Delnice su središnje i najveće naselje Gorskog kotara (’01. =4451 st.). Smještene u Delničkom polju na 698 m n. v., uokvirene su planinskim uzvišenjima Drgomlja, Petehovca i Japlenškog vrha i najviši su grad u Hrvatskoj. Tradicionalni su centar šumarstva i drvne industrije. One su subregionalno goransko središte s turističkom tradicijom (zračne kupke) i mogu se podičiti svojim šetnicama i trim-stazama, te neposrednom blizinom objekata prirodne i kulturne baštine pod zaštitom. Epitet klimatskog lječilišta i oporavilišta proizlazi iz činjenice da je ovo, medicinski gledano, zona tzv. podražajne klime pa je područje tradicionalno preporučljivo za visinske pripreme sportaša, te odmor, rekreaciju i šetnje u prirodi. Zrak je specifičan, oplemenjen mirisom crnogorice što čini prirodnu aromaterapiju.

http://www.tz-delnice.hr/

DELNIČKI TROLIST - Delnički trolist

Grad Delnice pokriva središnji prostor goranske visoravni. Okosnicu naseljenog prostora, uz same Delnice, čine Brod na Kupi smješten u kanjonu rijeke Kupe i Crni Lug koji se nalazi na obroncima drgomaljskog sklopa i risnjačkog masiva. Mjesta se prožimaju svojim različitostima i kulturalnom te zemljopisnom povezanošću čineći jedinstvenu ravnotežu između Kupske doline i više crnoluške – risnjačke zone, slikovito nazvane Delničkim trolistom.

Delnice su središnje i najveće naselje Grada i cijelog Gorskog kotara.

Stare razglednice ili fotografije doista najbolje govore o turističkoj stvarnosti i životu određenog razdoblja.Od vremena kada je Gorski kotar bio limes (Alpium Vallum - ostaci rimskog obrambenog zida, nedaleko Prezida) dijela Rimskog Carstva pa sve do danas, ovaj kraj nosi obilježja graničnog, tranzitnog i kontaktnog značenja. Dugo je ovaj kraj uslijed svoje gorovitosti, neprohodnosti i šumovitosti bio nenaseljen. Velik broj goranskih naselja prvi se puta spominje u jednoj sudskoj odluci iz 15. st. (22. 02. 1481.) kada se Frankopanima zabranjuje ubirati od zagrebačkih trgovaca pristojbu na svojim posjedima u Moravicama, Delnicama, Lokvama, Brodu... Ta mjesta označavaju dio starog frankopanskog puta, preko Gorskog kotara, do naselja u Primorju. Frankopani, gospodari Krka i Vinodola, su u 14. st. proširili svoju vlast i na Gorski kotar, a nasljednim ugovorom iz 16. st. (1544.) sva frankopanska imanja u Gorskom kotaru su došla u ruke Zrinskih. Novi feudalni gospodari su bolje znali koristiti bogatstva goranskog kraja i bolje su organizirali promet i trgovinu, a gospodarsko značenje kraja osobito su podigli braća Nikola i Petar Zrinski. Svim goranskim posjedima od 1649. do 1670. upravljao je Petar Zrinski. Nakon pogubljenja Zrinskih, sveopća raskomadanost teritorija trajala je do uprave austrijskog dvora Marije Terezije, koja radi promicanja trgovine nužno objedinjava ovaj prostor, i između Primorskog i Kupskog kotara tadašnje Severinske županije 1778. g. osniva tzv. Processus montanus, tj. Gorski kotar. Taj naziv za ovu regiju ostao je do danas, a trgovina i tranzit, gospodarenje šumama, pilanarstvo i obrada drva kao temeljne djelatnosti, prolazili su različite faze razvoja. Izgradnjom Lujzijane 1809. g., te starije, obližnje Karoline 1728. g. snažno je potaknuta trgovina, tj. razmjena robe. Cvalo je kirijašenje tj. furmarenje (prijevoz razne robe zapregom iz unutrašnjosti prema moru i obrnuto; koje je potaknulo otvaranje gostiona i prenočišta. Izgradnjom željeznice 1873. g. započeto je novo, moderno razdoblje, kirijašenje biva potisnuto, a ugošćivanje i prvi oblici organiziranog turizma bilježe svoje početke.
Crni Lug i Risnjak
Mjesto: Crni Lug
Ključne riječi crnogorica, nacionalni park
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Rijeka

Crni Lug je središnje naselje crnoluškog kraja. Nalazi se na nadmorskoj visini od 726 m. Zimi je bijelo, a ljeti cvjetno ishodište za Nacionalni park Risnjak čije visine sežu do 1528 m nad morem. Iako je to tipično planinsko goransko selo, ono svojim okružjem i očuvanošću starih običaja svojevrsno govori o dodiru kontinenta i primorja, Alpa i Dinarida. Stoga ovdje možete vidjeti kako se obrađuje drvo, cijepa jela u šindru, ali i sresti jedine goranske zvončare, maškare Pesnike.

Položaj Crnog Luga kao glavnog ulaza u risnjački nacionalni park čini glavni turistički adut ovog naselja, s mogućnošću nadovezivanja srodnih gospodarskih grana. U pitomosti i urednosti Crnog Luga i Malog Sela, njihovim cvjetnim gredicama i pokošenim livadama se očituje kulturno blago ovdašnjeg stanovništva, na koje je tako snažno utjecala prirodna sredina te kontrast okolnih tamnih crnogoričnih šuma.

Brod na Kupi
Mjesto: Brod na Kupi
Ključne riječi naselje, Zrinski, Kupa
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Rijeka

Brod na Kupi je Brodska dolina u malom. Izuzetno je kulturno-povijesno naslijeđe koje posjeduje ovo naselje s jedva 176 stanovnika. Impresivan je stari kaštel/dvor-palača Zrinski koji dominira središtem mjesta, a danas je zavičajni muzej.

Na mjestu gdje se na putu iz Hrvatske u Kranjsku prelazilo preko Kupe brodom ("skelom"), već se u XV. stoljeća javlja naselje otvorenog tipa, jednostavne ortogonalne planimetrije. U središtu naselja sagradili su Zrinski svoj dvor, trokatnu građevinu kvadratnog tlocrta, te oko nje (danas porušene) vanjske utvrde. Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi datira iz 1651. godine. Sagradio ga je knez Petar Zrinski, vjerojatno na mjestu starijeg kaštela obitelji Zrinski nakon 1577. god. ili još starijeg Frankopanskog kaštela iz XV st. ili ranije. Kaštel prezentira tip građevine koja spaja fortifikacijsku funkciju sa stambenom, te pripada tipu tvrđave - palače. U neposrednoj pozadini dvorca, kao zajednički dio stare jezgre naselja nekad okružene zidom, smještena je župna crkva Sv. Marije Magdalene koju je 1670. godine u baroknom stilu dao sagraditi hrvatski plemić Petar Zrinski. Obnavljana je u XVIII. stoljeću, a paljevinom i djelomičnim rušenjem u II. svjetskom ratu izgubila je svojstvo baroknog spomenika. Crkva je jednobrodna s poligonalnim prezbiterijem i zvonikom na pročelju.

U Brodu na Kupi možete odabrati način kako upoznati rijeku Kupu, kanuing, rafting ili npr. plivanje. A možete i uživati u prirodnoj hidromasaži malih brzaka Kupe na plaži Pritiske, nedaleko Gustog Laza ili pak kupiti ribolovnu dozvolu i predati se čarima sportskog ribolova i mušičarenja, ili se prepustiti gastronomskim užicima hotela Mance.

Legenda o Jagodinoj ljubavi
Mjesto: Delnice
Ključne riječi legenda, ljubav
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Legenda

Jagoda Matković bila je Delničanka, koja je često šetala Delnicama i okolicom. Bila je naročito lijepa. Nosila je narodnu nošnju. Upoznala je Branka Milića koji je dolazio iz Zagreba na ferije rođaku u Delnice. Branko je obožavao Gorski kotar. Zajedno su često provodili vrijeme u šetnjama i berući jagode na Japlenškom vrhu i Petehovcu. Bili su zaljubljeni. Vrijeme je brzo prolazilo i Branko se trebao vratiti kući. Mjesto na koje su često odlazili diveći se ljepoti prirode prozvano je Jagodina stijena. To je litica nedaleko Štimčevog vrha odakle se Jagoda bacila u ponor i tako smrtno stradala zbog nesretne ljubavi.

učenik E. Š., IV b r.
OŠ Ivana Gorana Kovačića Delnice  šk. god. 2008/09.
domaći rad na temu:
"Jagodina ljubav" knj. djelo Milivoja Magdića, 1934. g.
Kaštel Zrinski
Mjesto: Delnice
Ključne riječi Zrinski, spomenik, fortifikacija, utvrda, muzej
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture, muzej

Kaštel Zrinski je spomenik „prve kategorije”. Godine 1651. Petar Zrinski u Brodu na Kupi gradi svoj dvor, vjerojatno na mjestu starijeg frankopanskog, iz 15. st. Uslijed intenzivnijeg korištenja prirodnih bogatstava, on prenosi upravu i sudstvo iz nekadašnjih vinodolskih središta (Hreljin, Bribir, Ledenice) u Brod na Kupi. Današnji kaštel je jednostavna trokatna zidana građevina s krovom na četiri vode. Čini se da je prvobitno treći kat bio drven. U prizemlju, koje je podzemnim hodnikom povezano s Kupicom i obližnjom pećinom, još je očuvan originalan raspored prostorija, a na 1. i 2. katu je izmijenjen kasnijim pregradnjama. Ova interesantna i vrijedna građevina spaja fortifikacijsku funkciju sa stambenom pa pripada tipu dvor-palača, što joj daje posebnu vrijednost. Kaštel Zrinski postaje zavičajni muzej s posebnim tematskim odjelima šumarstva, lova, ribolova te loza Frankopana i Zrinskih.
Kuća Rački
Mjesto: Delnice
Ključne riječi etno, graditeljska baština
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Povijesna zgrada

Na broju 94, u Supilovoj ulici u Delnicama, nalazi se delnička najstarija kuća. Kuća Rački je spomenik kulture pod zaštitom, ona je etno i graditeljska goranska baština uređena za posjet. Po svom današnjem izgledu najviše nam govori o organizaciji doma i o staroj graditeljskoj baštini Delnica. Postrani uzdužni hodnik (danas nepostojeći) spajao je sve prostorije kuće. Iz njega se ulazilo u centralni dio stare goranske kuće, u tzv. vežu (kuhinju), otvorenog krovišta, s podom od nabijene zemlje, u pravilu s otvorenim ognjištem. To je bio prostor rada i komunikacije. Veža komunicira s tavanom (izbom) preko ljestava, gdje se sušilo meso, sijeno, čuvala zrnata hrana, orasi i sušeno voće. Drugi glavni prostor je hiša (soba, hiža), s ulične strane kuće - prostor za odmor i posijelo. Treća, zadnja u nizu, prostorija je štala (staja). Ondje se osim stoke nalazio i WC. Ispod sobe se nalazio ukopan trap (preteča podruma) - prostor za ostavu krumpira i druge hrane.
Starost ove kuće, kao i njoj sličnih, procjenjuje se na 200-300 godina. Rekonstrukcijama i zaštitom nastojala se što više sačuvati njena izvornost. Raspored prostorija, veličina ovakvih kuća je bila izvanredno prilagođena prirodnim uvjetima ovoga kraja - cijelo gospodarstvo se nalazilo pod jednim krovom, na okupu, što je naročito olakšavalo život u vrijeme dugih snježnih zima. Krov je pokriven tanko cijepanom jelovom daskom (šindrom), a sijeno na tavanu je zajedno s drvenim krovom činilo odličnu prirodnu toplinsku izolaciju, tako da su te kuće bile tople, suhe i ugodnog mirisa. U svakom slučaju, za ono vrijeme, život je u njima bio kvalitetan.
Popovićev mlin
Mjesto: Delnice
Ključne riječi mlin, izvoran
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Povijesna zgrada

Mlin obitelji Mihelčić, poznat kao „Popovićev mlin“ nalazi se u Supilovoj 76 već 85 godina. Izgradnja električnog mlina započela je 1924. godine, kapitalom Josipa i Francike Mihelčić, povratnika iz Amerike,  dok je 1925. g. započeo s radom. Bio je to jedan od prvih objekata u Delnicama koji je dobio električnu struju. Gradili su ga majstori tvrtke „Ganz Danubius“ iz Budimpešte, od kuda su i dopremljeni svi dijelovi mlina. Mlin je u kontinuitetu radio do 1960. godine. Svi uređaji (mlinovi, elevatori, sita, elektromotor, kožne remenice i dr.) sačuvani su u izvornom obliku. Danas je otvoren za posjet turistima.
Damski most na Lujzijani
Mjesto: Delnice
Ključne riječi Lujzijana, kamen, grabanj
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Spomenik kulture

U okviru graditeljske baštine Lujzinske ceste, u Delnicama pozornost zaslužuje Damski most u Grabnju. 1805. godine dovršena je izgradnja Lujzijane od Rijeke do Kupjaka. Tada je izgrađen i spoj između nje i starije Karoline, od Kupjaka do Ravne Gore. Izgradnja spojnice bijaše nužna jer se prometovati moralo, a bijaše to ratno Napoleonovo vrijeme, nije bilo novaca i nije se znalo hoće li se i kada gradnja ceste uopće završiti. Na dotad izgrađenoj trasi do Kupjaka trebalo je još premostiti dvije drage, jednu u Kupjaku (iza groblja) i jednu u Delnicama (Grabanj, Graben – ime dolazi od riječi graba). Da bi cesta ipak bila u funkciji napravljeni su na tim dijelovima provizori putevi, primjerice u Grabnju, sto metara niže, zavojiti putić koji je i danas popularan među šetačima. Godinu kasnije, 1806. godine, napokon je izgrađen Damski most (na crtežu trase ceste iz 1829. g. nazvan Damen brück).
Most je kameni, masivan, naglo širećeg temelja koji sa strane izgleda poput velike ženske haljine, krinoline. Slikovita forma mosta danas ne nadsvođuje vodotok jer je on presušio. No, reljefna forma korita koja je rezultat rada vodotoka u prostoru je upečatljiva. U popisu pučanstva od g. 1805. navodi se da je u Delnicama bilo 1229 stanovnika u 143 kuće i 157 porodica. Nadomak mosta, nalazila se Bakanova gostionica (prva kuća desno iza mosta), svratište sa stajom te je za pretpostaviti da su Delnice ovime dobile mali korzo. Vama i vašoj mašti prepuštamo moguće slike dama koje su ovdje došle pokazati svoje duge haljine dok su u gostioni možda njihovi muževi kartali... Željeznička pruga izgrađena je 1873. g., a ova lokacija je nadsvođena tunelom tek 1954. nakon velike rekonstrukcije Lujzinske ceste u području Žingrleta.
A danas, zahvaljujući Društvu Goranin iz Zagreba koje je 2010. g. iniciralo akciju raskrčivanja mosta od obrasle vegetacije te njegovo obilježavanje, možete ovdje šetati, sjesti i uživati.
Srećom, svjedočimo da se gradnja Lujzijane nastavila. Etape bijahu: 1806. Skrad, 1807. Vrbovsko, 1808. Severin, 1809. Netretić, 1810. Gornje Stative i 1811. Karlovac.

izvor: kazivanje mr. sc. E. Crnković, osobno
Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Delnicama
Mjesto: Delnice
Ključne riječi vitraji, a fresco, Marko Antonini
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik



Nakon što je zbog trošnosti napuštena i srušena stara župna crkva sv. Ivana Krstitelja na prostoru Vidma, sagrađena je nova, sadašnja crkva, g. 1825. za župnika Nikole Cara. Građena je od domaćeg kamena i osvođena kamenom. U njoj je postavljen novi kameni oltar te posvećen s crkvom 2. lipnja 1829. godine.
U župnoj Spomenici župnik Antun Rigoni bilježi : ” Vanjsko lice crkve bijaše g. 1900 slabo, ali skoro slabije bijaše nutarnje lice. Naumni s toga (župnik Martin Mihelčić ) dati slikati crkvu a fresco od majstora Marka Antoninia. Izradba nije doduše remek djelo, ali svakako pristojno jer je za iznos od 2400 kruna ( prema Imovniku 2800 kruna) ne može obzirom na veličinu i širinu crkva zahtijevati nešto posebno. Troškovi su podnamireni dobrovoljnim prinosima.”

O Uskrsu 1944. godine piše župnik Antun Brnad :” Od bombardiranja izgorjela je župna crkva i prekrivena privremenim krovom - daskama” A godine 1950. “ pokriva se crkva novom građom i crijepom. Početkom studenoga prvi snijeg ruši i uništava potpuno dovršen novi krov.” župnik nastavlja: “ ponovno se godine 1954. postavlja novi krov s novom građom i djelom je stavljen novi crijep.”
Obzirom da je crkva od 1944. pa sve do 1954. bila bez pravog krova, slikarije i unutrašnjost crkve poprilično je oštećena. Godine 1957. uređuje se crkva iznutra, o čemu bilježi župnik Antun Brnad, većim djelom na staru žbuku polaže se novi sloj glazure, a godine 1958. zidovi se bojaju bojom kakva je i danas.
Obnove crkve ipak intenzivno započinje tek 2004. godine kad se obnavlja oltar, boje zidovi prvo svetišta a onda i ostatka crkve, postavljuju vitraji. Tijekom skidanja stare žbuke naišlo se na prekrasnu slikariju Marijinog uznesenja koja je restaurirana i sada dominira svodom crkve.

Obnova crkve završena je 2009. godine
Crkva sv. Marije Magdalene
Mjesto: Delnice
Ključne riječi Zrinski
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik

Godine 1670. Petar Zrinski je ovdje, kraj dvorca, dao izgraditi župnu crkvu svete Marije Magdalene u baroknim oblicima, koja je bila zajedno s dvorcem opasana obrambenim zidom. Mnogim obnovama posve je izmijenjen prvobitni izgled te crkve i time umanjena njena vrijednost.

Izdvajamo
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr