Privlaka je slikovito turističko i ribarsko mjesto na Zadarskoj rivijeri smješteno na prostranom, ravnom poluotoku. Sa sve tri strane obgrljena kristalnim pijeskom i bogomdanim plažama, najvažnija je spona između najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada Nina na sjeveroistoku, te otoka Vira na zapadu.
Privlaka se u pisanim dokumentima prvi puta spominje 1296.g. kao vinogradarsko mjesto. Ime joj je kroz stoljeća doživljavalo mjene: Brevilaqua, Privilacha, Priulacha…do oblika kakav danas znamo.
Doživjeti Privlaku znači rano ujutro doći u živopisnu lučicu u središtu mjesta. Ovdje ribari na stari i posve tradicionalan način prebiru mreže nakon jutarnjeg ribolova, nudeći svježu ribu. Privlačani su poznati po ludru, ribolovu tradicije, koji se već niz desetljeća prenosi s koljena na koljeno. 
Uz samu lučicu prema zapadu, počinje i šetnica koja je obujmila gotovo cijeli poluotok, a pruža pogled na nezaboravan zalazak sunca. 

Mjesto je poznato po sabunjarima, ljudima koji su mukotrpnim vađenjem pijeska iz mora postali nadaleko poznati te nakon 2. svjetskog rata izgradili bijeli grad Zadar udaljen samo 15 minuta vožnje. Svojim drvenim brodovima (trabakulima, bracerima i leutima) su razvozili pjesak uzduž cijele hrvatske obale. Sabunjari su ostavili dubok trag u životu privlačkog čovjeka, te je po njima nogometni klub u Privlaci dobio naziv "Sabunjar".

Privlaka je smještena na prostranom, ravnom poluotoku pjeskovitog tla (7 km dužine i 4 km širine) koji sa sjeveroistočne strane zatvara Ninski zaljev, a s jugozapadne Zadarski kanal. Od Zadra je udaljena 18 km, od povijesnog i najstarijeg hrvatskog grada Nina 5,5 km, a od turističkog naselja Zaton koje obiluje brojnim sportsko zabavno-rekreativnim sadržajima svega 8,5 km.
Legenda o Sokolaru
Mjesto: Privlaka
Ključne riječi legenda, Sokolar
Regija Sjeverna Dalmacija
Subregija Zadarska rivijera
Vrsta Legenda

Sjeverno od crkvice Sv. Vida, u polju, nalazi se najpoznatiji od mnogobrojnih privlačkih bunara – Sokolar – za koji se veže legenda o nesretnoj ljubavi:
... Sokolar, pošto gorkim suzama zali jagodu, sav tužan i rasplakan dođe kući majci. Prislavka, njegova majka, koja također, zbog sinovljeva sna, bijaše zdvojna i, kad ga ugleda onako tužna gdje dolazi kući, prestrašena, upita ga što mu je. A on joj ispripovijedi sve po redu kako se bijaše dogodilo. Tada mu ona, tješeći ga, obeća naći ljepšu, plemenitiju i kreposniju draganu. Ali on, ni za što ne mareći i prostrijevši se majci na krilo, ne mogući se utješiti, neprestano cvileći i jadikujući, na majčinu krilašcu, po sili nebeskoj, pretvori u vodu. A ta voda još nosi njegovo ime, Sokolar ...
Sjeverno od crkvice Sv. Vida, u polju, nalazi se najpoznatiji od mnogobrojnih privlačkih bunara – Sokolar – za koji se veže legenda o nesretnoj ljubavi:... Sokolar, pošto gorkim suzama zali jagodu, sav tužan i rasplakan dođe kući majci. Prislavka, njegova majka, koja također, zbog sinovljeva sna, bijaše zdvojna i, kad ga ugleda onako tužna gdje dolazi kući, prestrašena, upita ga što mu je. A on joj ispripovijedi sve po redu kako se bijaše dogodilo. Tada mu ona, tješeći ga, obeća naći ljepšu, plemenitiju i kreposniju draganu. Ali on, ni za što ne mareći i prostrijevši se majci na krilo, ne mogući se utješiti, neprestano cvileći i jadikujući, na majčinu krilašcu, po sili nebeskoj, pretvori u vodu. A ta voda još nosi njegovo ime, Sokolar ...
Kulturna baština Privlake
Mjesto: Privlaka
Ključne riječi Sv. Vid, graditeljska baština
Regija Sjeverna Dalmacija
Subregija Zadarska rivijera
Najbliži grad Zadar
Vrsta Sakralni spomenik

Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi od 10. travnja 1296. godine. Zadranin Ivan zamolio je toga dana zadarskog bilježnika Tarallo Henrika da mu sastavi oporuku u kojoj se između ostalog navodi: Vinea mea de Privlaka – moj vinograd u Privlaci.
O bogatoj povijesti Privlake svjedoče i brojni arheološki nalazi te ostaci sakralnih objekata među kojima su:
Crkva Sv. Barbare (13. st.) koja se nalazi kod zaseoka Grbići sa sjeverne strane ceste koja iz Nina vodi u Privlaku,ostaci crkve Sv. Kate iz 14. st. koja se nalazi na manjoj uzvisini usred vinograda, oko 1 km sjevernije od Sv. Barbare, označena je i
na dvije karte, topografskoj iz 1675. i na Coronellijevoj karti iz 1678 god.
Crkva Sv. Vida (14. st) jedina je starija sačuvana crkva na privlačkom poluotoku i bila je župna crkva sela Kupara. Sv. Vid je zaštitnik ljekarnika, pivara, plesača, glumaca, gluhonjemih. Ostala je poljska crkva i danas se u njoj provodi Služba Božja samo na dan Sv. Vida, 15. lipnja.
Župna crkva Sv. Marije (19. st.) smještena je na nekadašnjoj periferiji sela i upravo iz tog razloga s vremenom našla se na glavnoj prometnici, danas asfaltnoj cesti na neograđenom, brisanom prostoru. Na glavnome oltaru nalazi se zanimljiva pala iz ciklusa Marijina života. Iako ne spada u vrhunska djela baroknih majstora, slika je zanimljiva upravo svojom baroknom narativnošću. Župna crkva sv. Marije se ubraja u najljepše primjere izvorne klasističke arhitekture u Dalmaciji.
Od ostalih crkvi na privlačkom području svakako još treba spomenuti i crkvu Sv. Petra iz 17.st. te crkvu sv. Kristofora (1398.g) od kojih danas ništa nije vidljivo.
Stare privlačke crkve, kao graditeljska baština, makar u oskudnim ostacima, odražavaju kulturu kršćanskih stoljeća, a danas se pred nama pojavljuju kao jedinstveno zdanje, koje se gradilo i dograđivalo generacijama.
Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi od 10. travnja 1296. godine. Zadranin Ivan zamolio je toga dana zadarskog bilježnika Tarallo Henrika da mu sastavi oporuku u kojoj se između ostalog navodi: Vinea mea de Privlaka – moj vinograd u Privlaci.O bogatoj povijesti Privlake svjedoče i brojni arheološki nalazi te ostaci sakralnih objekata među kojima su:
  • Crkva Sv. Barbare (13. st.) koja se nalazi kod zaseoka Grbići sa sjeverne strane ceste koja iz Nina vodi u Privlaku, ostaci crkve Sv. Kate iz 14. st. koja se nalazi na manjoj uzvisini usred vinograda, oko 1 km sjevernije od Sv. Barbare, označena je ina dvije karte, topografskoj iz 1675. i na Coronellijevoj karti iz 1678 god.
  • Crkva Sv. Vida (14. st) jedina je starija sačuvana crkva na privlačkom poluotoku i bila je župna crkva sela Kupara. Sv. Vid je zaštitnik ljekarnika, pivara, plesača, glumaca, gluhonjemih. Ostala je poljska crkva i danas se u njoj provodi Služba Božja samo na dan Sv. Vida, 15. lipnja.
  • Župna crkva Sv. Marije (19. st.) smještena je na nekadašnjoj periferiji sela i upravo iz tog razloga s vremenom našla se na glavnoj prometnici, danas asfaltnoj cesti na neograđenom, brisanom prostoru. Na glavnome oltaru nalazi se zanimljiva pala iz ciklusa Marijina života. Iako ne spada u vrhunska djela baroknih majstora, slika je zanimljiva upravo svojom baroknom narativnošću. Župna crkva sv. Marije se ubraja u najljepše primjere izvorne klasističke arhitekture u Dalmaciji.
Od ostalih crkvi na privlačkom području svakako još treba spomenuti i crkvu Sv. Petra iz 17.st. te crkvu sv. Kristofora (1398.g) od kojih danas ništa nije vidljivo. Stare privlačke crkve, kao graditeljska baština, makar u oskudnim ostacima, odražavaju kulturu kršćanskih stoljeća, a danas se pred nama pojavljuju kao jedinstveno zdanje, koje se gradilo i dograđivalo generacijama.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr