Tijekom turske invazije 1542., otočić na kojemu se nalazi Primošten je bio zaštićen zidovima i kulama i sa pomičnim mostom koji ga je spajao s kopnom. Kad su se Turci povukli, most je zamijenjen nasipom, a naselje je nazvano "Primošten", od riječi "primostiti" (premostiti).

Prema arheološkim istraživanjima život na ovim prostorima utemeljeno datira iz VII. stoljeća prije Kristova rođenja (arheološko nalazište Kunara). Administrativno gledano, područje Primoštena pokriva dio Hilličkog poluotoka kojeg spominju mnogi antički izvori. Prostore su nastavali Hilli koji su bili pripadnici Ilirskog plemena po kojem je poluotok i dobio ime.
Kao područje "predziđa kršćanstva" ovi prostori uvijek su bili u žarištu trgovačkih, administrativnih a naročito vojnih i ratnih događanja.
Premda ima povjesnih rupa, prema Kačiću je nedvojbeno da ovo područje 1386. godine nastavaju preci sadašnjeg stanovništva koji su pred najezdom otomanske sile bili prisiljeni uzmaći iz Bosne. 18 obitelji na ovim prostorima našlo je svoj novi dom. Formiraju nova naselja uz kraška polja i tako nastaju najstarija naselja Prhovo, Kruševo i Široke.
U zadnjim desetljećima XV stoljeća ni tu više nisu bili sigurni radi sve ćešćih turskih upada. Spustili su se na more i povukli se na mali otočić koji se spominje kao Caput cista ili Gola glava.Tek od godine 1564. spominje se pod imenom Primošten. Tada je već bio otočić s naseljem opasan obrambenim zidom prema kopnu. Komunikacija se vršila preko drvenog mostića od čega i dolazi naziv - pri mostu, Primošten. Komunikacija sa poljem bila je otežana radi velike udaljenosti a to je trajalo sve do konca XVII stoljeća nakon Kandijskog i Morejskog rata kada definitivno prestaje turska opasnost. Narod se ponovno vraća na stara ognjišta kako bi se posvetio poljodjelstvu i stočarstvu.
Ta migracija nije smetala da se Primošten i dalje širi te u XIX. stoljeću postaje centralno ekonomsko-društveni punkt zapadnog dijela Bosoljine (Bosiljine). Tada je već drveni mostić zamjenjen nasipom i naselje izlazi izvan zaštićenih zidina.
Stanovništvo ovog područja bavilo se isključivo zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom. Činjenica je da se od poljoprivrede, stočarstva i ribarstva na ovim prostorima mukotrpno živilo.
Suha punta (jedan od naziva radi dugih sušnih razdoblja) znala je biti maćehinski raspoložena prema tradicionalno vrijednim težačkim žuljevitim rukama. Duga sušna razdoblja znala su uništiti ljetinu radi čega Primoštenci i danas o blagdanu Gospe od Porta (27.srpnja) mole Gospu za kišu.
U drugoj polovici XX stoljeća, poput Amerike, Primošten biva otkriven za posve drugačiji način razmišljanja i življena. Grupa esperantista pod motom "Sunce, more, prijateljstvo, zdravlje" duboko je udahnula europsku i svjetsku integracijsku udrugu kada ni Europa ni svijet nisu o tome ni sanjali. Na poluotoku Raduča nastaje svjetska asocijacija koja pod navedenim motom uređuje međunarodne vrtove donoseći zemlju sa svih kontinenata i zemalja. Tada Primošten postaje središtem interkontinentalnog druženja svih ljudi dobre volje bez obzira na boju, rasu, vjeru, stas, izgled, vlast i moć. Za boravka u Primoštenu svi su bili jednaki.
Ovo je bio početak za promišljanje razvoja turizma na ovom prostoru.
Kada su marljivi Primoštenci, ponovno svojim golim rukama, zadovoljili osnovna tri elementa za razvoj turizma (struja,voda, prometnice) postavili su temelje za turistički razvoj.
Restoran "Kremik" otvoren je 1956. godine. Već tada mještani se počinju baviti kućnom radinošću (najam soba).
1962.na poluotoku Raduča podignut je kamp s restoranom. U početku je to bila oaza samo za esperantiste. Tada su se izgradila i četiri paviljona simboličnih imena, Jupiter, Mars, Saturn i Venera, zacrtavajući time interplanetarni turizam kojem smo danas i sami svjedoci .
1965. izgrađen je prvi hotel Raduča kapaciteta 250 ležaja, te se ujedno otvara i poznati restoran Vila Fenč. Godinu kasnije izgrađeni su hoteli Zora i Slava.
1970. turistička ekspanzija probija poluotok Raduču te se za potrebe gostiju u kućnoj radinosti otvara depadansa sa restoranom, samoposlugom i poštom.
1971. otvara se luksuzni hotel Marina lučica koji je sve do 1991. bio raj za naturiste. Potom slijedi izgradnja Auto kampa Punta maslin i Marine Kremik.

Gospa od Loreta
Mjesto: Primošten
Ključne riječi san, legenda, slika
Regija Sjeverna Dalmacija
Vrsta Kulturno-povijesna materijalna baština

Gospa od Loreta zaštitnica je mjesta Primošten

Sve je počelo davne 1835. godine kada je Marko Prgin sanjao sliku Gospe s malim Isusom. Marka se, kako svjedoči Ante Jadrijević, toliko dojmio taj san i nije imao mira dok nije posudio braceru, skupio ljude i zaputio se na drugu obalu Jadrana – u Loreto. Tamo je našao i kupio Gospinu sliku koju je sanjao – sliku u drvu Marije Bogorodice s malim Djetetom Isusom u njenim rukama, a sa strane kleče dva sveca: s desne sv.Rok, a s lijeve Nicolo di Barri. U gornjem dijelu slike, iznad Marijine i Isusove glave iz oblaka vire četiri glave malih anđela, a glava još jednog anđela nazire se u donjem dijelu slike.

Marko Prgin je sliku obloženu u drvenom sanduku (‘kašunu’) prevezao brodom u Primošten. Vrijedno je spomenuti da se taj drveni sanduk i dandanas čuva. Kako je slika bila naslikana tamnim bojama, brojni su Primoštenci davali svoje obiteljsko zlato i srebro kako bi se napravio zlatni i srebrni okvir koji je i danas na slici, a služi kao i zaštita.

Legenda o babi Beni i zlatnicima kraljice Nede
Mjesto: Primošten
Subregija Sjeverna Dalmacija
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Legenda

Davne 1075., otok Maslinovik, jedan iz krune od sedam primoštenskih otočića, dok je Primošten bio nenastanjen, bijaše mjesto događanja koja su bitno određivala budućnost hrvatskog kraljevstva i hrvatske državnosti.
Kraljica Neda, kći Petra Krešimira IV. i žena Slavića kojeg su ugrabili i ubili Normani, dala se u potragu za nestalim mužem. Na putu prema italiji ugrabije Streza, ujak budućeg kralja Zvonimira. Kraljica Neda je opasnost za spletkare koji vode bitku oko budućeg kralja Hrvatske nakon smrti kralja Petra Krešimira IV.
Da bi omogućili dolazak na kraljevsko rpijestolje Zvonimiru, kraljica Neda trebala je nestati iakoje bila omiljena u narodu. Jelena, Zvonimirova žena, tajno dovodi Nedu iz tamnice i nalazi joj utočište na tada pustom prostoru Primoštena, na otoku Maslinoviku. Kraljica Neda nije podnosila zatočeništvo, pa uz pomoć Vekenege prepliva s otoka na kopno na mjestu gdje je danas svjetionik na Kremiku.
Nažalost, Nedine muke nisu prestale, ubrzo bi ponovno zatočena u kuli dvorca u Bihaću. Zvonimir postaje kraljem 1075. g. i vlada do 1089.
Nakon mnogih stoljeća, ova priča dobiva i svoj nastavak. Krajem 19.st., oko 1890.g., stanovništvo Primoštena brodom se prevozi do otoka radsi skupljanja trave za svoju stoku. Trave je bilo sve manje na kopnu radi krčenja vinograda i maslinika. Tako je jednog jutra i baba Bene otplovila u rutinsko čupanje trave, što joj je kasnije poptuno promijenilo život.
U potrazi za dobrim mogorušem baba Bene iščupa busen trave ispod kojeg bljesnuše zlatnici. U tajnosti ona nakupi punu vreću zlatnika i uz ispriku da je boli glava prestane brati travu. Nakon toga, Bene je posjetila gataru koja joj je rekla da će, ako pođe na Maslinovik, ponovno naći zlatnike, ali da nakon toga neće dugo živjeti. Zna se, baba Bene je izabrala život i nikada više nije kročila na Maslinovik.
Kda su mještani, a i susjedna sela čuli za taj događaj, svi su se bacili u potragu za zlatnicima. Do dana današnjega nitko nije imao sreće, pa će tako Maslinovik još dugo čuvati tajnu babe Bene i zlatnika kraljice Nede.
Davne 1075., otok Maslinovik, jedan iz krune od sedam primoštenskih otočića, dok je Primošten bio nenastanjen, bijaše mjesto događanja koja su bitno određivala budućnost hrvatskog kraljevstva i hrvatske državnosti.

Kraljica Neda, kći Petra Krešimira IV. i žena Slavića kojeg su ugrabili i ubili Normani, dala se u potragu za nestalim mužem. Na putu prema italiji ugrabije Streza, ujak budućeg kralja Zvonimira. Kraljica Neda je opasnost za spletkare koji vode bitku oko budućeg kralja Hrvatske nakon smrti kralja Petra Krešimira IV.
Da bi omogućili dolazak na kraljevsko rpijestolje Zvonimiru, kraljica Neda trebala je nestati iakoje bila omiljena u narodu. Jelena, Zvonimirova žena, tajno dovodi Nedu iz tamnice i nalazi joj utočište na tada pustom prostoru Primoštena, na otoku Maslinoviku. Kraljica Neda nije podnosila zatočeništvo, pa uz pomoć Vekenege prepliva s otoka na kopno na mjestu gdje je danas svjetionik na Kremiku.Nažalost, Nedine muke nisu prestale, ubrzo bi ponovno zatočena u kuli dvorca u Bihaću. Zvonimir postaje kraljem 1075. g. i vlada do 1089.
Nakon mnogih stoljeća, ova priča dobiva i svoj nastavak. Krajem 19.st., oko 1890.g., stanovništvo Primoštena brodom se prevozi do otoka radsi skupljanja trave za svoju stoku. Trave je bilo sve manje na kopnu radi krčenja vinograda i maslinika. Tako je jednog jutra i baba Bene otplovila u rutinsko čupanje trave, što joj je kasnije poptuno promijenilo život.
U potrazi za dobrim mogorušem baba Bene iščupa busen trave ispod kojeg bljesnuše zlatnici. U tajnosti ona nakupi punu vreću zlatnika i uz ispriku da je boli glava prestane brati travu. Nakon toga, Bene je posjetila gataru koja joj je rekla da će, ako pođe na Maslinovik, ponovno naći zlatnike, ali da nakon toga neće dugo živjeti. Zna se, baba Bene je izabrala život i nikada više nije kročila na Maslinovik.
Kada su mještani, a i susjedna sela čuli za taj događaj, svi su se bacili u potragu za zlatnicima. Do dana današnjega nitko nije imao sreće, pa će tako Maslinovik još dugo čuvati tajnu babe Bene i zlatnika kraljice Nede.
Izdvajamo
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr