Grad Koprivnica, središnje mjesto u Podravini, slobodnim i kraljevskim gradom proglašen je 1356. godine. Tek od pojave turske opasnosti u 16. st. oko naselja se gradi jaka zemljana tvrðava sa èetiri bastiona i èetiri revelina, ali je zbog pretežito drvene gradnje iz tih vremena tvrða postupno rušena, tako da su danas vidljivi samo njezin jugoistoèni bastion i vodeni opkopi oko njega. Od starijih spomenika kulture najzanimljiviji su barokni objekti kao što je kompleks crkve Sv. Antuna Padovanskog s franjevaèkim samostanom i lijepo prigraðenom kapelom Salvatora te zgrada Oružane iz 1714. godine. Šireći se izvan gradskih zidina, današnje središte Koprivnice, s trgom koji se oslanja na veliki park s glazbenim paviljonom s kraja prošlog stoljeća, konačnu formu dobiva početkom 20. stoljeæa.
Danas je grad jako administrativno i županijsko središte s oko 30000 stanovnika, gospodarska žila kucavica Podravine i Prigorja te važno kulturno odredište (Muzej grada s galerijom, Podravkin "Muzej prehrane", knjižnica i drugo).
Najbolje vrijeme za posjet Koprivnici je početak srpnja za vrijeme priredbe "Podravski motivi" kada grad postaje velika galerija naivne umjetnosti.
Grad Koprivnica, središnje mjesto u Podravini, slobodnim i kraljevskim gradom proglašen je 1356. godine. Tek od pojave turske opasnosti u 16. st. oko naselja se gradi jaka zemljana tvrðava sa èetiri bastiona i èetiri revelina, ali je zbog pretežito drvene gradnje iz tih vremena tvrða postupno rušena, tako da su danas vidljivi samo njezin jugoistoèni bastion i vodeni opkopi oko njega. Od starijih spomenika kulture najzanimljiviji su barokni objekti kao što je kompleks crkve Sv. Antuna Padovanskog s franjevaèkim samostanom i lijepo prigraðenom kapelom Salvatora te zgrada Oružane iz 1714. godine. Šireći se izvan gradskih zidina, današnje središte Koprivnice, s trgom koji se oslanja na veliki park s glazbenim paviljonom s kraja prošlog stoljeća, konačnu formu dobiva početkom 20. stoljeæa.Danas je grad jako administrativno i županijsko središte s oko 30000 stanovnika, gospodarska žila kucavica Podravine i Prigorja te važno kulturno odredište (Muzej grada s galerijom, Podravkin "Muzej prehrane", knjižnica i drugo).Najbolje vrijeme za posjet Koprivnici je početak srpnja za vrijeme priredbe "Podravski motivi" kada grad postaje velika galerija naivne umjetnosti.
Muzej prehrane Podravka
Mjesto: Koprivnica
Ključne riječi prehrana, povijest, kultura, posuđe, ambalaža, etnografska zbirka
Subregija Podravina
Najbliži grad Koprivnica
Vrsta Muzej

U sastavu prehrambene industrije "Podravka" od 1982. godine djeluje Muzej prehrane s ciljem očuvanja industrijskog i kulturnog nasljeđa u okviru specijalne teme o prehrani.

U zgradama koprivničke Gradske klaonice s kraja 19. stoljeća u kojima je Muzej smješten, čuvaju se etnografska zbirka, zbirka industrijske tehnologije, zbirka etiketa i dvodimenzionalne ambalaže, zbirka propagandnog materijala, zbirka fotografija iz povijesti Podravke, zbirka antikvitetnog posuđa te građa sakupljena terenskim istraživanjima različitih tema o prehrani.

Primjerci sakupljene ambalaže iz šest proteklih desetljeća mogu pak današnjem posjetitelju ponuditi pravo bogatstvo značenja: od informativnog, marketinškog, povijesnog, tehnološkog, nutricionističkog, estetskog, pa do emotivnog i asocijativnog. Poljoprivredni strojevi također su dio ove zbirke. Jedan takav - parni stroj za pokretanje vršilice marke Nicholson iz 1912. godine, izložen je u dvorištu Muzeja (noseća fotografija članka).

izvor: http://www.coolinarika.com/clanak/muzej-prehrane/
Muzej Koprivnice
Mjesto: Koprivnica
Ključne riječi etnografija, povijest, kultura, zbirka
Subregija Podravina
Vrsta Muzej

Zbirke
  • Arheologija
  • Etnografski odjel
  • Knjižnica
  • Zbirka naivne umjetnosti
  • Odjel umjetnina
  • Odjel kulturne povijesti
  • Odjel povijesti

Galerija Koprivnica
Uto - pet 08.00-16:00 sati; Subotom i nedjeljom 10.00 – 13.00 sati
Ponedjeljkom zatvoreno
Ulaz besplatan

Galerija naivne umjetnosti Hlebine
Utorak - petak 10.00 - 16.00 sati; Subota - nedjelja 10.00 - 14.00 sati
Ponedjeljkom i blagdanima zatvoreno
Najavljeni grupni posjeti mogu se organizirati izvan radnog vremena.
Jezero Šoderica
Mjesto: Koprivnica
Subregija Podravina
Najbliži grad Koprivnica
Vrsta Priroda

Šoderica

Nastalo iskapanjem dravskog šljunka, jezero Šoderica pretvoreno je u rekreacijsko jezero. Tirkizno zelena boja vode, šljunčana obala i razbacani otočići odredište su velikog broja posjetitelja. Ribički raj, vikend naselje, možemo ga zvati Biser Podravine, raj za kupanje i odmor.

Posebna atrakcija ljubiteljima prirode stalna je kolonija labudova koji neometano žive na jezeru. U zimskim mjesecima jezero je dušu dalo za klizanje.

http://www.koprivnicatourism.com/content.php?gs=48

Ne postoji dio godine kada jezero Šoderica ne pokazuje svu svoju ljepotu. Razlog za sport i osvježenje u ljetu, a smirenu šetnju uz hranjenje stotina labudova i klizanje - zimi.
Stari grad Đurđevac
Mjesto: Đurđevac
Ključne riječi utvrda, muzej
Subregija Podravina
Najbliži grad Koprivnica
Vrsta Utvrda

Stari grad Đurđevac http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/durdevac/
Legenda o koprivi
Mjesto: Koprivnica
Ključne riječi kopriva, biljka, ime
Subregija Podravina
Vrsta Legenda

Koprivnica, prijestolnica Podravine, svoje ime pogađate, zahvaljuje nikome drugome do li biljci i to nama vrlo često ne baš dragoj – koprivi. Stoga možemo kazati da je Koprivnica koprivin grad. Staroslavensko ime ne baš omiljene koprive stigmatiziralo je naš prekrasan grad za sva vremena.

Poznata je i legenda o imenu Koprivnice iz vremena najezde Mongola 1242. kad je Bela IV. Ugarsko-hrvatski kralj bježao pred Tatarskom hordom prema moru. Tatari su mu nakon prelaska Drave bili za petama stoga je hitao prema utvrđenom Kalniku, a kad je stigao do potoka Koprivnice, negdje na prostoru današnje Koprivnice, nije sjašio s konja i smočio noge već ga je konj izbacio iz sedla u velike koprive kojih je ovdje bilo u izobilju. Srditi kralj nazvao je to mjesto Koprivnicom i stanovnike Koprivničancima i tako je ostalo do današnjih dana.
Spomenici biciklizmu
Mjesto: Koprivnica
Ključne riječi bicikli, biciklizam
Subregija Podravina
Vrsta Spomenik

Jeste li znali da u Koprivnici postoji nekoliko spomenika bicklima i biciklizmu?

Lokacije spomenika biciklu u gradu Koprivnici:

Trg bana J. Jelačića (rundela)
Zrinski trg
Nemčićeva (pored zgrade Županije)
Trg mladosti (pored trgovine namještaja)
Trg mladosti (ispred ulaza prema kuglani)
Trg mladosti (pored škole A. N. Gostovinski)
Školska ulica (ispred škole A. N. Gostovinski)
Školska ulica (preko puta Muzeja grada Koprivnice)

http://www.koprivnicatourism.com/content.php?gs=82

Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog
Mjesto: Koprivnica
Ključne riječi franjevci, samostan
Regija Podravina
Najbliži grad Koprivnica
Vrsta Sakralni spomenik

Prvotni franjevački samostan s crkvom u Koprivnici je bio sagrađen prije 1290. godine. Izgradnju je potpomogao hrvatski ban Henrik Gissing i njegov brat Ivan. Samostan je bio u sastavu Pečuške kustodije i Ugarske provincije, a crkva je nosila titular sv. Jakova i zatim Bezgrešnog začeća Bl. Dj. Marije. Godine 1372., nakon ratnih stradanja, samostan je obnovila kraljica Elizabeta Ugarska, supruga Ludovika I. Anžuvinca (1342-1382). Godine 1561. zapisi kazuju da franjevaca više nema u Koprivnici, a njihovu je imovinu general Ivan Lenković trebao razdijeliti preostalim franjevačkim samostanima.
Godine 1603. franjevce je u Koprivnicu ponovno doveo provincijal Ugarske provincije Franjo Drašković. Fra Pavao Pribojević iz Hvara nastanio se uz negdašnju franjevačku crkvu, koja je u to doba služila kao župna crkva. Iz njegova doba sačuvane su dvije povelje. Godine 1613. franjevačku je crkvu zaposjeo svjetovni svećenik, te je nije želio napustiti, ali je zagrebački biskup Petar Petretić prihvatio odluku cara Ferdinanda III. kojom je 1644. naredio da se franjevcima vrati njihova crkva.
Uloga franjevaca u Koprivnici je postala osobito važna kada su preuzeli službu vojnih kapelana 1669., koju su obavljali sve do 1754. godine. Osim u sklopu vojne službe, značajan je njihov rad na kulturnom i prosvjetnom planu.
Prvotni franjevački samostan s crkvom u Koprivnici je bio sagrađen prije 1290. godine. Izgradnju je potpomogao hrvatski ban Henrik Gissing i njegov brat Ivan. Samostan je bio u sastavu Pečuške kustodije i Ugarske provincije, a crkva je nosila titular sv. Jakova i zatim Bezgrešnog začeća Bl. Dj. Marije. Godine 1372., nakon ratnih stradanja, samostan je obnovila kraljica Elizabeta Ugarska, supruga Ludovika I. Anžuvinca (1342-1382). Godine 1561. zapisi kazuju da franjevaca više nema u Koprivnici, a njihovu je imovinu general Ivan Lenković trebao razdijeliti preostalim franjevačkim samostanima.Godine 1603. franjevce je u Koprivnicu ponovno doveo provincijal Ugarske provincije Franjo Drašković. Fra Pavao Pribojević iz Hvara nastanio se uz negdašnju franjevačku crkvu, koja je u to doba služila kao župna crkva. Iz njegova doba sačuvane su dvije povelje. Godine 1613. franjevačku je crkvu zaposjeo svjetovni svećenik, te je nije želio napustiti, ali je zagrebački biskup Petar Petretić prihvatio odluku cara Ferdinanda III. kojom je 1644. naredio da se franjevcima vrati njihova crkva.

Uloga franjevaca u Koprivnici je postala osobito važna kada su preuzeli službu vojnih kapelana 1669., koju su obavljali sve do 1754. godine. Osim u sklopu vojne službe, značajan je njihov rad na kulturnom i prosvjetnom planu.
Župna crkva sv. Nikole

Župna crkva sv. Nikole ističe se u vizuri grada visokim zvonikom, a potječe iz 17. stoljeća. U 19. st. dobila je svoj današnji izgled. Uz nju je prigrađen župni dvor na kojemu je zanimljiva fino klesana kasnorenesansna nadgrobna ploča dječaka Gottharda Schratenpachsa (1608.).
Zrinski trg
Mjesto: Koprivnica
Ključne riječi trg
Regija Podravina
Najbliži grad Koprivnica
Vrsta Gradski centar

Središte grada nastalo je na mjestu nekadašnje koprivničke tvrđave. Tvrđava četverokutna oblika s ugaonim bastionima, građena je u 16. stoljeću zbog turske opasnosti, a radove je vodio znameniti arhitekt Domenico Allio. Od nje su danas očuvani su samo ostaci, dva revelina i jedan bastion. Središnji je dio utvrde u 19. stoljeću zamijenio prostrani park s paviljonom u sredini.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr