Grad Koprivnica, središnje mjesto u Podravini, slobodnim i kraljevskim gradom proglašen je 1356. godine. Tek od pojave turske opasnosti u 16. st. oko naselja se gradi jaka zemljana tvrðava sa èetiri bastiona i èetiri revelina, ali je zbog pretežito drvene gradnje iz tih vremena tvrða postupno rušena, tako da su danas vidljivi samo njezin jugoistoèni bastion i vodeni opkopi oko njega. Od starijih spomenika kulture najzanimljiviji su barokni objekti kao što je kompleks crkve Sv. Antuna Padovanskog s franjevaèkim samostanom i lijepo prigraðenom kapelom Salvatora te zgrada Oružane iz 1714. godine. Šireći se izvan gradskih zidina, današnje središte Koprivnice, s trgom koji se oslanja na veliki park s glazbenim paviljonom s kraja prošlog stoljeća, konačnu formu dobiva početkom 20. stoljeæa.
Danas je grad jako administrativno i županijsko središte s oko 30000 stanovnika, gospodarska žila kucavica Podravine i Prigorja te važno kulturno odredište (Muzej grada s galerijom, Podravkin "Muzej prehrane", knjižnica i drugo).
Najbolje vrijeme za posjet Koprivnici je početak srpnja za vrijeme priredbe "Podravski motivi" kada grad postaje velika galerija naivne umjetnosti.
Grad Koprivnica, središnje mjesto u Podravini, slobodnim i kraljevskim gradom proglašen je 1356. godine. Tek od pojave turske opasnosti u 16. st. oko naselja se gradi jaka zemljana tvrðava sa èetiri bastiona i èetiri revelina, ali je zbog pretežito drvene gradnje iz tih vremena tvrða postupno rušena, tako da su danas vidljivi samo njezin jugoistoèni bastion i vodeni opkopi oko njega. Od starijih spomenika kulture najzanimljiviji su barokni objekti kao što je kompleks crkve Sv. Antuna Padovanskog s franjevaèkim samostanom i lijepo prigraðenom kapelom Salvatora te zgrada Oružane iz 1714. godine. Šireći se izvan gradskih zidina, današnje središte Koprivnice, s trgom koji se oslanja na veliki park s glazbenim paviljonom s kraja prošlog stoljeća, konačnu formu dobiva početkom 20. stoljeæa.Danas je grad jako administrativno i županijsko središte s oko 30000 stanovnika, gospodarska žila kucavica Podravine i Prigorja te važno kulturno odredište (Muzej grada s galerijom, Podravkin "Muzej prehrane", knjižnica i drugo).Najbolje vrijeme za posjet Koprivnici je početak srpnja za vrijeme priredbe "Podravski motivi" kada grad postaje velika galerija naivne umjetnosti.
Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog
Ključne riječi franjevci >>, samostan >>
Regija Podravina >>
Najbliži grad Koprivnica >>
Vrsta Sakralni spomenik >>
Prvotni franjevački samostan s crkvom u Koprivnici je bio sagrađen prije 1290. godine. Izgradnju je potpomogao hrvatski ban Henrik Gissing i njegov brat Ivan. Samostan je bio u sastavu Pečuške kustodije i Ugarske provincije, a crkva je nosila titular sv. Jakova i zatim Bezgrešnog začeća Bl. Dj. Marije. Godine 1372., nakon ratnih stradanja, samostan je obnovila kraljica Elizabeta Ugarska, supruga Ludovika I. Anžuvinca (1342-1382). Godine 1561. zapisi kazuju da franjevaca više nema u Koprivnici, a njihovu je imovinu general Ivan Lenković trebao razdijeliti preostalim franjevačkim samostanima.
Godine 1603. franjevce je u Koprivnicu ponovno doveo provincijal Ugarske provincije Franjo Drašković. Fra Pavao Pribojević iz Hvara nastanio se uz negdašnju franjevačku crkvu, koja je u to doba služila kao župna crkva. Iz njegova doba sačuvane su dvije povelje. Godine 1613. franjevačku je crkvu zaposjeo svjetovni svećenik, te je nije želio napustiti, ali je zagrebački biskup Petar Petretić prihvatio odluku cara Ferdinanda III. kojom je 1644. naredio da se franjevcima vrati njihova crkva.
Uloga franjevaca u Koprivnici je postala osobito važna kada su preuzeli službu vojnih kapelana 1669., koju su obavljali sve do 1754. godine. Osim u sklopu vojne službe, značajan je njihov rad na kulturnom i prosvjetnom planu.
Prvotni franjevački samostan s crkvom u Koprivnici je bio sagrađen prije 1290. godine. Izgradnju je potpomogao hrvatski ban Henrik Gissing i njegov brat Ivan. Samostan je bio u sastavu Pečuške kustodije i Ugarske provincije, a crkva je nosila titular sv. Jakova i zatim Bezgrešnog začeća Bl. Dj. Marije. Godine 1372., nakon ratnih stradanja, samostan je obnovila kraljica Elizabeta Ugarska, supruga Ludovika I. Anžuvinca (1342-1382). Godine 1561. zapisi kazuju da franjevaca više nema u Koprivnici, a njihovu je imovinu general Ivan Lenković trebao razdijeliti preostalim franjevačkim samostanima.Godine 1603. franjevce je u Koprivnicu ponovno doveo provincijal Ugarske provincije Franjo Drašković. Fra Pavao Pribojević iz Hvara nastanio se uz negdašnju franjevačku crkvu, koja je u to doba služila kao župna crkva. Iz njegova doba sačuvane su dvije povelje. Godine 1613. franjevačku je crkvu zaposjeo svjetovni svećenik, te je nije želio napustiti, ali je zagrebački biskup Petar Petretić prihvatio odluku cara Ferdinanda III. kojom je 1644. naredio da se franjevcima vrati njihova crkva.Uloga franjevaca u Koprivnici je postala osobito važna kada su preuzeli službu vojnih kapelana 1669., koju su obavljali sve do 1754. godine. Osim u sklopu vojne službe, značajan je njihov rad na kulturnom i prosvjetnom planu.
Župna crkva sv. Nikole
Župna crkva sv. Nikole ističe se u vizuri grada visokim zvonikom, a potječe iz 17. stoljeća. U 19. st. dobila je svoj današnji izgled. Uz nju je prigrađen župni dvor na kojemu je zanimljiva fino klesana kasnorenesansna nadgrobna ploča dječaka Gottharda Schratenpachsa (1608.).
Zrinski trg
Ključne riječi trg >>
Regija Podravina >>
Najbliži grad Koprivnica >>
Vrsta Gradski centar >>
Središte grada nastalo je na mjestu nekadašnje koprivničke tvrđave. Tvrđava četverokutna oblika s ugaonim bastionima, građena je u 16. stoljeću zbog turske opasnosti, a radove je vodio znameniti arhitekt Domenico Allio. Od nje su danas očuvani su samo ostaci, dva revelina i jedan bastion. Središnji je dio utvrde u 19. stoljeću zamijenio prostrani park s paviljonom u sredini.
Izdvajamo
Oči Vinodola
Drivenik
Julije Klović
