. Nakon naporne "šihte", često izgladnjeli i promrzli, pješačili bi kući po pet kilometara. Njihov je kruh bio gorak, ali zahvaljujući rudarima naš kruh danas je puno slađi.

Koliki je značaj rudara govori i činjenica da grad Mursko Središće, ujedno najsjeverniji u Hrvatskoj, nosi naziv "Grad rudara". U zahvalu rudarima za sav trud Turistički kompleks Cimper odlučio je sačuvati uspomenu na rudarske dane i pokrenuo veliki projekt očuvanja, zaštite i promocije rudarske baštine.
Spomen park naftaštva
Mjesto: Mursko Središće
Ključne riječi nafta
Subregija Međimurje
Najbliži grad Čakovec
Vrsta Spomen park

Peklenica je mjesto koje leži, ležalo je, na velikim količinama sirove nafte. Godine 1856. grof Feštetić je kraj potoka Brodec, koji prolazi kroz samo mjesto, imao iskopanu rupu duboku 4 metara u kojoj se prvo skupljala a onda i vadila skupljena nafta. Postupak skupljanja nafte bio je jednostavan, bez crpki. Pošto je nafta samostalno izbijala na površinu na mjestu izbivanja se iskopala rupa u koju se onda nalijevala voda. Kako je nafta lakša od vode ona se zadržavala na površini. Radnici bi nekoliko puta dnevno dolazili s posudama koje su na dnu imale manju rupu i grabili vodu s naftom van. Pošto je voda bila na dnu posude, a rupa je omogućila istjecanje vode, u posudi je ostajala samo crna, gusta nafta koja se sabirala u veće posude. Nakon odlijevanja rupa se opet napunila vodom a postupak se ponavljao tokom cijelog dana i noći. Na dan se znalo sakupiti od 25 do 35 litara sirove nafte. Kasnije se ta nafta transportirala na imanje gorfa Feštetića gdje se koristila za podmazivanje alata i oruđa.

Posebnost tog vađenja nafte je u tome što je to prvi zabilježeni postupak organiziranog vađenja nafte u svijetu, čak 3 godine prije nego u Pensilvaniji, SAD, koje se u literaturi navodi kao prvo bušenje za naftom.

Prvi destilati od Pekleničke nafte proizvedeni su 1859. godine u Sloveniji, a radio se petrolej, mazivo ulje, a ono što je ostalo na kraju prerade služilo je kao “kolomajz”.

Prva značajnija eksplotacija nafte u Peklenici započela je početkom 80-tih godina 19. stoljeća kada su Austro – Ugarske vlasti uvidjele potencijal Pekleničkih naftnih polja, Peklenica I i Peklenica II površine 72 ha. Bilo je to vrijeme naftne groznice koja je zahvatila svijet. Tada su postojale tri bušotine na dubini do 350 metara.

Od 1911. do 1914. godine London Budapest Oil Syndicat izbušio je bušotinu koja je bila dubine 510 metara. Za potrebe vađenja nafte na području Peklenice.

1923. godine osnovano je poduzeće “Međimursko petrolejsko d.d.”. Zbog velikih financijskih ulaganja tražili su se financijeri koji bi svojim financijskim “injekcijama” potpomogli daljnje istraživanje. Kao najznačajniji bio je svjetski priznat naftni stručnjak Anton Raky. Najdublja bušotina koju je on financirao bila je 1130 m dubine, ali bila je negativna. Nafta se u Peklenici većinom vadila iz plićih slojeva. Od 1932. do 1940. proizvodnja nafte u cijeloj Jugoslaviji iznosi 5 884 tona, od čega je samo u Peklenici izvađeno 4 098 tona.

Kroz nadolazeće godine izmjenjivale su se razna državna i strana poduzeća od kojih su neka bila uspješnja a neka nisu bila u traženju nafte.

Zanimljivo je da su se za vađenje nafte koristila u početku tri drvena stupa koja su se spajala u vrhovima, trojka, a onda se užetom grabila nafta van, dok su se u novije vrijeme koristile skele drvene konstrukcije. Industrijsko vađenje nafte prestalo je 50-tih godina prošlog stoljeća.

Da se Peklenička nafta nije koristila samo za podmazivanje kola i alata govori činjenica da su je Mađari koristi 1848. godine. Oni su koristili slamu natopljenu u naftu kako bi zapalili drveni most kraj Varaždina koji je prelazio Dravu kako vojska, predvođena banom Josipom Jelačićem, ne bi mogla osloboditi Međimurje. Most je gorio cijelu noć.

Isto tako Peklenička nafta se koristila i kao lijek. Njome su se mazale rane kod životinja, koristila se protiv šugavosti, a isto tako se koristila protiv reumatizma i astme.

Danas u Peklenici postoji još jedno aktivno okno koje je nedavno uređeno u mali spomen park naftnog rudarstva na tom području. U tom oknu može se vidjeti kako nafta slobodno izvire na površinu oslobađajući male količine plina. Posjetitelji svakodnevno mogu vidjeti pano na kojem je zorno prikazan postupak vađenja nafte te povijest. Iznad okna sastavljena je “trojka” koja prikazuje prvotni način vađenja nafte.
Skela
Mjesto: Mursko Središće
Subregija Međimurje
Najbliži grad Čakovec

Jedan od načina prelaska Mure koji se koristi još i danas je "brod na Muri" - skela koja preko Mure prevozi ljude, traktore, automobile... Jedan od načina prelaska Mure koji se koristi još i danas je "brod na Muri" - skela koja preko Mure prevozi ljude, traktore, automobile... Stanovnici uz Muru su se mnogo više bavili poljodjelstvom, nego recimo splavarstvom ili zlatarstvom, o čemu najbolje svjedoči čak devet brodova na njoj (u Martinu na Muri, Žabniku, Križovcu, Miklavcu, Podturnu...).

Svi oni služe prijevozu ljudi i prijevoznih sredstava između Hrvatske i Slovenije - ljudi s obje strane Mure odavno su povezani i njihova su imanja vrlo često s druge strane rijeke. Preko rijeke napeto je čelično uže koje drži skelu da je tok rijeke ne odnese nizvodno. Kormilo na skeli služi za upravljanje skelom u odnosu na tok rijeke. Na području grada Mursko Središće plove dvije skele – u Murskom

slika www.emedjimurje.hr

Sakralni objekti
Mjesto: Mursko središće
Subregija Međimurje
Vrsta Sakralni spomenik

Nepomuk

Crkva Sv. Ladislava (Mursko Središće)

Kapelica (Peklenica)

Crkva (Štrukovec)

Kapelica (Križovec)

Crkva Sv. Ane Hlapičina

Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr