Pazinski je kaštel najveća i najbolje sačuvana srednjevjekovna utvrda u Istri. U pisanim se dokumentima spominje od 983. Od tog vremena Pazinski kaštel, zajedno s naseljem koje se polako širilo oko njega, mnogo puta bio poklanjan, osvajan i pljačkan, rušen, pregrađivan i davan u zakup. Mijenjao je vlasnike i upravitelje i mijenjao je imena. Bio je u vlasti akvilejskih patrijarha, pa goričkih grofova. Iz sigurnosti njegovih zidina upravljalo se čitavim područjem središnje Istre, koje se tada nazivalo Grafschaf Mitterburg, Contea di Pisino ili Pazinska knežija. Cijela je knežija od 1374. bila u privatnom posjedu austrijske kuće Habsburg. Danas su u Kaštelu smještene izložbe Etnografskog muzeja Istre i Muzeja grada Pazina.

Muzej grada Pazina nema cjelovit stalni postav, mali dio njegovih zbirki izložen je u stalnim muzejskim izložbama u matičnoj zgradi muzeja – u Kaštelu i drugim objektima u Pazinu i na Pazinštini. U Kaštelu su postavljene četiri izložbe raznovrsne tematike. Izložena su zvona (XIV.-XIX. st.) iz istarskih crkvi, Arheološki muzej Istre postavio je 1982. godine izložbu Pazinština od prapovijesti do srednjega vijeka, a u Kaštelu je smještena i stalna izložba o životnom putu i djelu biskupa i preporoditelja dr. Jurja Dobrile. Nedvojbeni značaj Kaštela i u arhitektonskoj baštini i u povijesnoj slici prostora istaknut će se u budućem stalnom postavu. Dosad je realiziran tek prvi segment ove velike teme stalnom muzejskom izložbom Pazinski Kaštel i bune kmetova u XV. i XVI. st. postavljenom 1997. godine na svim etažama četverokutne kule Kaštela.

Izvan matične zgrade postavljeno je nekoliko stalnih izložbi kulturno-povijesne tematike, od kojih su nakon osnivanja gradskog muzeja realizirane tri, a dvije na prostoru Pazinštine. U Gimnaziji i srednjoj školi Jurja Dobrile u Pazinu, povodom 100. obljetnice gimnazije postavljena je izložba Hrvatska gimnazija u Pazinu 1899./1999. (dopunjena 2009. godine), a u Velom Ježenju kod Pazina, u rodnoj kući biskupa Jurja Dobrile, 2004. realiziran je stalan postav Dr. Juraj Dobrila – život i djelo. Građa zbirki muzeja prezentira se i na povremenim izložbama, primjerice Izbor iz sakralne zbirke, Novac i novčanici iz fundusa Muzeja... te tematskim izložbama kojima su obrađene razne umjetničke i kulturno-povijesne teme Pazinštine, primjerice Stari znameni – kapelice i javna raspela središnje Istre, Pazinski grbovi, Iz pazinskih foto albuma, Vjenčanja u fragmentima baštine i suvremenog doba, Drveni retabli oltara od XVII. do kraja XIX. st. i druge. Tematske izložbe popraćene su katalozima od kojih su neki u obliku monografija, a monografskim je izdanjem publicirana i zbirka starih razglednica Pazina i Pazinštine. U okviru galerijskog odjela, nakon osnivanja gradskog muzeja, organizirano je šezdesetak likovnih izložbi suvremene likovne produkcije, a od 2005. u Motovunu se organizira i jednodnevna likovna manifestacija Motovun art.

Muzej grada Pazina nema cjelovit stalni postav, mali dio njegovih zbirki izložen je u stalnim muzejskim izložbama u matičnoj zgradi muzeja – u Kaštelu i drugim objektima u Pazinu i na Pazinštini. U Kaštelu su postavljene četiri izložbe raznovrsne tematike. Izložena su zvona (XIV.-XIX. st.) iz istarskih crkvi, Arheološki muzej Istre postavio je 1982. godine izložbu Pazinština od prapovijesti do srednjega vijeka, a u Kaštelu je smještena i stalna izložba o životnom putu i djelu biskupa i preporoditelja dr. Jurja Dobrile. Nedvojbeni značaj Kaštela i u arhitektonskoj baštini i u povijesnoj slici prostora istaknut će se u budućem stalnom postavu. Dosad je realiziran tek prvi segment ove velike teme stalnom muzejskom izložbom Pazinski Kaštel i bune kmetova u XV. i XVI. st. postavljenom 1997. godine na svim etažama četverokutne kule Kaštela.

Izvan matične zgrade postavljeno je nekoliko stalnih izložbi kulturno-povijesne tematike, od kojih su nakon osnivanja gradskog muzeja realizirane tri, a dvije na prostoru Pazinštine. U Gimnaziji i srednjoj školi Jurja Dobrile u Pazinu, povodom 100. obljetnice gimnazije postavljena je izložba Hrvatska gimnazija u Pazinu 1899./1999. (dopunjena 2009. godine), a u Velom Ježenju kod Pazina, u rodnoj kući biskupa Jurja Dobrile, 2004. realiziran je stalan postav Dr. Juraj Dobrila – život i djelo. Građa zbirki muzeja prezentira se i na povremenim izložbama, primjerice Izbor iz sakralne zbirke, Novac i novčanici iz fundusa Muzeja... te tematskim izložbama kojima su obrađene razne umjetničke i kulturno-povijesne teme Pazinštine, primjerice Stari znameni – kapelice i javna raspela središnje Istre, Pazinski grbovi, Iz pazinskih foto albuma, Vjenčanja u fragmentima baštine i suvremenog doba, Drveni retabli oltara od XVII. do kraja XIX. st. i druge. Tematske izložbe popraćene su katalozima od kojih su neki u obliku monografija, a monografskim je izdanjem publicirana i zbirka starih razglednica Pazina i Pazinštine. U okviru galerijskog odjela, nakon osnivanja gradskog muzeja, organizirano je šezdesetak likovnih izložbi suvremene likovne produkcije, a od 2005. u Motovunu se organizira i jednodnevna likovna manifestacija Motovun art.

Radno  vrijeme:

Samostan i crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije, potječu iz sredine 15. stoljeća. Crkva ima kasnogotički prezbiterij po uzoru na crkvu Sv. Nikole. Tijekom minulih stoljeća pazinski su franjevci u samostanu držali ljekarnu i bolnicu. Od 1781. do 1834. u samostanu je djelovala pučka škola, a od 1836. do 1873. i gimnazija s nastavom na njemačkom jeziku. Pazinski franjevci kao svoj najveći blagdan slave Rim (Porcijunkulu). Crkva je redu Svetog Franje dala privilegij da oni koji na dan 2. kolovoza pohode crkvu Gospe od Anđela u Asisiju, dobiju oprost grijeha. Taj se običaj proširio i na mnoge franjevačke crkve, a među njima i pazinsku.

U prvotnom obliku podignuta je 1266. godine, nadograđivana tijekom 15. i 18. stoljeća. Posebnu zanimljivost predstavlja mrežasti gotički svod prezbiterija s ciklusom fresaka naslikanim oko 1460. godine. Te freske spadaju u sam vrh kasnogotičkih likovnih ostvarenja u Istri. Isti način gradnje svoda koristio se kasnije pri gradnji još nekih istarskih crkava, pa i one u pazinskom Franjevačkom samostanu. Velike crkvene orgulje djelo su Gaetana Callida, a potiču iz 1780. godine. Uz crkvu je 1705. godine podignut 45m visok zvonik.