Beram je jedno od naselja sa najdužim kontinuitetom naseljenosti u Istri. Istraživanja pretpovijesne nekropole na južnim obroncima Berma pokazala su sa sigurnošću da je ovdje postojalo naselje još u željezno doba.
Stožasti brežuljak ponad plodne doline bio je idealno mjesto za naselje gradinskog tipa, okruženo jednostavnim grubim zidom koji je slijedio konfiguraciju terena. Na ruševinama tih zidina dozidavala su se kasnije rimska utvrđenja i srednjovjekovni kašteli. I danas je u Bermu sačuvan zrakasti raspored ulica utemeljen u neka pradavna vremena.
Beram - srednovjekovna utvrda na drugoj liniji obrane Pazinske knežije
Beramska gradina je u svojoj prvoj fazi (do VIII st. prije Krista) obuhvaćala otprilike područje koje naselje zauzima i danas. Ulaz je na mjestu koje se i danas koristi kao pomoćni ulaz, a beramci ga nazivaju mala vrata. Izvan gradinskog zida, na južnoj padini, se nalazila nekropola - mjesto za spaljivanje i pokop. Kako se gradinsko naselje kasnije širilo južnom padinom nekropola se uvijek premještala izvan vanjskog zida.
Istraživanja beramske nekropole - prva prava arheološka istraživanja u Istri
Istraživanja beramske nekropole bila su prva prava arheološka istraživanja u Istri, te su dala obiman materijal kojim je rasvijetljeno ne samo pretpovijesno razdoblje Berma, već i čitave Istre. Beramsku su nekropolu istraživala 1883. godine tri arheologa neovisno jedan od drugoga: Carlo Marchesetti, Karl Moser i Andrea Amoroso koji su ukupno istražili više od 170 grobova, a nalaze su pohranili u bečkim i tršćanskim muzejima.
U nekropoli su na posebnom mjestu spaljivani posmrtni ostaci, da bi se nakon toga pepeo u urnama (žarama) polagao u pravokutne niše dubine do 60 cm udubljene ponekad i u živoj stijeni koje su pokrivane kamenim pločama. Zajedno sa ostacima pokojnika u grobove su polagani i razni prilozi. Upravo su nam ta istraživanja dala i najviše podataka o nekadašnjem Bermu i njegovim stanovnicima.
U prapovijesno je doba stanovništvo Berma živjelo u organiziranim zajednicama koje su obrađivale zemlju i bavile se sakupljanjem i stočarstvom. Uzgajali su goveda, konje, ovce i svinje, ne samo kao izvor mlijeka i mesa već i za izradu odjevnih predmeta i tkanje. Zanimljivo je da su pronađeni i ostaci ljuštura morskih školjaka donešenih sa obale mora, a da su se bavili i lovom pokazuju nalazi kostiju jelena i srndaća.
U pisanim se dokumentima Beram spominje prvi put 911. godine u darovnici kralja Berengara tršćanskom biskupu. U srednjem je vijeku utvrđen bedemima nad kojima se uzdizala četverokutna kula stražara na mjestu današnje župne crkve iz koje je postojao tajni podzemni prolaz do pećine Jamorine uz potok u podnožju brijega.
Iako je u crkvenom smislu pripadao Porečkoj biskupiji Beram je bio sastavni dio posjeda goričkih grofova a kasnije Pazinske knežije i imao je status kaštela, a od 1578. status gradića. U mnogobrojnim ratnim sukobima između Pazinske knežije koja je obuhvaćala središnji dio Istre s centrom u Pazinu i Venecije koja je gospodarila susjednim Motovunom i čitavom istarskom obalom beramski je kaštel igrao važnu ulogu, ali je zbog toga trpio i česte napade i razaranja.
Beram - važno glagoljaško središte
Beram je bio jedan od najvažnijih centara srednjovjekovne glagoljaške pismenosti. Kod beramskih su popova glagoljaša dolazili na naukovanje đaci (žakani) iz velikog djela Istre. Svjedočanstva o tome ostavili su upisana glagoljicom na marginama beramskih liturgijskih knjiga ili urezana oštrim predmetom na freskama ukrašenom zidu crkvice Sv. Marija na Škriljinah. Iz Berma potječe nekoliko iluminiranih glagoljskih rukopisa iz XIII. i XIV.st., među kojima je fragment homilijara (zbirke propovijedi) i bogato oslikani misal i brevijar iz XIV. st.
Beram je jedno od naselja sa najdužim kontinuitetom naseljenosti u Istri. Istraživanja pretpovijesne nekropole na južnim obroncima Berma pokazala su sa sigurnošću da je ovdje postojalo naselje još u željezno doba.Stožasti brežuljak ponad plodne doline bio je idealno mjesto za naselje gradinskog tipa, okruženo jednostavnim grubim zidom koji je slijedio konfiguraciju terena. Na ruševinama tih zidina dozidavala su se kasnije rimska utvrđenja i srednjovjekovni kašteli. I danas je u Bermu sačuvan zrakasti raspored ulica utemeljen u neka pradavna vremena.
  • Beram - srednovjekovna utvrda na drugoj liniji obrane Pazinske knežije
Beramska gradina je u svojoj prvoj fazi (do VIII st. prije Krista) obuhvaćala otprilike područje koje naselje zauzima i danas. Ulaz je na mjestu koje se i danas koristi kao pomoćni ulaz, a beramci ga nazivaju mala vrata. Izvan gradinskog zida, na južnoj padini, se nalazila nekropola - mjesto za spaljivanje i pokop. Kako se gradinsko naselje kasnije širilo južnom padinom nekropola se uvijek premještala izvan vanjskog zida. Istraživanja beramske nekropole - prva prava arheološka istraživanja u IstriIstraživanja beramske nekropole bila su prva prava arheološka istraživanja u Istri, te su dala obiman materijal kojim je rasvijetljeno ne samo pretpovijesno razdoblje Berma, već i čitave Istre. Beramsku su nekropolu istraživala 1883. godine tri arheologa neovisno jedan od drugoga: Carlo Marchesetti, Karl Moser i Andrea Amoroso koji su ukupno istražili više od 170 grobova, a nalaze su pohranili u bečkim i tršćanskim muzejima. U nekropoli su na posebnom mjestu spaljivani posmrtni ostaci, da bi se nakon toga pepeo u urnama (žarama) polagao u pravokutne niše dubine do 60 cm udubljene ponekad i u živoj stijeni koje su pokrivane kamenim pločama. Zajedno sa ostacima pokojnika u grobove su polagani i razni prilozi. Upravo su nam ta istraživanja dala i najviše podataka o nekadašnjem Bermu i njegovim stanovnicima. U prapovijesno je doba stanovništvo Berma živjelo u organiziranim zajednicama koje su obrađivale zemlju i bavile se sakupljanjem i stočarstvom. Uzgajali su goveda, konje, ovce i svinje, ne samo kao izvor mlijeka i mesa već i za izradu odjevnih predmeta i tkanje. Zanimljivo je da su pronađeni i ostaci ljuštura morskih školjaka donešenih sa obale mora, a da su se bavili i lovom pokazuju nalazi kostiju jelena i srndaća.
U pisanim se dokumentima Beram spominje prvi put 911. godine u darovnici kralja Berengara tršćanskom biskupu. U srednjem je vijeku utvrđen bedemima nad kojima se uzdizala četverokutna kula stražara na mjestu današnje župne crkve iz koje je postojao tajni podzemni prolaz do pećine Jamorine uz potok u podnožju brijega.Iako je u crkvenom smislu pripadao Porečkoj biskupiji Beram je bio sastavni dio posjeda goričkih grofova a kasnije Pazinske knežije i imao je status kaštela, a od 1578. status gradića. U mnogobrojnim ratnim sukobima između Pazinske knežije koja je obuhvaćala središnji dio Istre s centrom u Pazinu i Venecije koja je gospodarila susjednim Motovunom i čitavom istarskom obalom beramski je kaštel igrao važnu ulogu, ali je zbog toga trpio i česte napade i razaranja.
  • Beram - važno glagoljaško središte
Beram je bio jedan od najvažnijih centara srednjovjekovne glagoljaške pismenosti. Kod beramskih su popova glagoljaša dolazili na naukovanje đaci (žakani) iz velikog djela Istre. Svjedočanstva o tome ostavili su upisana glagoljicom na marginama beramskih liturgijskih knjiga ili urezana oštrim predmetom na freskama ukrašenom zidu crkvice Sv. Marija na Škriljinah. Iz Berma potječe nekoliko iluminiranih glagoljskih rukopisa iz XIII. i XIV.st., među kojima je fragment homilijara (zbirke propovijedi) i bogato oslikani misal i brevijar iz XIV. st.
Prijedlog posjeta
Mjesto: Beram

Prijedlog plana razgledavanja:
Pješačenje od Podberma do Berma 15 min
Razgledavanje Župne crkve Sv Martina 15 min
Penjanje na zvonik - panorama 15 min
Razgledavanje Berma 20 min
Vinska proba kod obitelji Baćac
15 -30 min
Pješačenje od Berma do Škriljina 10 min
Razgledavanje crkve Sv Marija na Škriljinah 20 min
Pješačenje do Podberma 20 min
UKUPNO 2:10 min - 2:40 min
Korisne napomene
Za organizirane posjete autobusom:
Autobusom se može stići sve do crkvice Sv. Marije na Škriljinah gdje je asfaltirano okretište. Vijugava cesta od Podberma do Berma može u slučaju većih autobusa predstavljati problem manje iskusnim vozačima, naročito prilikom povratka. Konzultirajte se prije polaska sa svojim vozačem.
Prilikom dolaska autobusa u Beram najbolje je da autobus skrene na prvu asfaltiranu cestu lijevo (kod križa) i tu stane dok vam se ne priključi ključarica.
Za posjetioce koji koriste redovne autobusne linije
U Podbermu staju svi autobusi na linijama Pazin - Poreč i Pazin - Motovun. Vozni red autobusa naći ćete ovdje. Cijena autobusne karte u jednom pravcu od Pazina do Berma iznosi 9.00 KN, a od Poreča do Berma 22.00 KN.
Za ljubitelje pješačenja
Beram i Pazin povezani su kružnom pješačkom stazom označenom crveno - bijelim planinarskim markacijama. U Pazinu staza započinje kod Turističkog ureda, uz Kaštel, preko mosta Pazinske jame, te nakon tvornice skreće desno uzbrdo cestom do Gortanovog brijega. Nakon Gortanovog brijega jedan odvojak staze vodi lijevo za Beram, a drugi nastavlja kružno po hrptu brijega do sela Dušani i vraća se u Pazin.
Ukoliko iz Berma krećete pješke za Pazin možete odabrati kraću i dužu stazu. Kraća staza započinje u dolini između Berma i Škriljina na odvojku puta koji skreće kroz šumu na Gortanov brijeg. Dužu stazu možete slijediti bijelim putem koji započinje kod crkve Sv. Marija na Škriljinah i blago se uzdiže do Findrlovog brijega te vas preko sela Dušani vodi do Pazina.
  • Prijedlog plana razgledavanja:
Pješačenje od Podberma do Berma 15 min
Razgledavanje Župne crkve Sv Martina 15 min
Penjanje na zvonik - panorama 15 min
Razgledavanje Berma 20 min
Vinska proba kod obitelji Baćac 15 -30 min
Pješačenje od Berma do Škriljina 10 min
Razgledavanje crkve Sv Marija na Škriljinah 20 min
Pješačenje do Podberma 20 minUKUPNO 2:10 min - 2:40 min

  • Korisne napomene
Za organizirane posjete autobusom:Autobusom se može stići sve do crkvice Sv. Marije na Škriljinah gdje je asfaltirano okretište. Vijugava cesta od Podberma do Berma može u slučaju većih autobusa predstavljati problem manje iskusnim vozačima, naročito prilikom povratka. Konzultirajte se prije polaska sa svojim vozačem.Prilikom dolaska autobusa u Beram najbolje je da autobus skrene na prvu asfaltiranu cestu lijevo (kod križa) i tu stane dok vam se ne priključi ključarica.

  • Za posjetioce koji koriste redovne autobusne linije
U Podbermu staju svi autobusi na linijama Pazin - Poreč i Pazin - Motovun. Vozni red autobusa naći ćete ovdje. Cijena autobusne karte u jednom pravcu od Pazina do Berma iznosi 9.00 KN, a od Poreča do Berma 22.00 KN.

  • Za ljubitelje pješačenja
Beram i Pazin povezani su kružnom pješačkom stazom označenom crveno - bijelim planinarskim markacijama. U Pazinu staza započinje kod Turističkog ureda, uz Kaštel, preko mosta Pazinske jame, te nakon tvornice skreće desno uzbrdo cestom do Gortanovog brijega. Nakon Gortanovog brijega jedan odvojak staze vodi lijevo za Beram, a drugi nastavlja kružno po hrptu brijega do sela Dušani i vraća se u Pazin.
Ukoliko iz Berma krećete pješke za Pazin možete odabrati kraću i dužu stazu. Kraća staza započinje u dolini između Berma i Škriljina na odvojku puta koji skreće kroz šumu na Gortanov brijeg. Dužu stazu možete slijediti bijelim putem koji započinje kod crkve Sv. Marija na Škriljinah i blago se uzdiže do Findrlovog brijega te vas preko sela Dušani vodi do Pazina.
Sv. Marija na Škriljinah
Mjesto: Beram

Crkva sv. Marije na Škriljinah na groblju 1 km sjeveroistočno od Berma, čuva u svojoj unutrašnjosti jedno od najvrijednijih ostvarenja istarskog srednjevjekovnog slikarstva. Dobro sačuvane kasnogotičke freske prekrivaju gotovo u potpunosti unutrašnje zidove crkve, a djelo su majstora Vincenta iz Kastva.Slike su rađene po narudžbi beramske bratovštine sv. Marije, tako da je glavnina prostora na slikama posvećena scenama iz Marijinog i Isusovog života.
Najsnažniji dojam pobuđuje freska Ples mrtvaca gdje ruku pod ruku sa smrti plešu pred našim očima kraljevi, trgovci, kardinali, pa i sam Papa. U XVIII. st., u razdoblju baroka, crkvica je proširena i renovirana, pri čemu je oštećen ili uništen dio fresaka. Sve su freske tada prefarbane i sakrivene, a ponovno su otkrivene i restaurirane 1913. godine.

Crkva sv. Marije na Škriljinah na groblju 1 km sjeveroistočno od Berma, čuva u svojoj unutrašnjosti jedno od najvrijednijih ostvarenja istarskog srednjevjekovnog slikarstva. Dobro sačuvane kasnogotičke freske prekrivaju gotovo u potpunosti unutrašnje zidove crkve, a djelo su majstora Vincenta iz Kastva.Slike su rađene po narudžbi beramske bratovštine sv. Marije, tako da je glavnina prostora na slikama posvećena scenama iz Marijinog i Isusovog života. Najsnažniji dojam pobuđuje freska Ples mrtvaca gdje ruku pod ruku sa smrti plešu pred našim očima kraljevi, trgovci, kardinali, pa i sam Papa. U XVIII. st., u razdoblju baroka, crkvica je proširena i renovirana, pri čemu je oštećen ili uništen dio fresaka. Sve su freske tada prefarbane i sakrivene, a ponovno su otkrivene i restaurirane 1913. godine.
Srednji vijek bio je vrijeme strašnih epidemija koje su ubile velik broj ljudi. Jedna od najvećih bila je epidemija kuge 1348. g. koja je usmrtila dvije trećine stanovništva Europe. Ljudi sve više počinju razmišljati o smrti i njenoj neizbježnosti, te kratkoći života. Pojavljuju se razmišljanja o smrti kao koscu koji siječe ljudske živote. Formiraju se različite ideje o smrti, koje se zatim prenose i u likovni oblik. Iz bogate ikonografije smrti, izdvajamo jedan primjer, a to je slikoviti Ples mrtvaca. U likovnim prikazima ove teme pojavljuju se predstavnici crkvenih i svjetovnih staleža, kao što su papa, kardinal, biskup, župnik, svećenik, kanonik, car, kralj, vojvoda, grof, vitez, liječnik, trgovac, seljak, dijete… S njima u paru nalaze se mrtvaci koji ih, držeći za ruke, te plešući, odvode u smrt. Mrtvaci su prikazani ili kao kosturi ili kao lešine u raspadanju. Nose koplja, strelice ili lukove, a ponekad i grobarski alat. Često nose i glazbene instrumente, kojima stvaraju instrumentalnu podlogu svome plesu u kojemu se izruguju živima. Likovi se obično pojavljuju prema hijerarhijskoj važnosti, a često se ispod ili iznad prikaza nalaze stihovi kojima se smrt obraća svojim žrtvama. Pisani su prijetećim tonom, mada ponekad imaju i sarkastičan prizvuk. Stihovi kojima se prenose riječi čovjeka upućene smrti, obično su puni očajavanja, te u njima ljudi mole za milost. No, smrt je nepokolebljiva, pred njom su svi isti, jer ona ne mari za društveni status, spol i dob. Postoje različite varijacije ove teme, pa se negdje prizor odigrava u blizini raspela, ponekad propovjednik predvodi povorku (objašnjavajući njeno značenje), a ponekad se kombinira sa drugim temama smrti.
Župna crkva Sv. Martina
Država:Beram

Malo je poznato da župna crkva Sv. Martina u Bermu pregrađena u neoromaničkom stilu početkom XX stoljeća ima iza današnjeg glavnog oltara potpuno sačuvano gotičko svetište jedne starije crkve iz 1431. sa freskama koje su starije od onih na Škriljinah. U tom se svetištu čuva i krstionica sa glagoljskim natpisom dok je u zid ugrađen kameni kasnogotički reljef s likom Sv. Martina izrađen u pučkoj maniri. Oltarnu sliku na platnu u novom dijelu crkve naslikao je hrvatski slikar Celestin Medović u XIX.st.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr