Grad Krk, glavno naselje na istoimenom otoku, spada među one jadranske i mediteranske gradove Hrvatske gdje su na svakom koraku vidljivi tragovi njegove višetisućljetne prošlosti. Već u samom nazivu grada KRK naziremo tragove predromanske, ilirske civilizacije koja je grad i otok Krk nazivala K(u)R(y)K(ta), tj. Kuryeta. Širenjem Rimskog carstva na istočnu obalu Jadrana Krk postaje istaknuto rimsko naselje municipium kojeg su njegovi stanovnici s ponosom nazivali Splendidissima Civitas Kuryctarum, tj. presjajni grad Krčana, kako čitamo na kamenom natpisu s početka IV. stoljeća poslije Krista. Grad je tada imao, a danas je arheološkim nalazima potvrđeno, i termalna kupališta ukrašena šarolikim podnim mozaicima.
Ranom pojavom kršćanstva na obalnom prostoru grad Krk zarana postaje i biskupsko sjedište, što je i danas, te se u brojnim sakralnim objektima naziru svi oblici kršćanske kulture. Unutar rimskog grada imala je prva kršćanska zajednica ponajprije svoj oratorij (molitveno mjesto) koji je u V. stoljeću prerastao u ranokršćansku baziliku čiji tragovi kršnog zdenca, ostaci podnog mozaika, razna ornamentika u kamenu i jedinstveni kapitel s motivima ptica koje se hrane ribom, tj. simbolom euharistije, i danas su vidljivi.
Temeljitom pregradnjom ovog bazikalnog objekta u 12. stoljeću nastaje sadašnja katedrala u romaničkom stilu. U gotičkom stilu u 15. stoljeću sagrađena je znamenita Frankopanska kapela, dok su oltarne pregrade i dva bočna ambona napravljena u renesansnom stilu u 15. i 16. stoljeću. Jedinstveni sakralni kompleks zajedno s katedralom čini troapsidalna i trobrodna romanička crkva sv. Kvirina, zaštitnika grada i krčke biskupije, sagrađena u 12. stoljeću, i predstavlja na istočnoj obali Jadrana jedinstveni tip rješenja dvokatne građevine. Naime, u prizemlju tzv. kripti, nalazi se velikim masivnim lukovima nadsvođena crkva posvećena sv. Margariti. Gradnjom zvonika u 16. i restauracijom u 18. stoljeću kada dobiva sadašnji izgled dovršava se višestoljetno oblikovanje ovog sakralnog kopleksa.
Grad Krk, glavno naselje na istoimenom otoku, spada među one jadranske i mediteranske gradove Hrvatske gdje su na svakom koraku vidljivi tragovi njegove višetisućljetne prošlosti. Već u samom nazivu grada KRK naziremo tragove predromanske, ilirske civilizacije koja je grad i otok Krk nazivala K(u)R(y)K(ta), tj. Kuryeta. Širenjem Rimskog carstva na istočnu obalu Jadrana Krk postaje istaknuto rimsko naselje municipium kojeg su njegovi stanovnici s ponosom nazivali Splendidissima Civitas Kuryctarum, tj. presjajni grad Krčana, kako čitamo na kamenom natpisu s početka IV. stoljeća poslije Krista. Grad je tada imao, a danas je arheološkim nalazima potvrđeno, i termalna kupališta ukrašena šarolikim podnim mozaicima. Ranom pojavom kršćanstva na obalnom prostoru grad Krk zarana postaje i biskupsko sjedište, što je i danas, te se u brojnim sakralnim objektima naziru svi oblici kršćanske kulture. Unutar rimskog grada imala je prva kršćanska zajednica ponajprije svoj oratorij (molitveno mjesto) koji je u V. stoljeću prerastao u ranokršćansku baziliku čiji tragovi kršnog zdenca, ostaci podnog mozaika, razna ornamentika u kamenu i jedinstveni kapitel s motivima ptica koje se hrane ribom, tj. simbolom euharistije, i danas su vidljivi.Temeljitom pregradnjom ovog bazikalnog objekta u 12. stoljeću nastaje sadašnja katedrala u romaničkom stilu. U gotičkom stilu u 15. stoljeću sagrađena je znamenita Frankopanska kapela, dok su oltarne pregrade i dva bočna ambona napravljena u renesansnom stilu u 15. i 16. stoljeću. Jedinstveni sakralni kompleks zajedno s katedralom čini troapsidalna i trobrodna romanička crkva sv. Kvirina, zaštitnika grada i krčke biskupije, sagrađena u 12. stoljeću, i predstavlja na istočnoj obali Jadrana jedinstveni tip rješenja dvokatne građevine. Naime, u prizemlju tzv. kripti, nalazi se velikim masivnim lukovima nadsvođena crkva posvećena sv. Margariti. Gradnjom zvonika u 16. i restauracijom u 18. stoljeću kada dobiva sadašnji izgled dovršava se višestoljetno oblikovanje ovog sakralnog kopleksa.
Frankopani
Rod velikaške obitelji Frankopana vuče podrijetlo od krčkih knezova, a u dokumentima se spominje od XII. stoljeća. Pod imenom Frankopana povijest ih bilježi od 1430. godine. Grad Krk vrlo pomno čuva tradiciju ove plemenitaške obitelji koja se uz obitelj Zrinskih ponosno naziva magnatima hrvatske kulture i povijesti. Bili su velikani na gospodarskom i političkom polju, u vječitoj borbi za samosvojnost Hrvatske. U tom su nastojanju i stradali, u tom je nastojanju zatrt njihov rod: 30. travnja 1671.  u 9 sati ujutro pred gradskom oružarnicom u Bečkom Novom Mestu kažnjeni su smrtnom kaznom. Uz posebne pogrebne svečanosti njihovi su posmrtni ostaci 30. travnja 1919. preneseni u grobnicu iza glavnog oltara zagrebačke katedrale. Tamo, uz hodočašće i poštovanje cijelog hrvatskog naroda, leže još i danas.
Krk je bio jedan od strateških frankopanskih gradova koji i danas baštini vrlo dobro uščuvani frankopanski kaštel na trgu Kamplin – idealnu prirodnu scenu i kulisu ljetnih kulturnih priredaba te knežev dvor – krčku rezidenciju ove obitelji. Vrijedi posjetiti obiteljsku kapelu u katedrali – lijep primjer gotičkoga stila. Pored ove materijalne baštine, Krk nastoji sačuvati uspomenu na Frankopane oživljavajući duh njihova vremena putem raznih manifestacija koje grad ponesu natrag u srednjovjekovlje, natrag u renesansu pa njime nečujno prolaze kostimirani knez i kneginja, pučani, paževi, strijelci…
Muzeji
Mjesto: Grad Krk
Ključne riječi sakralna zbirka, plutej, drveni kip patrona, oltarna pala

CRKVA SV. KVIRINA – SAKRALNA ZBIRKA
Vrijedna sakralna zbirka prestavljena je u jedinstvenoj katnoj romaničkoj crkvi. Izloženi su pluteji (oltarne pregrade) s motivima križa i čempresa, drveni kip Patrona iz gotike, te svakako najvrijednija - oltarna pala iz 15.st. koja prikazuje motiv Marijine krunidbe
Trg Sv. Kvirina, 51500 Krk
Tel/fax: 051 221 341
ZAVIČAJNA ETNOGRAFSKA ZBIRKA KORNIĆ
Obiteljska dvokatnica opremljena je starinskim namještajem, priborom i alatom i odiše ugođajem nekadašnjih vremena. Za vrijeme razgledavanja imajte na umu da su pred tek pedesetak godina tako bile opremljene kornićarski domovi.
Kamenica 16, 51517 Kornić
Gsm 1: 091 50 93 781 - Damir Kremenić
Gsm 2: 091 569 33 09 - Frana Mrakovčić
  • CRKVA SV. KVIRINA – SAKRALNA ZBIRKA - Vrijedna sakralna zbirka predstavljena je u jedinstvenoj katnoj romaničkoj crkvi. Izloženi su pluteji (oltarne pregrade) s motivima križa i čempresa, drveni kip Patrona iz gotike, te svakako najvrijednija - oltarna pala iz 15.st. koja prikazuje motiv Marijine krunidbe
Trg Sv. Kvirina, 51500 Krk
Tel/fax: 051 221 341

  • ZAVIČAJNA ETNOGRAFSKA ZBIRKA KORNIĆ Obiteljska dvokatnica opremljena je starinskim namještajem, priborom i alatom i odiše ugođajem nekadašnjih vremena. Za vrijeme razgledavanja imajte na umu da su pred tek pedesetak godina tako bile opremljene kornićarski domovi.
Kamenica 16, 51517 Kornić
Gsm 1: 091 50 93 781 - Damir Kremenić
Gsm 2: 091 569 33 09 - Frana Mrakovčić
Sv. Krševan
Mjesto: Grad Krk
Ključne riječi kupola, apsida

Spomenik najviše vrijednosti datira se u XI – XII. stoljeće. Oko kružne osnove s kupolom nižu se tri polukružne apside s polukupolama. Nalazi se iznad uvale Čavlena.
Sv. Dunat
Mjesto: Grad Krk
Ključne riječi apsida, nasljeđe, nulta kategorija

Prvorazredni spomenik sakralne hrvatske arhitekture. Riječ je o crkvici iz prve polovice XII. stoljeća četverolisnoga tlocrta. Iz njenog središnjeg četvrtastog prostora koji je nadsvođen kupolom izlaze tri apside. Neka Vas jednostavnost ne iznenadi: stojite pred iznimno značajnim nasljeđem hrvatske sakralne arhitekture, njenim svojevrsnim prototipom. Spomenik nulte kategorije.
Volsonis
Mjesto: Grad Krk
Ključne riječi bedem, forum, žrtvenik

Prvi otkriveni gradski bedemi. Povijesne iskopine vezane uz forum – središnji dio rimskog municipija. Pronađen je žrtvenik iz I stoljeća p.n.e. iz kolekcije „Venerinog hrama“, prvi i jedini na istočnoj obali Jadrana.
Gradska vijećnica
Mjesto: Grad Krk
Ključne riječi kula, grb, sat

U prizemlju ove kule-zgrade iz XV. st. postojala su gradska vrata. Kulu su gradili otočani bez plaćene nadnice. Na njenom istočnome zidu nalaze se grbovi dužda Augustina Barbariga. Pod njima je sat s 24 polja koji se prvi put spominje 1538.
Krčka Katedrala
Mjesto: Grad Krk
Ključne riječi terme, mozaik, krstionica, romanika, Bogorodica, orahovina

Krčka katedrala je uz Frankopanski kaštel vizualno najdomljiviji objekt u gradu. No ne radi se samo o katedrali već o jedinstvenom kompleksu više sakralnih objekata: katedrali Uznesenja Marijina, crkvi Sv. Kvirina i crkvi Sv. Margarete.
Za vrijeme iskapanja između 1956. i 1963. uz sjeverni dio katedrale otkrivene su Rimske terme iz 1. stoljeća. Bijeli podni mozajk termi očuvan je u cisterni, dok su ostali dijelovi još uvijek skriveni pod zemljom. Prema nekim izvorima već u 3. ili 4. stoljeću dio termi preuređen je u crkvu, a krajem 5. stoljeća izgrađena je i ranokršćanska bazilika koja čini okosnicu današnje katedrale. Kao što je to bio običaj s početka kršćanstva, krstionica je bila smještena izvan korpusa crkve, a kao takva koristila se sve do 1565. godine. Također valja reći da je bila izgrađena na prostoru jednog od bazena termi koji je korišten dok su postojali katekumeni. Kasnije je krstionica priključena prostoru crkve, a otkrivena je 1966. godine kada se i bazen prekrio pločom s natpisom: Piscina antiqui baptisterii.
Današnji izgled katedrale, posvećene Marijinu Uznesenju odaje, romanički stil gradnje 11. i 12. stoljeća kad je u spisima prvi puta i spomenuta, godine 1186. Iznad četvrtog južnog kapitela (od sadašnjeg ulaza) nalazi se natpis posvećen Bogorodici, a razlog zbog kojeg je smješten u središtu crkve jest taj što je upravo na tom mjestu bio kraj stare ranokršćanske bazilike. Potvrdu tome dala su i iskapanja pri kojima je pronađen temelj zida koji je zatvarao crkvu. U dva reda stupova, sedam bližih oltaru nalazilo se u dijelu stare bazilike. Stupovi su izrađeni od domaćeg, a neki od dovezenog kamena i nisu povezani s kapitelima. Od četrnaest stupova, dvanaest ih ima kapitele korintskog tipa, dok je jedan kapitel u južnom redu klasičan, a jedan (prvi do oltara) iz sjevernog reda jedini prikazuje ranokršćanske simbole Euharistije.  Tijekom stoljeća na bočne su zidove crkve pridodavane brojne kapele s oltarima. Oko 1450. Ivan VII. Frankopan dao je u gotičkom stilu izgraditi kapelu sv. Barbare na čijem su stropu smješteni grbovi obitelji Frankopan. Godine 1500. po nacrtu "majstora Franje" izrađena su dva skupocjena renesansna ambona. Godine 1538. produžena je apsida kao i 1700. kada je u sklopu drugih preinaka uređen prostor za orgulje i zbor.
Sakristiju crkve krasi majstorski oblikovana orahovina: ormar koji pokriva zid sakristije izrađen je 1697. - 98., trinaest kanoničkih klupa godine 1699., a biskupski tron 1717. Majstoriju su izveli Ivan Sneit i Franjo Zierer.
Krčka katedrala je uz Frankopanski kaštel vizualno najdomljiviji objekt u gradu. No ne radi se samo o katedrali već o jedinstvenom kompleksu više sakralnih objekata: katedrali Uznesenja Marijina, crkvi Sv. Kvirina i crkvi Sv. Margarete. Za vrijeme iskapanja između 1956. i 1963. uz sjeverni dio katedrale otkrivene su Rimske terme iz 1. stoljeća. Bijeli podni mozaik termi očuvan je u cisterni, dok su ostali dijelovi još uvijek skriveni pod zemljom. Prema nekim izvorima već u 3. ili 4. stoljeću dio termi preuređen je u crkvu, a krajem 5. stoljeća izgrađena je i ranokršćanska bazilika koja čini okosnicu današnje katedrale. Kao što je to bio običaj s početka kršćanstva, krstionica je bila smještena izvan korpusa crkve, a kao takva koristila se sve do 1565. godine. Također valja reći da je bila izgrađena na prostoru jednog od bazena termi koji je korišten dok su postojali katekumeni. Kasnije je krstionica priključena prostoru crkve, a otkrivena je 1966. godine kada se i bazen prekrio pločom s natpisom: Piscina antiqui baptisterii.
Današnji izgled katedrale, posvećene Marijinu Uznesenju odaje, romanički stil gradnje 11. i 12. stoljeća kad je u spisima prvi puta i spomenuta, godine 1186. Iznad četvrtog južnog kapitela (od sadašnjeg ulaza) nalazi se natpis posvećen Bogorodici, a razlog zbog kojeg je smješten u središtu crkve jest taj što je upravo na tom mjestu bio kraj stare ranokršćanske bazilike. Potvrdu tome dala su i iskapanja pri kojima je pronađen temelj zida koji je zatvarao crkvu. U dva reda stupova, sedam bližih oltaru nalazilo se u dijelu stare bazilike. Stupovi su izrađeni od domaćeg, a neki od dovezenog kamena i nisu povezani s kapitelima. Od četrnaest stupova, dvanaest ih ima kapitele korintskog tipa, dok je jedan kapitel u južnom redu klasičan, a jedan (prvi do oltara) iz sjevernog reda jedini prikazuje ranokršćanske simbole Euharistije.  Tijekom stoljeća na bočne su zidove crkve pridodavane brojne kapele s oltarima. Oko 1450. Ivan VII. Frankopan dao je u gotičkom stilu izgraditi kapelu sv. Barbare na čijem su stropu smješteni grbovi obitelji Frankopan. Godine 1500. po nacrtu "majstora Franje" izrađena su dva skupocjena renesansna ambona. Godine 1538. produžena je apsida kao i 1700. kada je u sklopu drugih preinaka uređen prostor za orgulje i zbor.
Sakristiju crkve krasi majstorski oblikovana orahovina: ormar koji pokriva zid sakristije izrađen je 1697. - 98., trinaest kanoničkih klupa godine 1699., a biskupski tron 1717. Majstoriju su izveli Ivan Sneit i Franjo Zierer.
Frankopanski kaštel
Mjesto: Grad Krk
Ključne riječi Frankopan, kula, sudnica, Kamplin, Venecija

Frankopanski kaštel na Kamplinu podigla je plemička obitelj Frankopan, kroz više stoljeća i više generacija. Nakon smrti prvog krčkog kneza Dujma njegovi sinovi nastavljaju gospodariti otokom preuzetim u najam od Venecije, te s ekonomskim jačanjem obitelji ostavljaju i prve arhitektonske tragove u gradu Krku.
Najstariji dio fortifikacijskog objekta je četverokutna kula uz zgradu biskupije, u kojoj je bila smještena frankopanska sudnica. O tome govori natpis na luneti iznad ulaza koji kaže da je zdanje podignuto godine 1191. u doba biskupa Ivana te knezova Bartula i Vida uz pomoć čitave općine. Najstarija poznata nam slika Krka nalazi se na pali velikog oltara na Košljunu. Drži je sv. Kvirin, zaštitnik grada. Sliku je oko 1530. naslikao Girolamo da Santa Croce. Ovakva bi slika mogla biti samo simbolična ali nije. Slikar je ili sam bio u Krku ili mu ga je netko točno opisao, budući da je glavne objekte grada točno situirao i naslikao. Na toj je slici vidljiva je i sudnica, koja je viša od ostalih kula što znači da je imala još jedan kat. Međutim, sam interijer ondašnje sudnice nije nam poznat, no zna se da ishodi suđenja ponekad i nisu bili najugodniji. Okrugla kula na sjevernom kutu kaštela s koso proširenim donjim dijelom, sagrađena je nakon četvrtaste i to najvjerojatnije u 13. stoljeću. Obnovljena je oko 1480. i još jednom oko 1600., a na njoj je uzidana ploča s lavom sv. Marka i natpisom: Aureae Venetorum libertati, koji potječe iz 1500. godine. Ta cilindrična kula ima dva kata i visoko potkrovlje. U prizemlju su nekoć bila dvoja vrata: jedna otvorena prema Kamplinu, a druga prema unutrašnjosti kaštela. U kulu iz unutrašnjosti kaštela vode stepenice do prvog kata, na drugi kat i u potkrovlje. Na istočnom dijelu kaštela, okrenutom prema moru još je jedna četvrtasta kula, dok je na zapadnom dijelu bila stražarnica. Unutar kompleksa nalazili su se prostori za boravak vojnika. Ne zna se točno kada no cijeli je kompleks bio završen prije 1348. godine. Nešto zapadnije od kaštela, pod današnjom biskupskom palačom, postojala su donja gradska vrata. Ona se spominju 1392., ali zbog nepovoljnog položaja te izloženosti jakom južnom vjetru i velikim valovima nisu bila od velike koristi, tako da su napravljena mala vrata na zaklonjenijem mjestu u luci. Ova donja vrata po naredbi providura zazidana su 1540. godine no kasnije su ponovo otvorena.
Frankopanski kaštel na Kamplinu podigla je plemička obitelj Frankopan, kroz više stoljeća i više generacija. Nakon smrti prvog krčkog kneza Dujma njegovi sinovi nastavljaju gospodariti otokom preuzetim u najam od Venecije, te s ekonomskim jačanjem obitelji ostavljaju i prve arhitektonske tragove u gradu Krku.
Najstariji dio fortifikacijskog objekta je četverokutna kula uz zgradu biskupije, u kojoj je bila smještena frankopanska sudnica. O tome govori natpis na luneti iznad ulaza koji kaže da je zdanje podignuto godine 1191. u doba biskupa Ivana te knezova Bartula i Vida uz pomoć čitave općine. Najstarija poznata nam slika Krka nalazi se na pali velikog oltara na Košljunu. Drži je sv. Kvirin, zaštitnik grada. Sliku je oko 1530. naslikao Girolamo da Santa Croce. Ovakva bi slika mogla biti samo simbolična ali nije. Slikar je ili sam bio u Krku ili mu ga je netko točno opisao, budući da je glavne objekte grada točno situirao i naslikao. Na toj je slici vidljiva je i sudnica, koja je viša od ostalih kula što znači da je imala još jedan kat. Međutim, sam interijer ondašnje sudnice nije nam poznat, no zna se da ishodi suđenja ponekad i nisu bili najugodniji. Okrugla kula na sjevernom kutu kaštela s koso proširenim donjim dijelom, sagrađena je nakon četvrtaste i to najvjerojatnije u 13. stoljeću. Obnovljena je oko 1480. i još jednom oko 1600., a na njoj je uzidana ploča s lavom sv. Marka i natpisom: Aureae Venetorum libertati, koji potječe iz 1500. godine. Ta cilindrična kula ima dva kata i visoko potkrovlje. U prizemlju su nekoć bila dvoja vrata: jedna otvorena prema Kamplinu, a druga prema unutrašnjosti kaštela. U kulu iz unutrašnjosti kaštela vode stepenice do prvog kata, na drugi kat i u potkrovlje. Na istočnom dijelu kaštela, okrenutom prema moru još je jedna četvrtasta kula, dok je na zapadnom dijelu bila stražarnica. Unutar kompleksa nalazili su se prostori za boravak vojnika. Ne zna se točno kada no cijeli je kompleks bio završen prije 1348. godine. Nešto zapadnije od kaštela, pod današnjom biskupskom palačom, postojala su donja gradska vrata. Ona se spominju 1392., ali zbog nepovoljnog položaja te izloženosti jakom južnom vjetru i velikim valovima nisu bila od velike koristi, tako da su napravljena mala vrata na zaklonjenijem mjestu u luci. Ova donja vrata po naredbi providura zazidana su 1540. godine no kasnije su ponovo otvorena.
Trg Kamplin
Mjesto: Grad Krk
Ključne riječi poljanica, terme, vježbaonica, turnir

Naziv Kamplin dolazi od klasičnog latinskog campulus ili pučkog latinskog campellus, što znači "poljanica" - taj ravan prostor vježbališta ili trkališta jedinstven je gradski prostor koji se kroz povijest do danas koristio u najrazličitijim prigodama. U antici su na rubnim djelovima trga bile terme i vježbaonica, a na pustom prostoru "poljanice" su se kasnije održavala viteška nadmetanja konjanika u gađanju kopljem. Zbog toga je današnji trg zvan i Na Ciljah (prema mletačkom al Bersaglio). Takva su natjecanja zatekli Mlečani pri izravnom preuzimanju otoka godine 1480., te ih pod nazivom Palio u svom izvještaju spominje prvi providur Antonio Vinciguerra. U svrhu ojačavanja borbene spremnosti mještana, tradicija je nastavljena održavanjem dvaju turnira godišnje. Još u antičko doba prostor današnjeg parka na Kamplinu zauzimala je zgrada općine. Očito se administraciji kroz stoljeća sviđala lokacija, jer se po venecijanskom preuzimanju otoka na istom mjestu nalazila javna općinska kancelarija smještena između kaštela i palače providura. S vremenom je kancelarija ipak preseljena, a ovo je zdanje počelo propadati. Iako je Senat Venecije naredio njegovu obnovu 1763. dvadeset i dvije godine kasnije zabilježeno je i dalje loše stanje objekta, pa je ostatke uklonila austrijska vlast u 19. stoljeću.
Gradske zidine
Mjesto: Grad Krk
Ključne riječi natpis, Mommsen

I površnom promatraču gradskih zidina u Krku upada u oči da je njihova struktura nejednaka. Stoga nije teško zaključiti da su pojedini dijelovi zidina nastali u različitim razdobljima. Međutim moguće je bar približno ustvrditi kad je nastao pojedini dio. Najraniji i najdragocjeniji podatak o zidinama grada natpis je isklesan na grubom komadu vapnenca, a pronađen je 1848., tijekom rušenja dijela zidina uz bivšu gradsku vijećnicu na obali. Ovaj natpis objevio je i ispravno transkribirao Mommsen 1902. godine u Corpus Inscriptionum latinarum:
VRVS   -   PATALIVS   -   GRANP   -   OPIA   -   F
VENETVS   -   LASTIMEIS   -   HOSP   -   F
PRA   -   MVRVM   -   LOCAVERVNT   -   IOC
ICXI   -   ALT   -   P   -   XX   -   EISDE   -   PROB
Mommsen je upotrijebivši Sticottieva istraživanja ovako pročitao natpis: Turus Patalius Gramp. Opia(vi) f(iluius), Venetus Lastimeis Hosp(olis) f(ilius) pra(ifectei) murum locaverunt lo(n)g(um) p(edes) CXI, alt(um) p(edes) XX eide(m) proba(ver)unt.
To bi značilo da su gradske zidine u dužini od 111 nogu, a 20 nogu visoke bile dograđene za vrijeme prefekta Turusa Pataliusa, sina Opiavia, i Venetus Lastimeia, sina Haspolisova. Možda bi se ovom čitanju moglo zamjeriti jedino to da bi P koje stoji pred CXI i pred XX mogao značiti koračaj tj. pasus, a ne pes – nogu. Radi se naime o dužini. CXI nogu iznosi svega oko 33 metra, što je premalo ako se radi o zidinama koje su štitile Krk s morske strane. Ukoliko se radi o koračajima, iznosilo bi to oko 131,42 metra što bi donekle odgovaralo jugozapadnoj strani. (Međutim možda P doista znači pes – nogu, no u tom slučaju radi se vjerojatno o pregradnji već postojećih zidina ili o njihovu završetku.)
Do danas su sačuvani značajni dijelovi tih zidina na području od Gornjih vratiju prema zapadu, gotovo do vijećnice. Na jugu, koliko je moguće vidjeti, od biskupskog dvora do Pizanskih vratiju sačuvani su tek manji fragmenti. Od samostana trećoredaca do oko 85 metara pred vijećnicu u donjem dijelu je gotovo neprekinuto sačuvan ovaj sloj.
Između 1480. i 1797. u Krku je službovalo više od 100 providura međutim značajni izvještaji postoje tek od nekolicine tih providura. Tako providur Lovro Grisi u svom izvještaju iz 1538. kaže da je Krk sav okružen zidinana, ali da je dobar dio zidina u lošem stanju, pa prijeti opasnost od urušavanja.
Ubrzo nakon toga započeto je s restauracijom zidina, jer biskup Petar Bembo 1570. godine piše apostolskom nunciju u Mletke da za gradnju mula traže doprinos od svećenika. Isto tako morali su plaćati doprinos i za popravke zidina. Godine 1666. krčki suci predstavljaju providuru ideju kojom ga mole da ih zagovara protiv rapskog kneza Zara. Ovaj već po drugi put od njih zahtjeva velike količine vapna što se nije nikada tražilo  ni za popravke zidina ni u kaštelima na otoku, ni za popravke općinskih zgrada, niti za uzdražavanje kaštela, tog "utočišta" Krka. Ovaj podatak govori o češćim popravcima zidina. Općina međutim nije trebala pridonositi za materijal jer je bar od Vinciguerre nadalje postojala posebna ustanova fabrica delle murra u koju su odlazili određeni prihodi u tu svrhu. Tako 1688. godine bratovština sv. Vida u Krku daje svoj prilog per la fabrica delle murra.
Danas je krčka stara jezgra jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja se može pohvaliti većinom sačuvanih zidina, a van konkurencije su zapravo samo one slavne dubrovačke zidine ili možda one stare jezgre Zadra.
Literatura:
Denis Lešić, Grad Krk (mala monografija velikoga grada), Aquanet, Krk, 2005.
Ivan Žic – Rokov, Gradske zidine i ulice u Krku (Povijesna istraživanja), Krčki zbornik, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1971.
I površnom promatraču gradskih zidina u Krku upada u oči da je njihova struktura nejednaka. Stoga nije teško zaključiti da su pojedini dijelovi zidina nastali u različitim razdobljima. Međutim moguće je bar približno ustvrditi kad je nastao pojedini dio. Najraniji i najdragocjeniji podatak o zidinama grada natpis je isklesan na grubom komadu vapnenca, a pronađen je 1848., tijekom rušenja dijela zidina uz bivšu gradsku vijećnicu na obali. Ovaj natpis objevio je i ispravno transkribirao Mommsen 1902. godine u Corpus Inscriptionum latinarum:
VRVS   -   PATALIVS   -   GRANP   -   OPIA   -   FVENETVS   -   LASTIMEIS   -   HOSP   -   FPRA   -   MVRVM   -   LOCAVERVNT   -   IOCICXI   -   ALT   -   P   -   XX   -   EISDE   -   PROB
Mommsen je upotrijebivši Sticottieva istraživanja ovako pročitao natpis: Turus Patalius Gramp. Opia(vi) f(iluius), Venetus Lastimeis Hosp(olis) f(ilius) pra(ifectei) murum locaverunt lo(n)g(um) p(edes) CXI, alt(um) p(edes) XX eide(m) proba(ver)unt.To bi značilo da su gradske zidine u dužini od 111 nogu, a 20 nogu visoke bile dograđene za vrijeme prefekta Turusa Pataliusa, sina Opiavia, i Venetus Lastimeia, sina Haspolisova. Možda bi se ovom čitanju moglo zamjeriti jedino to da bi P koje stoji pred CXI i pred XX mogao značiti koračaj tj. pasus, a ne pes – nogu. Radi se naime o dužini. CXI nogu iznosi svega oko 33 metra, što je premalo ako se radi o zidinama koje su štitile Krk s morske strane. Ukoliko se radi o koračajima, iznosilo bi to oko 131,42 metra što bi donekle odgovaralo jugozapadnoj strani. (Međutim možda P doista znači pes – nogu, no u tom slučaju radi se vjerojatno o pregradnji već postojećih zidina ili o njihovu završetku.)
Do danas su sačuvani značajni dijelovi tih zidina na području od Gornjih vratiju prema zapadu, gotovo do vijećnice. Na jugu, koliko je moguće vidjeti, od biskupskog dvora do Pizanskih vratiju sačuvani su tek manji fragmenti. Od samostana trećoredaca do oko 85 metara pred vijećnicu u donjem dijelu je gotovo neprekinuto sačuvan ovaj sloj.
Između 1480. i 1797. u Krku je službovalo više od 100 providura međutim značajni izvještaji postoje tek od nekolicine tih providura. Tako providur Lovro Grisi u svom izvještaju iz 1538. kaže da je Krk sav okružen zidinana, ali da je dobar dio zidina u lošem stanju, pa prijeti opasnost od urušavanja.Ubrzo nakon toga započeto je s restauracijom zidina, jer biskup Petar Bembo 1570. godine piše apostolskom nunciju u Mletke da za gradnju mula traže doprinos od svećenika. Isto tako morali su plaćati doprinos i za popravke zidina. Godine 1666. krčki suci predstavljaju providuru ideju kojom ga mole da ih zagovara protiv rapskog kneza Zara. Ovaj već po drugi put od njih zahtjeva velike količine vapna što se nije nikada tražilo  ni za popravke zidina ni u kaštelima na otoku, ni za popravke općinskih zgrada, niti za uzdražavanje kaštela, tog "utočišta" Krka. Ovaj podatak govori o češćim popravcima zidina. Općina međutim nije trebala pridonositi za materijal jer je bar od Vinciguerre nadalje postojala posebna ustanova fabrica delle murra u koju su odlazili određeni prihodi u tu svrhu. Tako 1688. godine bratovština sv. Vida u Krku daje svoj prilog per la fabrica delle murra.Danas je krčka stara jezgra jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja se može pohvaliti većinom sačuvanih zidina, a van konkurencije su zapravo samo one slavne dubrovačke zidine ili možda one stare jezgre Zadra.
Literatura:Denis Lešić, Grad Krk (mala monografija velikoga grada), Aquanet, Krk, 2005.Ivan Žic – Rokov, Gradske zidine i ulice u Krku (Povijesna istraživanja), Krčki zbornik, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1971.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr