Ogulin je nastao oko utvrde koju je izgradila plemićka obitelj Frankopan krajem 15. stoljeća. Točno vrijeme nastanka ogulinske utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava Bernardina Frankopana koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine kad je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja. Postoji i objašnjenje nastanka imena Ogulin.

Na prvoj zemljopisnoj karti Hrvatske koju je izradio isusovac Stjepan Glavač 1673. godine, Ogulin se naziva Julijin grad, a uz njega su ucrtana naselja Sveti Petar i Sveti Jakov. Ime Julijin grad dolazi od legende o djevojci Đuli koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor, iznad kojega je i nastao grad Ogulin. Kakvo je Ogulin imao značenje u XV. i XVI. st. vidi se iz isprava toga vremena u kojima se ogulinska utvrda zove «ključem Kranjske». Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da ih je zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima od svake rabote oslobodio Vuk II. Krsto Frankopan Tržački, koji je 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima. Jači razvoj Ogulina počinje u 19. stoljeću kada je u njemu sjedište Modruško-riječke županije.

Ogulin se nalazi u središtu Hrvatske, na pola puta od Zagreba do Rijeke, između nacionalnog parka Plitvička jezera (s juga), šumovitog Gorskog kotara (sa sjeverozapada) i sjevernog Jadrana (sa zapada). Nastao je u prostranoj kotlini kojom teku dvije rijeke: Dobra i Zagorska Mrežnica. Ogulinski potkapelski kraj tipično je prijelazno područje koje se ne može izravno svrstati ni u jednu od uobičajenih regija ovog dijela Hrvatske. Riječ je, zapravo, o zasebnoj mikroregiji koja ne pripada izravno ni Gorskom kotaru, ni Lici, ni Kordunu, ni Gornjem Pokuplju. Ogulinsko - modruška udolina zajedno sa Gorskim kotarom i Likom čini zemljopisnu cjelinu koju zovemo Gorska Hrvatska. Ponekad se ova ogulinsko - modruška udolina naziva i Ogulinsko polje. Ogulinsko polje je svojom površinom peto po veličini krško polje u Hrvatskoj, 60 km2.
Zavičaj bajke
Mjesto: Ogulin
Ključne riječi bajka
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Nematerijalna kulturna baština

Ivana Brlić-Mažuranić još kao djevojčica je doživjela svoj rodni grad bajkovitim, što je kasnije i zapisala u svojoj autobiografiji. Njezine su bajke iznimno vrijedan i jedinstven kulturni potencijal koji nadilazi lokalni značaj, a očituje šire regionalnu, europsku pa čak i svjetsku vrijednost. Prema njima Ogulin i jest postao zavičajem bajke u kojemu se svake godine u lipnju održava međunarodni Ogulinski festival bajke (OGFB); a brojne kreativne radionice i pripovjedači tijekom cijele godine očekuju posjetitelje na jedinstvenoj ruti bajke potičući znatiželju i razigranost!

Bajkovita prirodna baština koju je Ivana Brlić-Mažuranić naglasila u autobiografiji (Klek, romantičnost toka rijeke Dobre) i bogato kulturno povijesno nasljeđe (osobito narodna nošnja, običaji) daju doista našem kraju snažan osjećaj bajkovitosti. Taj dojam upotpunjuje Frankopanski kaštel, dvorac u samom središtu grada. Ogulinci oduvijek pridaju veliku važnost očuvanju svoje nematerijalne baštine. Mnogi motivi iz lokalnih priča i legendi pronašli su mjesto u imenima udruga građana, pjesmama, manifestacijama. Tako su postali dio života grada te turističke ponude.
Legenda o klečkoj spilji
Mjesto: Ogulin
Ključne riječi špilja, klek, legenda
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Legenda

Legenda o klečkoj spilji

Klečka vršna stijena, okomita, visoka je dvjesta metara. Narod prepričava legendu, da u unutrašnjosti stijene, na velikoj hrpi dukata leži u zmiju pretvorena lijepa kraljevna. Stijena se otvara svake stoljetnice. Ako se u to vrijeme nađe hrabar momak i poljubi zmiju, ona će se istog trena pretvoriti u prekrasnu djevojku spremnu udati se za odvažnog i hrabrog momka. Hrpa će dukata biti miraz.

Jezero Sabljaci
Mjesto: Ogulin
Ključne riječi jezero, ribolov, igre
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Priroda

Jezero Sabljaci je umjetno jezero udaljeno oko 3 kilometra od Ogulina.

Jezero je stvoreno u svrhu akumuliranja vode rijeke Zagorske Mrežnice za potrebe proizvodnje električne energije hidroelektrane Gojak. Ovo jezero je tunelom povezano s jezerom Bukovnik koje je oko kilometar udaljena akumulacija na rijeci Dobri, odakle se nastavlja tunel prema hidroelektrani Gojak, udaljenoj oko desetak kilometara od Ogulina. Površina jezera Sabljaci je oko 170 hektara, pa je jedanaesto po veličini u Hrvatskoj. Zbog toga ga mnogi zovu "Ogulinsko more". Na jezeru se preko ljeta održavaju "Jezerske igre", razni sportovi na vodi kao što su veslanje, jedrenje, plivanje, sportski ribolov i drugo.

Po sastavu ribljih vrsta od domaće pastrve, amura i klena do kapitalnih linjaka, prava je meka za ribolovce, ali i pruža mogućnosti za rekreativce, plivače, veslače, jedrenje na dasci, veslačke regate te ugodnu šetnju i vožnje biciklom u njegovoj blizini. Ribolov je dopušten tijekom cijele godine, a može se loviti osim potočne i kalifornijske pastrve, lipljan, amur, šaran, smuđ, klen, linjak, plotica i žutooka. Svaku zimu svoje utočište na jezeru nalaze prekrasni bijeli labudovi, a dijelovi jezera ponekad potamne od velikog jata crnih liski.
Frankopanski kaštel
Mjesto: Ogulin
Ključne riječi Frankopani, muzej
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture, muzej

Frankopanski kaštel je renesansna utvrda u gradu Ogulinu u Karlovačkoj županiji.

Tlocrt građevine je u obliku nepravilnog četverokuta, a po svom sadržaju pripada tipu renesansnog kaštela. Ogulin je nastao oko kaštela, kojeg je izgradila plemićka obitelj Frankopan krajem 15. stoljeća. Točno vrijeme nastanka ogulinske utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava Bernardina Frankopana koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine, kada je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja.

Kaštel je sagrađen u blizini Đulina ponora, koji je ponor rijeke Dobre u središtu Ogulina.

Bernardin Frankopan dao je sagraditi ovaj kaštel. U to vrijeme bio je jedan od najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj, velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova Frankopana. Kao moćan i ugledan aristokrat, bio je nositelj borbe za opstanak hrvatskog naroda na prostorima ugroženima od turske invazije.

Kaštel je odigrao veliku ulogu u razvoju sadašnjeg Ogulina.

Danas je u kaštelu Zavičajni muzej otvoren 1967. godine. Ima nekoliko zbirki: arheološku, etnografsku, starog oružja, spomen-sobu Ivane Brlić-Mažuranić, planinarsko-alpinističku, te izložbu akademskog slikara Stjepana Galetića podrijetlom iz Ogulina.
Legenda o Đulinu ponoru
Mjesto: Ogulin
Ključne riječi legneda, mit
Regija Gorski Kotar
Najbliži grad Karlovac
Vrsta Legenda

Prema legendi Đulin ponor dobio je ime po mladoj djevojci Đuli koja je u 16. st. živjela u Ogulinu. Legenda kaže da su Đulu roditelji obećali starijem plemiću za ženu. U to doba su se vodile velike bitke sa Turcima, te je u Ogulin stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić. Milan je branio frankopansku utvrdu u Tounju. Prema legendi, Milan i Đula su se zaljubili na prvi pogled. No, Milan je smrtno stradao u jednoj od bitaka sa Turcima. Čuvši za tu vijest, Đula se zbog nesretne ljubavi bacila u ponor rijeke Dobre, te od tada Ogulinci zovu taj ponor Đulinim ponorom.
Đulin ponor nalazi se u središtu Ogulina. Dubok je 40 metara. Njime završava živopisni klanac rijeke Dobre koja nestaje u dubinu zemlje pod kamenom liticom. Nad liticom je smješten stari frankopanski grad Ogulin (Frankopanski kaštel) sagrađen početkom 16. stoljeća. Đulin ponor prima poplavne vode rijeke Dobre kada se povisi vodostaj u kanjonu. Izletnici i turisti ovaj hidrogeološki spomenik prirode mogu razgledati s dva vidikovca koji se nalaze u blizini Frankopanskog kaštela i drugi nasuprot njega u Parku izviđača. Kamene litice Đulina ponora često su vježbalište alpinista, a podzemni svijet Ogulina privlači speleologe.


Izdvajamo
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr