Imotski je stari povijesni grad čije prvo spominjanje datira u 10. st. Nastao je na temeljima starohrvatske župe Emothe kao središte šire regije zvane Imotska krajina, koja se prostire na površini od 626 km2. Kroz mnoga stoljeća Imotski je njezino privredno, upravno i kulturno središte. Danas broji nešto više od 10.000 stanovnika. Klima je mediteransko-kontinentalna, ugodna za življenje.

Stara gradska jezgra građena je klesanim kamenom, zbog čega Imotski mnogi smatraju jednim od najljepših dalmatinskih gradića. Nad gradom se nadvisuje staro hrvatska utvrda Topana sa zavjetnom crkvicom Gospe od Anđela iz 18. stoljeća. Gradsko područje obuhvaća i naselja Vinjani, Glavina i Medvidovića Draga. Svojim zapadnim rubom grad doslovce obuhvaća Modro jezero. Na udaljenosti od samo 1km u smjeru sjeverozapada nalazi se nadaleko poznato Crveno jezero, koje spada među najdublja u Europi. Zbog dojmljivosti i dramatičnosti Modrog i Crvenog jezera, oko njih su se isplele mnoge legende i vilinske priče koje su se pretvorile u dragocjeno etnološko nasljeđe. Osim ova dva jezera, uokolo se nalaze mnoge bezvodne vrtače nastale na mjestima negdašnjih jezera. Smatra se da je u ovom kraju nastala i narodna balada „Hasanaginica“ koja je prevedena na mnoge jezike i pripada svjetskoj književnoj baštini.

Povijesni artefakti od prapovijesti do danas čuvaju seu Zavičajnom muzeju i Muzejskoj zbirci Franjevačkog samostana, te svjedoče o dugoj i burnoj prošlosti ovoga područja koje je oduvijek bilo na vjetrometini povijesnih previranja.


Imotski ima sva obilježja primorskog grada, zahvaljujući ponajviše klimi i urbanoj arhitekturi stare gradske jezgre. Kamene kuće, strme uske ulice s kamenitim stepenicama svjedoci su nekadašnjeg izgleda ovog mjesta čija je stara jezgra i zaštićena. Nekoliko zgrada sa lijepim pročeljima i okovnim ogradama iz doba secesije, govore o stilskim strujanjima koja nisu mimoišla ni ovu sredinu.


slika: http://www.dalmatia.hr/hr/zagora/imotski
http://www.tz-imotski.hr/tourist-guide.pdf
Selo Ričice
Mjesto: Imotski
Ključne riječi naselje, jezero
Regija Dalmatinska Zagora
Najbliži grad Split
Vrsta Povijesna cjelina

Prvi pisani spomen mjesta i imena Ričice nalazimo u spisima splitskih notara iz 1342., a drugi u povelji kralja Alfonsa V. 1454. Godine.

Ime “Ričice” vjerojatno je nastalo od imena “rijeka”, “rječica”, tj. “rječice”. Naime na području sela Ričice zimi i u rano proljeće izbiju brojni izvori vode, “rječica” koje se slijevaju u polje. Prije su se vode iz izvora slijevale u dvije “rječice”, Vrbicu i Ričinu, a danas se slijevaju u Ričičko jezero. Jezero je umjetno, akumulacijsko, a dovršeno je 1985. god.

Nadgrobne i obredne gomile, kojih je nekoliko na području Ričica, svjedoče o ljudskoj prisutnosti već u doba prapovijesti. Spomenute gomile potječju vjerojatno iz ilirskog razdoblja kada su područje Dalmacije, a time i Ričica, nastanjivala ratoborna plemena Dalmata. Iliri, kojima su pripadali i Dalmati, bili su ratoborna, vojnička plemena. Živjeli su u jedinicama-župama, koja su međusobno bila u neslozi. Te su župe imala utvrđena središta. U središtu njihova religioznog života bilo je štovanje boga Silvana, zaštitnika pašnjaka i šuma, te božice Dijane, zaštitnice lova. U ilirsko doba u Ričicama je vrlo vjerojatno bilo jezero, čija je razina bila puno viša od današnje.

izvor: www.ricice.hr
Tvrđava Topana
Mjesto: Imotski
Ključne riječi utvrda, obrana
Regija Dalmatinska Zagora
Subregija Imotska krajina
Najbliži grad Split
Vrsta Utvrda

Tvrđava Topana nastala je u 10. stoljeću, kroz povijest imala je izuzetno strateško značenje i nekoliko puta se spominje u poveljama hrvatskih i bosanskih kraljeva, a bila je nastanjena do 1816. godine. U okružju utvrde nalazi se i crkvica Gospe od Anđela, zaštitnice Imotske krajine izgrađena 1718. godine. U okružju zidina ljeti se odvija nekoliko manifestacija u sklopu «Imotskih sila» ili programa za Dan grada Imotskog 02. kolovoza. U podnožju Topane nalazi se jedan od najljepših nogometnih stadiona na kojem igra drugoligaš N.K. Imotski. U okružju Topane nalazi se i spomenik svim imotskim žrtvama u domovinskom ratu, autora Krune Bošnjaka.
Crkva sv. Frane i franjevački samostan
Mjesto: Imotski
Ključne riječi oltar, neoromanika
Regija Dalmatinska Zagora
Subregija Imotska krajina
Najbliži grad Split
Vrsta Sakralni spomenik

Današnja župna crkva u neoromaničkom stilu gradila se od 1861. do 1881. godine od domaćeg kamena. Pročelje ima tri portala, a unutrašnjost krasi pet oltara. Glavni oltar, od bijelog kamena djelo je talijanskog kipara Artura Ferraronija. Crkvene vitraje izradio je poznati Josip Botteri Dini. Pred crkvom nalazi se spomenik graditelju samostana fra Stjepanu Vrljiću, rad kipara Josipa Poljana.

Više o zanimljivoj povijesti samostana možete pročitati na: http://www.samostan-imotski.hr/o-zupi-146/povijest-samostana-i-upe
Rijeka Vrljika
Mjesto: Imotski
Ključne riječi ihtiološki rezervat
Regija Dalmatinska Zagora
Subregija Imotska krajina
Najbliži grad Split
Vrsta Priroda

Po mnogočemu jedinstvena krška rijeka – ponornica koja dužinom od 23 km protječe Imotskim poljem. Bogata i plodna snaga rijeke veže svojom srebrnom niti ljude i naselja u Imotskoj krajini, da se nikada ne razdvoji ono što je prirodom povezano. U Vrljici obitavaju endem ske životinjske vrste: mekousta pastrva (Salmothymus obtusirostris salonitana), bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes) i imotska gaovica (Dhelminichthys Adspersus). Izvorište rijeke proglašeno je zaštićenim ihtiološkim rezervatom.
Dva oka
Mjesto: Imotski
Ključne riječi jezero
Regija Dalmatinska Zagora
Subregija Imotska krajina
Najbliži grad Split
Vrsta Priroda

Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike. Jezera su promjera četrdesetak metara, dubine 6-10 metara i nikada ne presušuju.

slika www.modrojezero.org
Imotski skalini
Mjesto: Imotski
Ključne riječi skalini, mlečani
Regija Dalmatinska Zagora
Subregija Imotska krajina
Najbliži grad Split
Vrsta Arhitektura

Imotski skalini spajaju Bazanu, najstariji dio Imotskog s novijim dijelovima grada. Ukupno ima 92 stepenice koje su izgradili Mlečani potkraj 18. stoljeća. Na prvom podestu podignut je spomenik velikom hrvatskom pjesniku Tinu Ujeviću (1891.-1955.) rad kipara Krune Bošnjaka. Skalini završavaju u ulici Stjepana Radića koja se diči drvoredom iz 1933. godine.
Muzej grada Imotskog
Mjesto: Imotski
Ključne riječi arheološka zbirka, etnografska zbirka
Regija Dalmatinska Zagora
Subregija Imotska krajina
Najbliži grad Split
Vrsta Muzej

Muzej grada Imotskog nalazi se u prelijepoj zgradi izgrađenoj 1888. godine na samom istočnom ulazu u Grad. U muzeju se nalazi vrijedna arheološko - etnografska zbirka s nalazima iz svih povijesnih razdoblja te poseban dio koji svjedoči o životu u gradu Imotskom i ruralnim sredinama.

Posjet radnim danima od 07-15 sati, subotom i nedjeljom uz najavu. Tel. 021 841 766 Cijena ulaznice - 5 kn za djecu; 10 kn za odrasle.

Muzej Franjevačkog samostana
Mjesto: Imotski
Ključne riječi arheološka zbirka, zbirka građanskog života, kolekcija slika
Regija Dalmatinska zagora
Subregija Imotska krajina
Najbliži grad Split
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture, muzej

Svaki samostan je kroz svoju povijest imao sakralne predmete koje je nastojao pohraniti sigurnom mjestu. S vremenom se počelo čuvati i ono što ne pripada sakralnom ambijentu. Stvarni počeci muzejske zbirke datiraju iz prijelaza 19. u 20. stoljeće, a posebno važno razdoblje je od 1961. godine kada gvardijanom postaje fra Vjeko Vrčić. Fra Vjeko kupio je arheološko, sakralno, etnografsko i svako drugo blago po crkvama, tavanima i ostavama. 1988. samostan je renoviran, a zbirka premještena na današnju lokaciju uz pomoć djelatnika Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
U Muzeju se čuvaju predmeti prikupljeni uglavnom s područja Imotske krajine. Arheološka zbirka sadržava predmete iz ilirskih i rimskih vremena pronađene na arheološkim lokalitetima u blizini Imotskoga. Osim zbirke sakralne umjetnosti, postoji i zbirka građanskog života Imotskoga u 19. st., s nizom fotografija i predmeta umjetničkog obrta, kao i zbirka biskupa Vujčića. Uz etnografske predmete iz imotskih sela izloženo je i staro oružje. Pinakoteka sadržava slike i grafike nastale od 17. do 18. st., kolekciju slika poznatih slikara (Ivekovića, Šimunovića, Crnčića, Uzelca...). Zanimljiva je i drvodjeljska umjetnička radionica Rako. Samostan posjeduje bogati arhiv i biblioteku (među inim, kodeks iz 1422. g.).

Sadašnje izložbene prostorije zauzimaju prostor od 180 m2, a posjet zbirci moguće je organizirati uz najavu na tel. 021/841-178 u Župnom uredu Imotski.
Stećci u Imotskoj krajini
Mjesto: Imotski
Ključne riječi stećci, reljefni ukrasi, monolitni blok
Regija Dalmatinska Zagora
Subregija Imotska krajina
Najbliži grad Split
Vrsta Spomenik kulture

Imotska krajina je područje na kojem se nalazi veliki broj stećaka. Uglavnom ih nalazimo uz putove, odnosno duž stare rimske ceste koja je išla od Salone do Narone. To su  kameni blokovi koji su postavljeni po određenom redoslijedu. Ovi kameni spomenici odolijevaju vremenskim neprilikama, građevinskoj inženjeriji kao i ljudskom nemaru. Ispod mnoštva lišaja i patine, nalazimo klesarski obrađen vapnenac koji zadivljuje reljefnim ukrasima, ali i  svojom jednostavnošću.  Velik broj stećaka ukazuje na popularnost ovakvog načina ukapanja, a motivi na njima govore o velikoj časti koja je ukazivana ovakvim ukopom.

Ovi nevješto i pomalo grubo obrađeni spomenici, ove kamene gromade pronašle su svoje mjesto u prošlosti Imotske krajine, te su svjedoci pismenosti, kulture, vjere i moći ovog kraja. Imotski stećci imaju svoje osobitosti koje ih razlikuju od drugih skupina primjerice susjednih cetinskih ili hercegovačkih.  Stećci imaju oznake godina pa tako znamo da ih je najviše iz 14. i 15. st. Najviše stećaka nalazimo u Cisti Velikoj, Lokvičićima, Lovreću, Ričicama, Studencima, Berinovcu, Zagvozdu i Vinjanima Donjim.

Narod ih zove bilig, kam, mramori, mašeti, kamik, a u znanstvenim krugovima zadržao se naziv stećak. Sam naziv stećak je kraći oblik imenice stojećak.  Stećci su dakle monolitni kameni blokovi, vodoravni ili uspravni nadgrobni spomenici, dakle stojeći i ležeći, prizmatičnog oblika s ravnom ili dvostrešnom gornjom plohom sa ili bez postamenta.

Karakteristični su za područje Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Podrinja, dio Crne Gore, zapadne Srbije i Kosova. Izvan ovih prostora nigdje ne nalazimo stećke. Većina znanstvenika se slaže da ovi spomenici pripadaju Vlasima. Do tog zaključka dovele su i antropološke analize kostura iz grobova pod stećcima. Ti kosturi su tipični predstavnici autohtonog (neslavenskog) vlaškog porijekla. Vlasi su bili nomadi, vjerojatno ilirskog porijekla, bavili su se stočarstvom, mada često i trgovinom i plaćeničkim vojničkim pozivom.  Porijeklo stećaka  je njihova glavna problematika, tako da su vremenom postojale sasvim različite teze o njihovom porijeklu. Postojale su bogumilska, hrvatska ili srpska, 60-tih je bila bosanska teza, a vlaška teza se pojavila na kraju stoljeća, i podupire ju najviše znanstvenika koji su se bavili ovom tematikom.

http://stecci.tripod.com/id12.html
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr