Kalnik je prvenstveno gora Kalnik koja se proteže u smjeru Jugozapad – jugoistok, karakterizira ga mala nadmorska visina (643m) i gole vapnenačke stijene koje su atraktivne za slobodno penjanje.
slika
Zbog povoljnog položaja kalničkog gorja, i dobre termike svoje trenutke užitka pronašli su paraglideri, koji na Kalniku imaju dva poletišta.
slika
Pogodnosti Kalnika za život otkirli su naši preci još u mlađem brončanom dobu, od kada je Kalnik kontinuirano naseljen.

Utvrdu Veliki Kalnik s početka 13. stoljeća opsjedali su brojni osvajači: Tatari, Avari, Turci, no nikad ju nisu osvojili. Još i danas je najočuvanija srednjovjekovna utvrda ovog dijela Hrvatske.
slika
Iznimno očuvana i po mnogim obilježjima jedinstvena priroda Kalnika prepoznata je kao takva i zaštićena. Čak 4200 hektara kalničke prirode nalazi se u Značajnom krajobrazu Kalnik, te 5.35 hektara u Botaničkom rezervatu Mali Kalnik. Najljepši dijelovi kalničke prirode mogu se doživjeti obilaskom uređene Poučne staze.

Žaštićena je i jedinstvena tradicijska arhitekrura starih drvenih klijeti u tzv. Ilici pokraj sela Vojnovec, a vinogradarski običaji po Križevačkim štatutima od davnina se održavaju sa kalničkim vinom.
http://www.tz.kalnik.hr

Veliki Kalnik
Mjesto: Kalnik
Ključne riječi Bela IV, castrum, Crna kraljica
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Podravina i Prigorje
Najbliži grad Koprivnica
Vrsta Utvrda



Na svega nekoliko kvadratnih kilometara posjetitelji mogu doživjeti duh povijesti od bakrenog doba, brončanog doba, rimskog carstva, burnog srednjeg vijeka, do drugog svjetskog rata.
Rana povijest

Na području Kalnika nalazi se nekoliko arheološkoh lokaliteta od prapovjeti do kasnog srednjeg vijeka. Najstariji areološki lokalitet nalazi se na prostoru kompleksa Stari grad Veliki Kalnik, tu su naime pronađeni ostaci Lasinjske kulture koja pripada razdoblju Enolita odnostno bakrenog doba 14. st prije Krista. Ta kultura je gusto naseljavala čitavo kalničko područje. Od značajnijih nalazišta za spomenuti je arheološki lokalitet Igrišće, kultura Polja sa žarama koje pripada mlađem brončanom dobu. Arheološki lokalitet se nalazi na samoj Poučnoj stazi.
Veliki Kalnik



Prvi pisani tragovi Kalnika sežu u srednji vijek, kada ga kralj Bela IV. spominje kao utvrdu «castrum nostrum Kemluk» koja je odigrala važne ulogu u obrani od Tatara.

Srednji vijek razdoblje je najvećeg uspona Kalnika koji je u to vrijeme bio središte gospoštije. Kako se doznaje iz starih dokumenata, ime Veliki Kalnik najprije se odnosilo na područje istoimene Veliko kalničke županije, dok se sam srednjovjekovni grad (castrum) spominje pod tim imenom 1243. i 1264. godine i to u kraljevom vlasništvu. Od 14. stoljeća podno castruma razvija se i srednjovjekovno podgrađe ili subordium pod imenom Brezovica, od kojeg se do danas razvilo naselje Kalnik.

U nizu zanimljivosti iz bogate povijesti Velikog Kalnika nezaobilazna je legenda o Kalničkim šljivarima, koja govori kako su Tatari opsadom i izgladnjivanjem branitelje Kalnika pokušali prisiliti na predaju, međutim hrabri seljaci potajno su ih hranili šljivama te na taj način prisilili osvajače od daljnje opsade.

Zanimljiv je i podatak da je u tamnicama grada četiri godine tamničio bugarski kralj Strahimir Aleksandrović od 1365. do 1369. godine. Njega je zarobio kralj Ludovik I. S spomenutim kraljem u Kalnik je došlo i više članova njegove pratnje. Međutim kad se kralj Strašimir nakon uspostavljenog mira i svojeg puštanja na slobodu vraćao natrag u Vidin, neki Bugari iz pratnje nisu htjeli s njim, jer su se poženili i udomaćili podno Kalnika. U jednoj povelji iz 1609. spominje se i brezovečki sudac Stjepan Bugarin, da bi se ovo prezime zadržalo na području Kalnika i Kamešnice sve do danas. Krajem 14. stoljeća u Velikom Kalniku boravio je i ugarsko-hrvatski kralj Sigismund (Žigmund) i njegova supruga Barbara Celjska, koja je bila opaka i u ovdašnjem puku ostala je poznata pod nazivom «Crna kraljica». Turci također nikad nisu osvojili Veliki Kalnik, iako su ga napadali krajem 16. i 17. stoljeća, a 1565. su kod obližnjeg Obreža doživjeli i jedan od značajnih poraza.

Brojni kasniji vlasnici Velikog Kalnika na stijenama dograđuju i pregrađuju utvrdu, tako da ona sadrži građevinske elemente od romanike, gotike do baroka. U 17. stoljeću ovdje su vlasnici utvrde i imanja Draškovići i Orehovečki, pa kasnije Keglevići, Patačići i na kraju Ožegovići. Nakon prestanka opasnosti od Turaka te pogotovo nove sigurnosno – gospodarske organizacije u 18. stoljeću, tvrđava Veliki Kalnik gubi svoje značenje, a život se seli u naselje Kalnik i dalje u pitomo kalničko prigorje. Današnji ostaci grada iz više su faza, a osobito se ističe visoka kvadratična kula, koja je svoj definitivni oblik dobila u 16. stoljeću s jastučnim ugaonim kamenjem, lijepo uklesanim u prozorima i spiralnim stubištem u unutrašnjosti. U istočnom dijelu grada sačuvani su ostaci kapele, a u 17. stoljeću prizidan je i barokni dvor. Danas do vrha utvrde vodi stubište, a s vrha najviše kule puca pogled na prekrasne prigorske valovite pejzaže. Za lijepog vremena pogled seže do vrhova Bilogore, Psunja, Papuka, Zrinske i Petrove gore.
Crkva sv. Brcka
Mjesto: Kalnik
Ključne riječi ulaz, kula, strelnice. freske
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Podravina i Prigorje
Najbliži grad Koprivnica
Vrsta Sakralni spomenik

Crkva sv. Brcka se kao župna crkva spominje 1501. godine no građevina je vjerojatno starija međutim ne postoje pisani dokazi.

Uz crkvu je smješten monumentalni zvonik – kula, koji je u srednjem vijeku bio sklonište pred osvajačima i pljačkašima. Njegova je specifičnost visoki ulaz do kojeg se nekada moglo samo uz pomoć ljestvi, te uski prozori tzv. strelnice.

U crkvi su očuvane vrlo vrijedne gotičke freske iz 14. stoljeća iz najranije faze izgradnje crkve te freske prikazuju mučeničku smrt Sv. Petra iz Verone. Freske su tadašnja donacije kralja Ludovika I. Kroz te freske vidljiva je važnost i značenje nekadašnje slobodnog kraljevskog grada Brezovice kao i kulturnih crkvenih patrona, gospodara Velikog Kalnika.

Freske iz 14 stoljeća

Crkva je obnovljena 1518. godine kada poprima današnji oblik odnosno kasnogotičku organizaciju prostora crkve. U toj fazi obnove cijelo svetište crkve oslikano je rustičnim zidnim slikarijama (freskama) koje su rad vjerojatno nekog domaćeg majstora s početka 16. stoljeća. Na freskama iz tog razdoblja prikazan je Krist u slavi, sunce i mjesec, simboli evanđelista i anđeli na svodu, a na stijenama u tri zone sveci i svetice, apostoli, glava Kristova, troglavo Trojstvo te dva feudalna donatora (vjerojatno Tomo Bakač Erdödy i Baltazar Alapić, graditelj svetišta ili njegov sin (Ivan).

U crkvi se nalazio gotički drveni reljef «Rođenje Isusovo» iz 15. stoljeća, koji je prenijet u župnu crkvu u Križevce te kanobarokni inventar. Svojim arhitektonskim osobinama crkva sv. Brcka zauzima zančajno mjesto u okviru hrvatske sakralne umjetnosti, bacajući osobito svjetla na složena stilska strujanja kasnoga srednjeg vijeka. (Anđela Horvat, Miljenka Fischer,)
Kapela sv. Andrije
Mjesto: Kalnik
Ključne riječi gotika, barok, kapela
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Podravina i Prigorje
Najbliži grad Koprivnica
Vrsta Sakralni spomenik

Kapela sv. Andrije u Kamešnici primjer je vrlo vrijedne gotičke, kasnije barokizirane kapele. Kapela je jedna od rijetkih u sjeverzozapadnoj Hrvatskoj koja je očuvala svoj izvorni gotički vanjski oblik dok su gotički detalji devastirani obnovom u doba baroka.


Prvi pisani spomen kapele datira iz 1377. godine kada je posvećena od skradinskog nadbiskupa Mihaela. Oblikom je to jednobrodna građevina s četverokutnim svetištem.

Na gotičko 15. stoljeće podsjeća ulaz u crkvu na sredini lađe – zašiljeni kameni portal, dok se na glavnom pročelju (iznad kojeg se podiže omanji rudimentni zvonik u obliku preslice) nalazi rustična rozeta.

Vidljivi su i tragovi zašiljenih gotičkih prozora koji su nekada sezali mnogo niže prema tlu, međutim isti su vjerojatno u razdoblju bakroka dijelom zazidani. Kapela je izvorno bila prekrivena drvenom šindrom pretpostavlja se da je to s obzirom na strminu krova bio jedini mogući pokrov. Crkva je 2008. godine ponovo dobila izvorni pokrov od drvene šidre, kao i zvonik u obliku preslice.

Prema zapisima iz 1380. godine na lokaciji oko crkve spominje se vlastelinski kaštel od kojeg danas osim razasute kamene građe oko crkve nema značajnijih ostataka.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr