Za čaroban odmor ne treba vam čarobna formula. Dovoljno je rasprostrijeti zemljovide i potražiti Hrvatsku, antički Zadar i Dugi otok. Prirodoslovno, to je otok osebujnosti i kontrasta i najveći otok u skupini sjeverno-dalmatinskih otoka.
Dug je oko 45 km, širok između 1 i 4 km, s najvišim vrhom Vela Straža 338 m, sa strmom jugozapadnom obalom, očaravajućih litica i nizom uvala među kojima se ističu Sakarun i Telašćica.
Ponos otoka je značajan krajobraz s istaknutim svjetionikom na sjeverozapadnoj strani, te Park prirode Telašćica na jugoistoku. Plodovi mora uz raznovrsne plodove krša čine ovaj otok ekološkom cjelinom.
Na otoku na 12. mjesta živi oko 1500 stanovnika. Sa ceste koja povezuje sva mjesta na otoku pružaju se veličanstveni vidici. Prometno je dobro povezan s kopnom trajektima i brzim brodovima.
Kad je u pitanju Dugi otok, na kojemu je niz atraktivnih turističkih mjesta i prirodnih ljepota, to je putovanje kroz svijet tradicije i modernog načina življenja.
Za čaroban odmor ne treba vam čarobna formula. Dovoljno je rasprostrijeti zemljovide i potražiti Hrvatsku, antički Zadar i Dugi otok. Prirodoslovno, to je otok osebujnosti i kontrasta i najveći otok u skupini sjeverno-dalmatinskih otoka.Dug je oko 45 km, širok između 1 i 4 km, s najvišim vrhom Vela Straža 338 m, sa strmom jugozapadnom obalom, očaravajućih litica i nizom uvala među kojima se ističu Sakarun i Telašćica.
Ponos otoka je značajan krajobraz s istaknutim svjetionikom na sjeverozapadnoj strani, te Park prirode Telašćica na jugoistoku. Plodovi mora uz raznovrsne plodove krša čine ovaj otok ekološkom cjelinom.
Na otoku na 12. mjesta živi oko 1500 stanovnika. Sa ceste koja povezuje sva mjesta na otoku pružaju se veličanstveni vidici. Prometno je dobro povezan s kopnom trajektima i brzim brodovima.
Kad je u pitanju Dugi otok, na kojemu je niz atraktivnih turističkih mjesta i prirodnih ljepota, to je putovanje kroz svijet tradicije i modernog načina življenja.
Park prirode Telašćica
Mjesto: Dugi otok
Ključne riječi priroda
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Dugi otok
Najbliži grad Zadar
Vrsta Park prirode

Park prirode Telašćica na jugoistočnom dijelu Dugog otoka, s okolnim akvatorijem te 13 otoka i hridi čini čudesan sklad prirode na 70.5 km2. Izražen je sukob mirnih uvala s robusnim strmcima, šuma alepskog bora i hrasta crnike, te polja, vinograda i maslinika nasuprot kamenjarskih travnjaka.
Mediteranska vegetacija s preko 400 biljnih vrsta, brojne rijetke i endemične biljke. Bogat životinjski svijet. U podmorju živi oko 250 biljnih te 300 životinjskih organizama, uključujući danas prorijeđene crvene koralje i mesojednu spužvu.
Park karakteriziraju tri fenomena:
• Zaljev Telašćica, jedna od najsigurnijih, najljepših i najvećih prirodnih luka na Jadranu, unutar kojeg se nalazi 6 otoka i hridi, 25 uvala i 69 km razvedene obale, atraktivno je sidrište za brojne nautičare.
• Dugootočki strmac-“stene”, uzdiže se do 200m nad morem, a u more okomito spušta i do 90 m. Tu se gnijezde brojne ptice, kao što je sivi sokol ili eleonorin sokol.
• Slano jezero “Mir” s ljekovitim muljem, stanište je endemične vrste jegulje zvane “kajman”
Najslikovitiji među otocima Telašćice je Katina, a najneobičniji Hrid Taljurić sa svojim geološkim i geomorfološkim posebitostima.
Brojni arheološki ostaci svjedoće o naseljenosti Telašćice od davnina.
Park nudi; šetnje prirodom, krstarenje, sportove na vodi, ronjenje, ribolov, vožnju biciklom, foto-lov i tradicionalne morske specijalitete.
Ulaz je moguć kroz kopneni ulaz Dolac, a morem uz svjetionik Vela Sestrica te prolaze Vele i Male Proverse.
Grupni posjeti parku organiziraju se s okolnih otoka te iz Zadra i Biograda.
Park prirode Telašćica na jugoistočnom dijelu Dugog otoka, s okolnim akvatorijem te 13 otoka i hridi čini čudesan sklad prirode na 70.5 km2. Izražen je sukob mirnih uvala s robusnim strmcima, šuma alepskog bora i hrasta crnike, te polja, vinograda i maslinika nasuprot kamenjarskih travnjaka. Mediteranska vegetacija s preko 400 biljnih vrsta, brojne rijetke i endemične biljke.
Bogat životinjski svijet.
U podmorju živi oko 250 biljnih te 300 životinjskih organizama, uključujući danas prorijeđene crvene koralje i mesojednu spužvu. 
Park karakteriziraju tri fenomena:
• Zaljev Telašćica, jedna od najsigurnijih, najljepših i najvećih prirodnih luka na Jadranu, unutar kojeg se nalazi 6 otoka i hridi, 25 uvala i 69 km razvedene obale, atraktivno je sidrište za brojne nautičare.
• Dugootočki strmac-“stene”, uzdiže se do 200m nad morem, a u more okomito spušta i do 90 m. Tu se gnijezde brojne ptice, kao što je sivi sokol ili eleonorin sokol.
• Slano jezero “Mir” s ljekovitim muljem, stanište je endemične vrste jegulje zvane “kajman”
Najslikovitiji među otocima Telašćice je Katina, a najneobičniji Hrid Taljurić sa svojim geološkim i geomorfološkim posebitostima.
Brojni arheološki ostaci svjedoće o naseljenosti Telašćice od davnina.
Park nudi; šetnje prirodom, krstarenje, sportove na vodi, ronjenje, ribolov, vožnju biciklom, foto-lov i tradicionalne morske specijalitete.Ulaz je moguć kroz kopneni ulaz Dolac, a morem uz svjetionik Vela Sestrica te prolaze Vele i Male Proverse.Grupni posjeti parku organiziraju se s okolnih otoka te iz Zadra i Biograda.
Sv. Pelegrino
Mjesto: Savar
Ključne riječi predromanika, crkvica, krstionica
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Dugi otok
Najbliži grad Zadar
Vrsta Sakralni spomenik

U slikovitoj uvali nalazi se otočić spojen nasipom s kopnom, i na njemu sakralni objekt nulte kategorije, predromanička crkva Sv. Pelegrina (7.-9. stoljeće). Barokna krstionica s glagoljskim natpisom prenesena je u župnu crkvu koja potječe iz 1670. godine.
Nekada je u Savru bio samostan pustinjaka Sv. Antuna opata sa crkvom Sv. Andrije.
U slikovitoj uvali nalazi se otočić spojen nasipom s kopnom, i na njemu sakralni objekt nulte kategorije, predromanička crkva Sv. Pelegrina (7.-9. stoljeće). Barokna krstionica s glagoljskim natpisom prenesena je u župnu crkvu koja potječe iz 1670. godine. 
Nekada je u Savru bio samostan pustinjaka Sv. Antuna opata sa crkvom Sv. Andrije.
Strašna peć
Mjesto: Savar
Ključne riječi špilja, izlet
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Dugi otok
Najbliži grad Zadar
Vrsta Priroda

 

Strašna peć je spilja kraj mjesta Savar na središnjem dijelu Dugog otoka; nadmorska visina 70 m.
Prvi put spominje se 1898. godine u zadarskom listu "Il Dalmata" i to u članku dr. Luke Jelića. Popularizira je 1904. godine "Illustrierte österreichische Riviera Zeitung" kada je počinju posjećivati brojni posjetitelji.
Prva je organizirana izletnička destinacija ne samo na Dugom otoku već i šire, koju je 1904. godine posjetio i sam austro-ugarski car Franjo Josip. Zadivljen njezinom ljepotom Franjo Josip dao je urediti spilju, te su napravljena željezna vrata na ulazu, postavljena dva ferala i uređeno prilazno stubište s mora. Ova turistička atrakcija pokušava se revalorizirati u današnje vrijeme.
Ulaz joj je na nadmorskoj visini od 70 metara, a oblikovana je u dobro uslojenim rudistnim vapnencima. Nakon ulaza, koji je najvjerovatnije nastao urušavanjem dijela svoda, kanal se na početku blago, a zatim sve strmije spušta do dna, koje je ispunjeno urušenim blokovima.
Strašna peć je spilja kraj mjesta Savar na središnjem dijelu Dugog otoka; nadmorska visina 70 m.Prvi put spominje se 1898. godine u zadarskom listu "Il Dalmata" i to u članku dr. Luke Jelića. Popularizira je 1904. godine "Illustrierte österreichische Riviera Zeitung" kada je počinju posjećivati brojni posjetitelji.Prva je organizirana izletnička destinacija ne samo na Dugom otoku već i šire, koju je 1904. godine posjetio i sam austro-ugarski car Franjo Josip. Zadivljen njezinom ljepotom Franjo Josip dao je urediti spilju, te su napravljena željezna vrata na ulazu, postavljena dva ferala i uređeno prilazno stubište s mora. Ova turistička atrakcija pokušava se revalorizirati u današnje vrijeme.
Ulaz joj je na nadmorskoj visini od 70 metara, a oblikovana je u dobro uslojenim rudistnim vapnencima. Nakon ulaza, koji je najvjerovatnije nastao urušavanjem dijela svoda, kanal se na početku blago, a zatim sve strmije spušta do dna, koje je ispunjeno urušenim blokovima.

 

Maslinik Saljsko polje
Mjesto: Sali
Ključne riječi šuma, masline, starost
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Dugi otok
Najbliži grad Zadar
Vrsta Priroda

U masliniku Saljsko polje na Dugom otoku nalaze se masline stare i 700 god. Zbog starosti i same veličine stabala ovaj maslinik predstavlja značajan hortikulturni objekt na našoj obali. Lokalno stanovništvo maslinik zove "maslinova šuma".
Prema usmenoj predaji pretpostavlja se da su ga sadili stari Grci prije 2000 godina. Grci su tada imali svoja naselja na Dugom otoku. Dug životni vijek maslina ogleda se kroz široke opsege debla kao i neobične oblike debla i krošnje.
Ulje dobiveno od ovih maslina nije jako kvalitetno jer se masline zbog veličine stabala ne mogu brati već se skupljaju s poda. Veliki broj stabala koja pripadaju Crkvi označeno je crvenim križem. Po svojoj starosti, prostranosti i izgledu, maslinik Saljsko polje predstavlja jedinstvenu botaničku, estetsku i turističku vrijednost.
To je prostrani jedinstveni kompleks, lokalno nazivan maslinova šuma. Starost maslina vidljiva je ne samo u opsegu debla pojedinih maslina, nego i iz razne oblikovanosti maslinika u kojemu su vrlo često masline, tzv. 'stupi' izrasle uokolo starih, širokih panjeva (hripa).
Ovdje ima maslina čiji promjer u hripi iznosi 5m, a obujam hripe 18m. Osim toga masline, radi velike starosti, imaju neobično osebujne oblike debla i krošnji.
U masliniku Saljsko polje na Dugom otoku nalaze se masline stare i 700 god. Zbog starosti i same veličine stabala ovaj maslinik predstavlja značajan hortikulturni objekt na našoj obali. Lokalno stanovništvo maslinik zove "maslinova šuma".
Prema usmenoj predaji pretpostavlja se da su ga sadili stari Grci prije 2000 godina. Grci su tada imali svoja naselja na Dugom otoku. Dug životni vijek maslina ogleda se kroz široke opsege debla kao i neobične oblike debla i krošnje.
Ulje dobiveno od ovih maslina nije jako kvalitetno jer se masline zbog veličine stabala ne mogu brati već se skupljaju s poda. Veliki broj stabala koja pripadaju Crkvi označeno je crvenim križem. Po svojoj starosti, prostranosti i izgledu, maslinik Saljsko polje predstavlja jedinstvenu botaničku, estetsku i turističku vrijednost.
To je prostrani jedinstveni kompleks, lokalno nazivan maslinova šuma. Starost maslina vidljiva je ne samo u opsegu debla pojedinih maslina, nego i iz razne oblikovanosti maslinika u kojemu su vrlo često masline, tzv. 'stupi' izrasle uokolo starih, širokih panjeva (hripa).Ovdje ima maslina čiji promjer u hripi iznosi 5m, a obujam hripe 18m. Osim toga masline, radi velike starosti, imaju neobično osebujne oblike debla i krošnji.
Tovareća mužika
Mjesto: Sali
Ključne riječi ribari, muzika, šala, običaji, gušt, ceremonija
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Dugi otok
Najbliži grad Zadar
Vrsta Nematerijalna kulturna baština

Ribarstvo u Salima ima višestoljetnu tradiciju, posebno je bio važan lov na plavu ribu. Uobičajeno je bilo da na brodici koja pali luč i na svoje svijetlo privlači jata riba, bude i rog kojim su davali znak ribarima na drugim brodicama kad će mrežom opasati ribu.
Zato je svaka kuća imala rog kao uporabni predmet.
Međutim, mlađi naraštaj upotrebljavao je rogove i prigodom priređivanja šala na račun onih koji su se vjenčavali u poznim godinama, odnosno pri ženidbi udovca i udaji udovice.
Takve "serenade mladencima" nazivali su tovareća mužika. Godine 1960. jedna se stara cura udala za udovca u Zaglav. Vjenčanje su namjeravali održati potajno, ali je mladost doznala i organizirala šalu. Išli su za svatovima pušući u rogove, udarajući u metalne dijelove alatki i u željezne pegle. Da bi ih se riješili, ženik i udavača su ih počastili pićem, a šaljivđije su po povratku u selo odlučili ponovno upriličiti takve "koncerte" sebi za gušt.
Tako je tovareća mužika postala sastavnim dijelom lokalnih fešta, a višegodišnjim ponavljanjem i dijelom saljske tradicije. Za većinu je mladića iz Sali čast i zadovoljstvo sudjelovati u koncertima i pratećim nestašlucima njihove mužike.
Vremenom su izgradili i svoja nepisana pravila. Odjeveni su u odjeću koja podsjeća na svečanija odijela nekadašnjih radnika tvornice srdela, što u njihovu mjestu postoji više od 90 godina.
Na glavama nose mornarske kape zvane zvane rašketa. Iako samo oni vještiji mogu na rogu odsvirati najviše do tri tona, ipak na svom "repertoaru" imaju nekoliko različitih točaka. Posebno je atraktivna ritmička pratnja, koju izvode na različitim uporabnim predmetima iz kućanstva. Okupljaju se u zaseoku Zmorašnje selo, a od tuda polaze, idu pored župne crikve Sv.Marije do središta sela zvan Ravanac. Tu pozdrave okupljene seljane, a onda idu dalje, pored crkve Sv.Roka se spuštaju u luku Porat, gdje učine par đirova.
Zaustavljaju se na nekoliko obvezatnih mjesta, gdje sviraju, izvode različite figure i šale se na svoj račun i na račun publike. Sve to predvodi meštar, koji vrlo inventivno i duhovito upravlja cijelom ceremonijom. Sve završava u predvečernjim satima, kad cijela mužika zajedno s meštrom u Portu polako ulazi u more svirajući sve dok im voda ne dođe do grla, a glazbala ostanu u podignutim rukama.
Ribarstvo u Salima ima višestoljetnu tradiciju, posebno je bio važan lov na plavu ribu. Uobičajeno je bilo da na brodici koja pali luč i na svoje svijetlo privlači jata riba, bude i rog kojim su davali znak ribarima na drugim brodicama kad će mrežom opasati ribu.
Zato je svaka kuća imala rog kao uporabni predmet.
Međutim, mlađi naraštaj upotrebljavao je rogove i prigodom priređivanja šala na račun onih koji su se vjenčavali u poznim godinama, odnosno pri ženidbi udovca i udaji udovice.
Takve "serenade mladencima" nazivali su tovareća mužika. Godine 1960. jedna se stara cura udala za udovca u Zaglav. Vjenčanje su namjeravali održati potajno, ali je mladost doznala i organizirala šalu. Išli su za svatovima pušući u rogove, udarajući u metalne dijelove alatki i u željezne pegle. Da bi ih se riješili, ženik i udavača su ih počastili pićem, a šaljivđije su po povratku u selo odlučili ponovno upriličiti takve "koncerte" sebi za gušt.
Tako je tovareća mužika postala sastavnim dijelom lokalnih fešta, a višegodišnjim ponavljanjem i dijelom saljske tradicije. Za većinu je mladića iz Sali čast i zadovoljstvo sudjelovati u koncertima i pratećim nestašlucima njihove mužike.
Vremenom su izgradili i svoja nepisana pravila. Odjeveni su u odjeću koja podsjeća na svečanija odijela nekadašnjih radnika tvornice srdela, što u njihovu mjestu postoji više od 90 godina.
Na glavama nose mornarske kape zvane zvane rašketa. Iako samo oni vještiji mogu na rogu odsvirati najviše do tri tona, ipak na svom "repertoaru" imaju nekoliko različitih točaka. Posebno je atraktivna ritmička pratnja, koju izvode na različitim uporabnim predmetima iz kućanstva. Okupljaju se u zaseoku Zmorašnje selo, a od tuda polaze, idu pored župne crikve Sv.Marije do središta sela zvan Ravanac. Tu pozdrave okupljene seljane, a onda idu dalje, pored crkve Sv.Roka se spuštaju u luku Porat, gdje učine par đirova.
Zaustavljaju se na nekoliko obvezatnih mjesta, gdje sviraju, izvode različite figure i šale se na svoj račun i na račun publike. Sve to predvodi meštar, koji vrlo inventivno i duhovito upravlja cijelom ceremonijom. Sve završava u predvečernjim satima, kad cijela mužika zajedno s meštrom u Portu polako ulazi u more svirajući sve dok im voda ne dođe do grla, a glazbala ostanu u podignutim rukama.
Svetište Male Gospe
Mjesto: Dragove
Ključne riječi svetište, hodočašće
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Dugi otok
Najbliži grad Zadar
Vrsta Sakralni spomenik

U neposrednoj blizini mjesta Dragove nalazi se svetište Male Gospe na vrhu brda Dumbovica, a na blagdane Velike i Male Gospe rado posjećeno od hodočasnika sa šireg područja zadarske nadbiskupije.
Svjetionik Veli Rat ili Punta Bjanka
Mjesto: Veli rat
Ključne riječi svjetionik, legenda, sv. Nikola, vjenčanja
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Dugi otok
Najbliži grad Zadar
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Svjetionik Veli Rat ili Punta Bjanka, izgrađen je 1849. godine na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka i s visinom od 42 m najviši je svjetionik na Jadranu dometa svjetla od 22 nautičke milje (oko 40 km).[1]
Nalazi se 35 km zapadno od Zadra. Na udaljenosti od 3 km nalaze se naselja Veli Rat, Verunić i Polje, a trajektna luka u Brbinju udaljena je 9 km.
Svjetionik je okružen gustom borovom šumom, lijepim uvalama i šljunčanim plažama. Ovaj svjetionik jedan je od najljepših na Jadranu, a uz njega se vežu razne legende poput one da je za fasadu neobične žute boje utrošeno 100.000 žutanjaka koja i dan danas stoji. Uz svjetionik je i kapelica sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, u kojoj je sačuvan Rimski misal iz 1869. godine. U kapelici se u novije vrijeme sve češće organiziraju romantična vjenčanja.
Do svjetionika se može doći i osobnim vozilom, a zahvaljujući cestovnoj povezanosti s naseljima moguća je redovna opskrba potrebnim namirnicama.
Na svjetioniku je uvijek jedna obitelj svjetioničara a svjetionikom upravlja Plovoput doo - društvo u vlasništvu RH za održavanje pomorskih puteva i radijske službe.
Svjetionik Veli Rat ili Punta Bjanka, izgrađen je 1849. godine na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka i s visinom od 42 m najviši je svjetionik na Jadranu dometa svjetla od 22 nautičke milje (oko 40 km).[1]Nalazi se 35 km zapadno od Zadra. Na udaljenosti od 3 km nalaze se naselja Veli Rat, Verunić i Polje, a trajektna luka u Brbinju udaljena je 9 km.Svjetionik je okružen gustom borovom šumom, lijepim uvalama i šljunčanim plažama.
Ovaj svjetionik jedan je od najljepših na Jadranu, a uz njega se vežu razne legende poput one da je za fasadu neobične žute boje utrošeno 100.000 žutanjaka koja i dan danas stoji. Uz svjetionik je i kapelica sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, u kojoj je sačuvan Rimski misal iz 1869. godine. U kapelici se u novije vrijeme sve češće organiziraju romantična vjenčanja.Do svjetionika se može doći i osobnim vozilom, a zahvaljujući cestovnoj povezanosti s naseljima moguća je redovna opskrba potrebnim namirnicama.Na svjetioniku je uvijek jedna obitelj svjetioničara a svjetionikom upravlja Plovoput doo - društvo u vlasništvu RH za održavanje pomorskih puteva i radijske službe.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr