O Zagorju
U sjevernom djelu Hrvatske smjestilo se Hrvatsko zagorje. Krajolik Zagorja bujnog je zelenila koji s pravom i ponosom nosi ime „Zagorje zelene“. Kuda god prolazite odmarate oči na brežuljcima obraslima bjelogoričnim šumama hrasta, bukve, graba. Zeleni pokrov tijekom jeseni zamijene živopisne šarene jesenske boje toplih tonova.
Zagorsko gorje je čvrsto i stjenovito Na sjeveru se smjestilo Maceljsko i Topličko gorje. S jugoistoka Zagorje čuvaju Zagrebačka gora i Kalničko gorje. Najviša gora je Ivančica i dijeli Zagorje na njegov sjeverni i južni dio. Na zapadu ponosno šumi i teče Sutla državnom granicom.  Sutla je stvorila živopisnu sutjesku koja je zaštićeno područje prirode. U središtu sutjeske nalazi se Zelenjak, mjesto u kom je inspiraciju za pisanje himne našao Antun Mihanović. Tu je i spomenik himni. Kad želite cestovnim i željezničkim putovima u Europu, svijet, morate proći Zagorjem, pa se za njega još i kaže da su „sjeverna vrata Hrvatske“.
Obronci brežuljaka obrađeni su marljivim seljačkim rukama. Tu su oranice, livade i plodni vinogradi i voćnjaci. Gotovo na svakom brežuljku ponosno se uzdiže mala klijet u kojoj se može popiti dobra domaća vinska kapljica. Zagorci su stari vinari koji su privrženi vinovoj lozi i njeguju vinske obrede u jesensko i proljetno doba.
Izvori tople i ljekovite vode dali se doprinos bogatstvu Zagorja. Još su drevni Rimljani koji su naseljavali ove krajeve do kraja 4. stoljeća koristili termalne izvore. Danas su to na daleko poznate Krapinske, Tuheljske, Stubičke, Sutinske i Šemničke toplice u koji se odmara i liječi. Zagorje nema prirodnih jezera, pa je zato marljivi Zagorec uredio jame koje su nastale iskopom gline i ispunio ih vodom. Tako su nastala Bedekovčanska jezera kojih ima sedam.
Ljepote krajolika u davna vremena privukle su plemiće da ovdje grade svoje dvorce, kurije i ljetnikovce. Mnogi od njih su uščuvani i obnovljeni kako bi mogli svjedočiti o ljudima i vremenu u kojem su stvoreni. Nekadašnje male kućice građene od drva i blata „mazanke“, a pokrivene slamnatim krovovima „šop“. „Vu plavem trnaci mi hiža stoji, od zelenih veja je videti ni“ – riječi su stare u narodu udomaćene zagorske popevke. Danas su takove kuće rijetkost, samo još poneka oronula starinska plava kućica može se naći na nekom brežuljku, ali zato jedini muzej na otvorenom kod nas, Muzej „Staro selo“ Kumrovec  brižno čuva svoje starinske kuće i prikazuje život i rad zagorskog seljaka u prošlosti.
Da je Zagorje specifično i bogato prirodnim i kulturnim ljepotama treba se svatko uvjeriti sam. Odlazeći iz Zagorja sigurno će zapjevati: „Lepe ti je lepe ti je Zagorje zelene“.
Izvor: www.potepuh.hr
U sjevernom djelu Hrvatske smjestilo se Hrvatsko zagorje. Krajolik Zagorja bujnog je zelenila koji s pravom i ponosom nosi ime „Zagorje zelene“. Kuda god prolazite odmarate oči na brežuljcima obraslima bjelogoričnim šumama hrasta, bukve, graba. Zeleni pokrov tijekom jeseni zamijene živopisne šarene jesenske boje toplih tonova.
Zagorsko gorje je čvrsto i stjenovito Na sjeveru se smjestilo Maceljsko i Topličko gorje. S jugoistoka Zagorje čuvaju Zagrebačka gora i Kalničko gorje. Najviša gora je Ivančica i dijeli Zagorje na njegov sjeverni i južni dio. Na zapadu ponosno šumi i teče Sutla državnom granicom.  Sutla je stvorila živopisnu sutjesku koja je zaštićeno područje prirode. U središtu sutjeske nalazi se Zelenjak, mjesto u kom je inspiraciju za pisanje himne našao Antun Mihanović. Tu je i spomenik himni. Kad želite cestovnim i željezničkim putovima u Europu, svijet, morate proći Zagorjem, pa se za njega još i kaže da su „sjeverna vrata Hrvatske“.
Obronci brežuljaka obrađeni su marljivim seljačkim rukama. Tu su oranice, livade i plodni vinogradi i voćnjaci. Gotovo na svakom brežuljku ponosno se uzdiže mala klijet u kojoj se može popiti dobra domaća vinska kapljica. Zagorci su stari vinari koji su privrženi vinovoj lozi i njeguju vinske obrede u jesensko i proljetno doba.
Izvori tople i ljekovite vode dali se doprinos bogatstvu Zagorja. Još su drevni Rimljani koji su naseljavali ove krajeve do kraja 4. stoljeća koristili termalne izvore. Danas su to na daleko poznate Krapinske, Tuheljske, Stubičke, Sutinske i Šemničke toplice u koji se odmara i liječi. Zagorje nema prirodnih jezera, pa je zato marljivi Zagorec uredio jame koje su nastale iskopom gline i ispunio ih vodom. Tako su nastala Bedekovčanska jezera kojih ima sedam.
Ljepote krajolika u davna vremena privukle su plemiće da ovdje grade svoje dvorce, kurije i ljetnikovce. Mnogi od njih su uščuvani i obnovljeni kako bi mogli svjedočiti o ljudima i vremenu u kojem su stvoreni. Nekadašnje male kućice građene od drva i blata „mazanke“, a pokrivene slamnatim krovovima „šop“. „Vu plavem trnaci mi hiža stoji, od zelenih veja je videti ni“ – riječi su stare u narodu udomaćene zagorske popevke. Danas su takove kuće rijetkost, samo još poneka oronula starinska plava kućica može se naći na nekom brežuljku, ali zato jedini muzej na otvorenom kod nas, Muzej „Staro selo“ Kumrovec  brižno čuva svoje starinske kuće i prikazuje život i rad zagorskog seljaka u prošlosti.
Da je Zagorje specifično i bogato prirodnim i kulturnim ljepotama treba se svatko uvjeriti sam. Odlazeći iz Zagorja sigurno će zapjevati: „Lepe ti je lepe ti je Zagorje zelene“.
Izvor: www.potepuh.hr
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr