Ljudi s područja pregradske općine bili su sudionici mnogih povijesnih zbivanja. Radnici i seljaci ovog područja nisu se mirili sa životom kakvim su živjeli. Ta buntovnost očituje se i kroz postojanje mnogih povijesnih, kulturnih i drugih objekata na području općine. Općinu krasi dvorac Bežanec, dvorac Gorica, ruševine Kostelgrada, dvorac Dubrava, proštenište Vinagora, rodna kuća Janka Leskovara te crkva u Pregradi poznatija pod nazivom Zagorska katedrala.

Pregradski kraj je u srednjem vijeku pripadao kostelskom vlastelinstvu. Na sjevernim obroncima Kunagore još danas se naziru ostaci utvrde Kostel. Prvi pisani podaci za Kostel nalaze se u Statutima zagrebačkog Kaptola gdje se spominje župa sv. Emerika u Kostelu. Međutim, povijest vlastelinstava Kostel može se pratiti od dolaska grofova Celjskih, koji 1308. godine dobivaju od kralja Sigismunda, uz ostale posjede u hrvatskom zagorju i vlastelinstvo Kostel. Nakon smrti posljednjeg Celjskog 1456. godine Kostel dolazi u vlasništvo Ivana Vitovca. Kako su njegovi potomci prešli na stranu njemačkog cara Maksimilijana, tadašnji hrvatsko-ugarski vladar Matija Korvin oduzima sve posjede u Zagorju te ih daruje svom sinu Ivanišu Korvinu. Korvin dovodi neke ugarske loze u Zagorje te tako uvodi Ratkaje u posjed Velikog Tabora. Uskoro Kostel ponovo mijenja vlasnika, Ivaniševa udovica Beatrise Frankopan udaje se za kneza Jurja Brandeburškog koji je kratko vrijeme bio vlasnik Kostela. Zbog svoje rastrošnosti knez je morao prodati vlastelinstvo pa ga 1523. godine kupuje jajački ban Petar Keglević za 13.000 forinti.


Hrvatska plemenitaška obitelj Keglević od Bužina morala je pred turskom najezdom napustiti svoje posjede u Bosni u okolici Bihaća, da bi konačno našla svoje stalno prebivalište u Hrvatskom zagorju. Za Tomu (najvjerojatnije Petra) Keglevića vezana je zanimljiva priča o tome kako je naoružavao svoje podanike i sa svojom družinom postao strah i trepet štajerskim i njemačkim trgovcima koji su dolazili u ove krajeve. Zbog toga je bio pozvan caru na kraljevsko saslušanje u Laxenburg kraj Beča. Keglević je došao tamo sa svojom do zuba naoružanom družinom pa ga se i sam car prestrašio te ga nije ukorio već ga je otpustio uz riječi "neka se popravi".

Kako se mijenja način života, napuštaju se nepristupačni gradovi, burgovi, a u nizinskim dijelovima grade se novi dvorci, prilagođeni novom načinu življenja. Stoga krajem 17. st. Keglevići napuštaju utvrdu Kostel, sele u dolinu Pregrade gdje su sagradili dvorac i tu borave do kraja 19. st. kada zadnji Keglević prodaje imanje Antunu Kaučiću. U dolini Pregrade nastaju i drugi objekti profinjene arhitekture - dvor Dubrava i dvor Bežanec.


Današnja Pregrada je zapravo jedna mlađa aglomeracija čiji se karakter urbanog centra, iako je povijesno iniciran još u srednjem vijeku, počeo formirati tek uspostavljanjem upravnog centra kotara krajem 19. st., ali se međutim prije nego formirao zaustavio. Sve do početka 19. st. ona je i nadalje zadržala seoski karakter. Tada su u okolini započeli počeci razvoja industrije, a posljedice toga su brojni industrijski pogoni.  Nekadašnji pregradski kotar obuhvaćao je današnje općine Pregrada, Desinić, Hum na Sutli, Vinagora, Krapinske Toplice. Dakle, nalazio se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i Hrvatskog zagorja, neposredno uz granicu prema Sloveniji. Tada nastaje više javnih objekata, a Pregrada se sve više razlikuje od seoskih naselja svog zaleđa. Tako nastaju objekti općine, kotara, pošte, suda, a kasnije se otvara i rudnik.

http://www.pregrada.hr
Zagorska katedrala - Župna crkva Uznesenja BDM
Mjesto: Pregrada
Ključne riječi neoklasicizam, romanički historicizam, oltari, zvona, luster, orgulje Focht
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Sakralni spomenik

Pod ovim je nazivom ova veličanstvena crkva poznata i izvan Hrvatskog zagorja. Golema gromada šumovite Kunagore iza njezinih leđa ne čini je promatraču preglomaznom, kako bi to bilo da se nalazi u ravnici, ili na vrhu kakva brijega. Do njezine gradnje dolazi na samom početku XIX. st., na početku novog doba koje je najavila francuska revolucija 1789.g.  Pročeljem crkve dominiraju dva 45 metara visoka zvonika, trokutasti zabat s freskom Uznesenja Majke Božje, izgrađenom prilikom obnove crkve 1874-1876. Graditelj je crkvi uspio dati sklad iznutra i izvana te je to izvanredno prikladan prostor za odvijanje bogoslužja.

Unutrašnjost crkve

Crkva u sebi sadrži:
  • Glavni oltar -   Sadašnji glavni oltar dao je izgraditi župnik Križanić 1844.g. Oltar stoji na povišenom mjestu odmaknut od zida i na njemu je smješteno elegantno i dosta prostrano svetohranište. Godine 1846. pregradska je crkva kupila od Kaptola sliku Uznesenja Blažene Djevice Marije za 600 forinti. Tu je sliku glavnog oltara dao izraditi biskup Aleksandar Alagović 1830.g., a djelo je bečkog majstora Johanna Zieglera. .
  • Oltar Pregradske Gospe - Prema domaćoj tradiciji ovo je prastara slika Pregradske Gospe od Kunagore, kojoj su hodočastile rodilje. Pregradski župljani i danas se najradije mole pred njom i to je najobljubljenije mjesto u crkvi. Slika prikazuje Bezgrešno začeće.
  • Oltar sv. Josipa - Još u staroj župnoj crkvi nalazio se oltar sv. Josipa te je njegov kult nastavljen i kasnije. Oltar je postavljen simetrično s oltarom Pregradske Gospe s lijepom oltarskom slikom na platnu. Slika nepoznatog majstora prikazuje sv. Josipa u naravnoj veličini čovjeka.
  • Oltar sv. Tri Kralja - Postavljen je u lijevu apsidu. Djelo je to bečkog majstora Johana Beyera. Tema slike je Bogojavljenje. Slika je 1938. obnovljena i dobro sačuvana.
  • Oltar Svih Svetih - Nalazi se u apsidi nasuprot oltaru sv. Tri Kralja, te ga 1847.g. izradio isti majstor, Johann Beyer. Slika prikazuje mnoštvo svetaca svih vremena okupljenih oko Presvetog Trojstva
  • Propovjedaonica - Pripada prvoj polovici devetnaestog stoljeća, a izgrađena je u stilu romantičkog historicizma. Župnik Mađerek ju je podignuo 1820.g. U donjem dijelu propovjedaonice nalaze se duboki drveni i pozlaćeni reljefi Evanđelista. Figure sv. Ivana Krstitelja i anđela barokne su i vjerojatno potječu s propovjedaonice iz stare župne crkve
  • Orgulje - Današnje velike Fochtove orgulje kupila je župa od Zagrebačke katedrale 1854.g. za 600 forinti. Izgradio ih je 1834.g. Franjo Focht, po narudžbi biskupa Aleksandra Alagovića, za prvostolnu crkvu u Zagrebu. Pokazalo se da su neprikladne za tako veliku crkvu, pa su 1854.g. prodane novosagrađenoj crkvi Marijinog uznesenja u Pregradi.
  • Klupe - Župnik Mađerek dao je po uzoru na propovjedaonicu načiniti sedam pari drvenih klupa. Na prednjoj strani prve klupe i na naslonu zadnje ponovljena je ornamentika s propovjedaonice: plitki pilastri s pozlaćenim kapitelima, motivi gotizirajućih arkadica, zubaca i uklada.
  • Luster - Veliki luster visok 280 cm, a gornji 150 cm, ukrašen brušenim stakalcima, potječe iz Zagrebačke katedrale. Njega je župnoj crkvi poklonio bivši župnik Juraj Križanić 1857.
  • Zvona - U staroj župnoj crkvi postojala su četiri zvona. Poslije izgradnje nove župne crkve prenijeta su onamo. Nažalost, od njih je ostalo samo malo zvonce, cinkuš, a ostala su za vrijeme prvog svjetskog rata rekvirirana. Sadašnja zvona nabavljena su poslije I. svjetskog rata. Veliko zvono, teško 1447 kg, nabavljeno je 1923. Na njemu je natpis: "SALIVEN SAM DOBROVOLJNIM PRINOSIMA ŽUPLJANA PREGRADSKIH." Srednje zvono teško je 427 kg, a nabavljeno je 1927. Natpisi glase: "SALIVENO 6. GODINE ŽUPNIKOVANJA PAVLA KRANJČIĆA" i "STROJNE TOVARNE IN LIVARNE DD. LJUBLJANA 1927." Malo zvono je teško 184,5 kg, a ima iste natpise kao i srednje. Zvona su elektrificirana 1979. godine.
Dvorci i kurije
Mjesto: Pregrada
Ključne riječi kurija, dvorac
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture, dvorac

Dvorac Gorica, dvorac Bežanec i dvorac Dubrava - vidi pod:
http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/dvorcizagorja/#.UzBjYoWGeZQ
Kostelgrad
Mjesto: Pregrada
Ključne riječi utvrda, vlastelinstvo, Keglević
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Utvrda

Sjeverno od Pregrade, u sustavu Kunagore je Kostelgrad nad okukom rječice Kosteljine. Smješten je na vrhu brijega obraslog bjelogoričnom šumom. Jezgra burga (utvrđenog grada) nije imala kulu, a sam grad su štitili visoke zidine oko samog objekta. Ime Kostel dolazi od latinske riječi castellum što znači tvrđavica ili utočište. Ime se prvi put spominje od 1334. godine, a burg od 1398. godine kad ga dobivaju grofovi Celjski. Kostel-grad je bio posjed Petra Keglevića do njegove propasti.

Nemoguće je utvrditi kada je Kostel izgrađen. Prema E. Laszowskom, Kostel je izgrađen u XIII. stoljeću, između 1260. i 1264.g. kada je bio rat između češkog kralja Otakara II. i Bele IV. Laszowski pretpostavlja da ga je izgradio netko od Otokarovih velikaša, ili sam Otokar.

Sve do izumrijeća loze celjskih 1456.g., Kostel je bio u njihovim rukama. Oni su ujedno bili nasljedni župani Varaždinske županije, više puta banovi Hrvatske i Slavonije, te posjednici gotovo cijelog Zagorja i Međimurja. 1517.g. Kostel je prešao u ruke kneza Jurja Brandenburškog jer se za njega udala Beatica Frankopanska, koja je prije bila žena Ivana Korvina, koji je umro 1504.g. Zbog svoje raskošnosti morao je Juraj Brandenburški već 1523.g. prodati ovaj grad i vlastelinstvo kao i krapinske posjede jajačkom banu Petru Kegleviću Bužimskom za 13.000 forinti. Dogodilo se to 21. prosinca 1523.g. za vrijeme zasjedanja sabora u Požunu.

Izgradnjom dvorca Gorica u XVII.st. Keglevići sve više napuštaju Kostel te je ova tvrđava već krajem XVIII.st. vrlo ruševna.
Rodna kuća Janka Leskovara
Mjesto: Pregrada
Ključne riječi kurija, aristokracija
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Spomenik kulture

Mala jednokatna zgrada iz 19. st. u kojoj se rodio i jednim dijelom živio poznati književnik Janko Leskovar (1861-1949), koji prikazuje proces spajanja zagorske aristokracije, nalazi se u selu Valentinovo, nedaleko od dvorca Bežanec.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr