Najveći je grad u Slavoniji, četvrti po veličini grad u Hrvatskoj te sjedište Osječko-baranjske županije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i kulturno središte.
Osijek se sastoji od starog grada, Tvrđe, izgrađenog većinom u 18. stoljeću, zatim Gornjeg grada, Donjeg grada i Novog grada (s naseljima Jug I i Jug II), Cvjetnog naselja te Retfale i Industrijske četvrti. Osijek je grad s puno zelenila; na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m².
Najveći je grad u Slavoniji, četvrti po veličini grad u Hrvatskoj te sjedište Osječko-baranjske županije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i kulturno središte.Osijek se sastoji od starog grada, Tvrđe, izgrađenog većinom u 18. stoljeću, zatim Gornjeg grada, Donjeg grada i Novog grada (s naseljima Jug I i Jug II), Cvjetnog naselja te Retfale i Industrijske četvrti. Osijek je grad s puno zelenila; na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m².
Na tlu današnjeg grada bilo je više Keltskih i Andizetskih naselja, od kojih je zacijelo najveću važnost imala Keltska Mursa. Njena lokacija na mjestu današnjeg Donjeg Grada potvrđena je osobito nalazom keltskog svetišta iz 2. st.p.n.e.
Osijek je 1996. proslavio 800-tu obljetnicu postojanja mada je kao trgovačko i prometno središte postojao mnogo ranije.
Godina 1196. je godina otkada se raspolaže s prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sustav zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj Emerik, (1196. - 1204.), potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave. Osijek je imao veoma bogat srednjovjekovni život,ali su bilo kakvi spomenici iz tog razdoblja uništeni od Osmanlija i danas ih ima samo u tragovima.
Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je "oseka" , te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao Ösek, kao i Oesek, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao Eszek ili Ezeek. Kasnije su varijante, Essegg, njemačka ili Essec, latinska, samo jezične prilagodbe izvornom hrvatskom.
Osvajači Osmanskog Carstva u grad su stigli 14. kolovoza 1526. kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga Sulejman Veličanstveni potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta Darda u ukupnoj dužini od 8 km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.
Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina,u sklopu Požeškog sandžakata, i biva oslobođen 29. rujna 1687. da bi uskoro, od 1690. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.
Od 1687. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru Habsburške Monarhije. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju Tvrđu, (1712. - 1721.). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad.
Sredina 19. stoljeća je doba bržeg razvoja Osijeka, osobito Gornjeg grada.
Krajem 1918. i raspadom Austro-Ugarske, Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. U travnju 1941., s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Kraljevina Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav NDH. Od 1941. do 1945. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad.  Nakon sloma fašizma, u travnju 1945., svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). Sam je grad oslobođen 14. travnja 1945. godine. U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a 1975. i sveučilište, koje od osnutka nosi naziv velikog biskupa Đakovačko ili bosansko i srijemske biskupije (1855.-1905.) i hrvatskoga mecene rođenog Osječanina Josipa Jurja Strossmayera.
Tvrđa
Mjesto: Osijek
Ključne riječi barok, trg, utvrda
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Povijesna cjelina

Tvrđa je povijesna jezgra Osijeka, ostatak nekadašnje osječke tvrđave koji je postupno prerastao u gradski prostor. Podignule su je austrijske vojne vlasti nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine, kao sjedište generalata i važnu obrambenu točku jugoistočnog dijela carstva.

Središnji trg u Tvrđi je Trg sv. Trojstva na kojemu se ističu barokne zgrade. Najznačajnija je palača Slavonske Generalkomande, zdanje podignuto za sjedište generalata i Zemaljsku upravu Slavonije. Nije poznat arhitekt ove građevine, ali se zna da je građena po nalogu kneza Eugena Savojskog od 1724. do 1726. godine.

S lijeve strane trga je zgrada Glavne straže (danas Arheološki muzej), podignuta za tvrđavsku stražu, i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada Gradskog magistrata iz 1702. godine, odnosno bivša gradska vijećnica, a danas Muzej Slavonije. Uz spomenute, cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljeća, s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu, koje su služile kao vojarne i vojna spremišta.

Sredinom Trga sv. Trojstva uzdiže se Kužni pil, odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju.  U Tvrđi se nalaze i dvije važne sakralne građevine. Župna crkva sv. Mihovila(1725.-1748.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke isusovce. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschöna. Druga je franjevačka crkva uz koju se nalazio i samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.

 

Muzej Slavonije
Mjesto: Osijek
Ključne riječi muzej
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Muzej

Muzej Slavonije osnovan je 1877. godine kao Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka. Raznovrsnost i bogatstvo građe, kontinuirano prikupljane gotovo stotinu i trideset godina, dovelo je osječki muzej do nacionalne razine te statusa najvećeg muzeja općeg tipa u Hrvatskoj. Muzej ima gotovo 400.000 registriranih predmeta raspoređenih u 100-tinjak zbirki. Devet odjela: Prirodoslovni, Arheološki, (s Prapovijesnim, Antičkim, te Odjelom seobe naroda i srednjeg vijeka), Numizmatički, Povijesni, Odjel umjetničkog obrta, Etnografski, Tehnički, Odjel muzealnih tiskopisa te Hemeroteka, uz preparatorske radionice i upravno-administrativnu službu djeluju danas na tri lokacije u osječkoj Tvrđi - Trgu Sv. Trojstva 5 i 6, Trgu V. Lisinskog te u Bösendorferovoj ulici 2.
Muzej Slavonije Osijek nalazi se na glavnom trgu u baroknoj Tvrđi, na adresi: Trg Sv. Trojstva 6.
Otvoreno za posjetitelje
utorak, srijeda, petak: 9 - 19 sati
četvrtak: 9 - 22 sata
subota: 17 - 21 sati
nedjelja: 10 - 14 sati
muzej je zatvoren za posjete ponedjeljkom i praznicima
Cijene ulaznica
odrasli (pojedinačne posjete, bez stručnog vodstva) 15 kn
odrasli (sa stručnim vodstvom) 18 kn
učenici, studenti i umirovljenici (pojedinačne posjete, bez stručnog vodstva) 10 kn
učenici, studenti i umirovljenici (sa stručnim vodstvom) 12 kn
Nedjeljom je ulaz u Muzej Slavonije besplatan.
Tel: +385 31 250 730
Fax: +385 31 250 741
muzej-slavonije@mso.hr

Muzej Slavonije Osijek nalazi se na glavnom trgu u baroknoj Tvrđi, na adresi: Trg Sv. Trojstva 6.
Otvoreno za posjetitelje
utorak, srijeda, petak: 9 - 19 sati
četvrtak: 9 - 22 satasubota: 17 - 21 sati
nedjelja: 10 - 14 sati
muzej je zatvoren za posjete ponedjeljkom i praznicima
Cijene ulaznicaodrasli
(pojedinačne posjete, bez stručnog vodstva) 15 kn
odrasli (sa stručnim vodstvom) 18 kn
učenici, studenti i umirovljenici (pojedinačne posjete, bez stručnog vodstva) 10 kn
učenici, studenti i umirovljenici (sa stručnim vodstvom) 12 kn
Nedjeljom je ulaz u Muzej Slavonije besplatan.

Tel: +385 31 250 730
Fax: +385 31 250 741
muzej-slavonije@mso.hr
Hrvatsko narodno kazalište
Mjesto: Osijek
Ključne riječi kazalište, barok, obnova
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija sla
Najbliži grad osijek
Vrsta Povijesna zgrada

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku (HNK) osnovano je 1907. godine. Najznačajnije je i najpoznatije kazalište u Osijeku I Slavoniji.

 

Prije osnutka kazališta, prva predstava održana je 1735. u Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji. Desetljećima nakon toga započelo je dugotrajno djelovanje različitih njemačkih trupa i kazališta na osječkoj sceni.

Tek 31. prosinca 1866. je otvorena kazališno projektirana zgrada, u kojoj se HNK i danas nalazi. Projektirao ju je Karlo Klausner, a krase je odlike historicizma s dodatnim elementima maurske arhitekture. Gledalište je u baroknom tlocrtu.

Zgrada HNK-a nekoliko je puta obnavljana i dorađivana, a detaljno i 1985. godine. Međutim, u vrijeme Domovinskog rata 1991. godine zgrada je teško oštećena i zapaljena, te je osječki HNK svoju 85. sezonu dočekao kao beskućnik. Već 1994. kazalište je obnovljeno, a svečanom otvorenju obnovljene zgrade kazališta 27. prosinca 1994. nazočio je i tadašnji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

 

Župna crkva sv. Petra i Pavla - osječka konkatedrala
Mjesto: Osijek
Ključne riječi neogotika, Strossmayer
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Sakralni spomenik

Osječka konkatedrala Svetog Petra i Pavla je drugostolna crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije. Sagrađena je u neogotičkom stilu.

Osječku konkatedralu dao je sagraditi biskup tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije, Josip Juraj Strossmayer. On je godine 1866. dao prvi poticaj za gradnju nove crkve. Tada je, na mjestu današnje crkve, bila Gornjogradska župna crkva iz 1732. koja je postala premala i neugledna crkva za nove građevine u Osijeku. Patron župe, grad Osijek, 1870. je utvrdio način dobivanja novca za izgradnju nove crkve. Međutim, taj proces je bio veoma spor, sve do dolaska novog župnika Josipa Horvata. Nakon njegova dolaska proces je bio ubrzan, pa je 1892. raspisan natječaj za nacrte. Na natječaju je pobijedio njemački arhitekt Franz Langenberg. 1894. stara je crkva srušena, i tada je započela izgradnja današnje konkatedrale, velebne neogotičke građevina s tornjem visokim 90 metara i tri lađe. Ukupna površina crkve je 1062 m2. 1898. godinecrkva je izvana dovršena, pa se unutrašnje uređenje nastavilo. Dvije godine kasnije (1900.) posvetu današnje crkve obavio je biskup Josip Juraj Strossmayer.

 

Galerija likovnih umjetnosti
Mjesto: Osijek
Ključne riječi likovna umjetnost, zbirke, 18. st., 19.st., 20.st.,
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture, muzej

Temelj muzejskog fundusa čine djela od kojih mnoga imaju kapitalnu važnost za hrvatsku likovnu baštinu od sredine 18. st. do danas, a po kojima je osječka Galerija kao muzejska ustanova regionalnog središta, najpoznatija i najpriznatija. To se, prije svega, odnosi na djela stranih majstora kasnog baroka, klasicizma i romantizma, potom prve generacije hrvatskih pejzažista i portretista sredine 19. stoljeća te djela s prijelaza u 20. stoljeće i njegove prve polovice, kada se utemeljuje hrvatsko moderno slikarstvo. Nadalje, tu su i djela klasika hrvatskog neomodernizma i suvremene umjetnosti, za sad bez željenog opsega, no bez sumnje s vjerodostojnim kvalitetom. 

Najopsežniji i najvrjedniji dio muzejskog fundusa čine zbirke slika. Upravo je zbirka slika Galerije likovnih umjetnosti jedinstvena u hrvatskoj po broju i vrijednosti umjetnina koje su bile u vlasništvu slavonskih velikaških obitelji iz 18. i 19. stoljeća. Ta djela čine vrlo vrijedan dio nacionalne kulturne baštine, koji ulazi i u srednjeeuropski kulturni korpus.
Pored toga, u Galeriji je zastupljen najširi raspon svih osječkih umjetnika, pretežno prve polovice 20. stoljeća, te najveći dio njihovog likovnog stvaralaštva

Organizirano:
vodstva namijenjena organiziranim grupama polaznika vrtića, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, osoba sa invaliditetom i ostalih; vodstva namijenjena građanstvu (grupama koje se sastoje od individualnih posjetitelja)

 

 

Cijena ulaznice za radionice uključuje i ulaznicu za posjet izložbama u Galeriji, a iznosi 5 kn.


Kontakt:
Leonilda Conti-Ribić, Muzejski pedagog
Tel: 031/251-290

Dvorac obitelji Pejačević
Ključne riječi palača, klasicizam, Pejačevići
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Dvorac Pejačević nalazi se u nekadašnjem selu Retfala, danas potpada užem centru grada Osijeka.

Dvorac je podigao grof Sigismund (Žigmund) Pejačević 1801. godine, sudeći prema natpisu na pročelju. No, gradnja je počela nekoliko godina ranije, vjerojatno 1796. godine.

Vlastelinstvo Retfala pripalo je grofovima Pejačević darovnicom austrijske carice i hrvatsko-ugarske kraljice Marije Terezije 1750. godine. U početku je to bio relativno mali posjed.

Otmjen klasicistički dvorac ima tri krila u obliku slova U. Unutrašnji je prostor organiziran oko središnjeg hodnika, gdje se sobe nižu s obje njegove strane. Središnja je os istaknuta velikom dvoranom i predvorjem u velikom paviljonu. Središnji paviljon uzdignut je na kat, dok je ostali dio dvorca s bočnim krilima prizeman. Paviljon je raščlanjen arkadama u prizemlju i jonskim pilastrima velikog reda, a izvorno je bio natkriven mansardom kao ostatak zgrade.

U blizini dvorca, na retfalačkom groblju, nalazi se kapela-mauzolej obitelji Pejačević iz 1891. godine. Dvorac je od ulice odvojen trijumfalnim ulazom s kovanom željeznom ogradom.

Usprkos tome što nije poznat arhitekt koji ga je gradio, dvorac se smatra značajnim djelom arhitekture klasicizma u Hrvatskoj.

 

Europska avenija
Mjesto: Osijek
Ključne riječi secesija, bulevar
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Povijesna cjelina

Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom secesije. U tom je pogledu značajna Europska avenija, reprezentativni bulevar nanizan raskošnim secesijskim zdanjima podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. stoljeća.

Evangelička crkva
Mjesto: Osijek
Ključne riječi evangelisti, crkva
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Sakralni spomenik

Na istočnoj strani u Jagerovoj ulici izgrađena je 1905. godine po nacrtima osječkoga arhitekta Ivana Domesa.

Kino Urania
Mjesto: Osijek
Ključne riječi secesija
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Vrhunsko djelo iz razdoblja secesije. Zgrada je izgrađena 1912. godine po nacrtu glasovitoga osječkog arhitekta Viktora Axmanna u strogom akademskom stilu, stilu secesije i moderne arhitektrure..

Perivoj Kralja Tomislava
Mjesto: Osijek
Ključne riječi perivoj
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Spomenik parkovne arhitekture

Po zamisli pukovnika Volkmanna, zapovjednika osječke Tvrđa, nastao je u 18. stoljeću golemi perivoj. Danas se u njegovom sklopu nalaze dva dječja igrališta, igralište za tenis i Veslački klub Iktus: Tu je i mali spomenik sa stablom lipe vezan na spomen 1000. obljetnicu Hrvatskoga kraljevstva.
Poštanska palača
Mjesto: Osijek
Ključne riječi palača, pošt, secesija
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Povijesna zgrada

Osječka Glavna pošta ili Poštanska palača druga je po veličini secesijska zgrada u Hrvatskoj.

Monumentalna trokutna zgrada Glavne pošte secesijsko je ostvarenje budimpeštanskog arhitekta Ivana Laya. Zgrada je izgrađena 1912. godine.

Župna crkva Sv. Mihovila
Mjesto: Osijek
Ključne riječi isusovci, crkva
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Sakralni spomenik

Na prostoru Kasim-pašine džamije isusovci su dali sagraditi jednobrodna Župnu crkvu sv. Mihovila s dva tornja u pročelju. Gradnja i uređenje trajalo je neobično dugo (od 1725., tornjevi 1741-1742., a radovi na crkvi trajali su još 30 godina).

Kako je Crkva postupno opremana, tako je u nju postupno postavljano sedam oltara. Promatrajući ih od ulaza u Crkvu - pokrajnji oltar, prvi desno, posvećen je sv. Ivanu Nepomuku iz 1764. Pokrajnji oltar sv. Otilije prvi je lijevo, a potječe iz 1768. Pokrajnji oltar drugi desno od ulaza u crkvu posvećen je Blaženoj Djevici Mariji. Naziva se još i bijelim oltarom. Pokrajni oltar drugi lijevo od ulaza u crkvu posvećen je sv. Križu s kiovima Žalosne Gospe i sv. Ivana apostola. Naziva se još i crnim oltarom. U crkvi su još dva manja pokrajnja oltara. Desno od glavnog oltara postavljen je oltar posvećen Blaženoj Djevici Pomoćnici, a lijevo od glavnog oltara je oltar sv. Terezije Avilske. Glavni oltar je posvećen sv. Mihaelu arkanđelu. S obje strane slike se nalaze drevni kipovi u čovječjoj veličini i to sv. Petra i Pavla, sv. Ignacija Loyolskog i sv. Franje Ksaverskog.
Propovjedaonica, s baldahinom kružnog oblika u baroknoj formi, ukrašena je bogatom pozlaćenom dekoracijom reljefnih aplikacija akantusa i voluta.
Krstionica je u svijetlo bojanom drvetu jednostavnih strogih klasicističkih oblika i pomalo odudara od raskošnih baroknih oblika i
Kako je Crkva postupno opremana, tako je u nju postupno postavljano sedam oltara. Promatrajući ih od ulaza u Crkvu - pokrajnji oltar, prvi desno, posvećen je sv. Ivanu Nepomuku iz 1764. Pokrajnji oltar sv. Otilije prvi je lijevo, a potječe iz 1768. Pokrajnji oltar drugi desno od ulaza u crkvu posvećen je Blaženoj Djevici Mariji. Naziva se još i bijelim oltarom. Pokrajni oltar drugi lijevo od ulaza u crkvu posvećen je sv. Križu s kiovima Žalosne Gospe i sv. Ivana apostola. Naziva se još i crnim oltarom. U crkvi su još dva manja pokrajnja oltara. Desno od glavnog oltara postavljen je oltar posvećen Blaženoj Djevici Pomoćnici, a lijevo od glavnog oltara je oltar sv. Terezije Avilske. Glavni oltar je posvećen sv. Mihaelu arkanđelu. S obje strane slike se nalaze drevni kipovi u čovječjoj veličini i to sv. Petra i Pavla, sv. Ignacija Loyolskog i sv. Franje Ksaverskog.

Propovjedaonica, s baldahinom kružnog oblika u baroknoj formi, ukrašena je bogatom pozlaćenom dekoracijom reljefnih aplikacija akantusa i voluta.Krstionica je u svijetlo bojanom drvetu jednostavnih strogih klasicističkih oblika i pomalo odudara od raskošnih baroknih oblika i

Zgrada Glavne komande
Mjesto: Osijek
Ključne riječi barok, renesansa
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Na sjevernoj strani Trga sv. Trojstva nalazi se najmarkantnija i najimpozantnija zgrada  (danas Rektorat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera). Podignuta je po nalogu princa Eugena Savojskog od 1724. do 1726. u sintezi renesanse i baroka.

Zavjetni stup sv. Trojstva
Mjesto: Osijek
Ključne riječi spomenik, kuga, zavjet
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Slavonija i Baranja
Najbliži grad Osijek
Vrsta Spomenik

Zavjetni stup sv. Trojstva protiv kuge podigla je 1729. udovica generala Petrascha. Kompozicijski sa svecima Sv. Sebastjanom, Sv. Rokom, Sv. Rozalijom i Sv. Katarinom čini jednu od najljepših baroknih tvorevina u Osijeku.
Zavjetni stup sv. Trojstva protiv kuge podigla je 1729. udovica generala Petrascha. Kompozicijski sa svecima Sv. Sebastijanom, Sv. Rokom, Sv. Rozalijom i Sv. Katarinom čini jednu od najljepših baroknih tvorevina u Osijeku.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr