Čitavi Vinodol je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, brojnih kulturnih i povijesnih spomenika, prirodnih ljepota i tradicije. Jedno je Vinodol doživjeti putujući kroz njega, a drugo ga je sagledati iz »ptičje perspektive«.
Odabrano je šest lokacija vidikovaca, od kojih tri (3) na području Vinodolske općine:

iznad naselja Drivenik – vidikovac "Mahavica",
iznad naselja Grižane/Tribalj – vidikovac "Pridva",
iznad naselja naselja Bribir – vidikovac "Slipica",

te tri (3) na području Grada Novi Vinodolski:

iznad naselja Ledenice – vidikovac "Gradina",
ispod Svibe – vidikovac "Sviba",
te kod Krmpota – vidikovac "Kuk".

OPISI VIDIKOVACA:

1. Vidikovac „Mahavica„ (781 mnm) (naziv po obližnjem vrhu)
Vidikovac je smješten na asfaltiranoj cesti Antovo - Plase na prijevoju Razromir na 781 mnm. Ukupnoj pejzažnoj cjelini cjelokupnog prostora doprinosi uska cestica uzdižući se uz veličanstvene kamene gromade i sipare Kozaka. Svaki metar ceste uz strme kamene obronke Kozaka neće nas ostaviti ravnodušnima. Na sjeveru se uzdiže kameni stožasti vrh Medviđaka, zapadno se prostiru prekrasne planinske livade Razromira prošarane kamenim blokovima, na jugozapadu planinski masiv Učke, te Kvarnerski zaljev prošaran otocima Krkom, Cresom, Rabom i Pagom obrubljenog masivom Velebita. Jugoistočno proteže se pogled na Planinu koja strmo pada u Vinodolsku dolinu sve do Novog Vinodolskog. Uz samu obalu pogled seže do Selaca.

2. Vidikovac „Pridva“ 573 mnm (naziv po obližnjem vrhu)
Ovaj vidikovac također je smješten uz cestu Antovo-Lič. Niži je od prethodnog vidikovca, ali zbog te visinske razlike vidikovac ima pogled na okolno područje isto kao iz ptičje perspektive. Na sjeveru se uzdiže kameni stožasti vrh Medviđaka, zapadno se prostiru prekrasne planinske livade Razromira prošarane kamenim blokovima, na jugozapadu planinski masiv Učke, te Kvarnerski zaljev prošaran otocima Krkom, Cresom, Rabom i Pagom obrubljen masivom Velebita. Jugoistočno se proteže pogled na Planinu koja strmo pada u Vinodolsku dolinu sve do Novog Vinodolskog. Uz samu obalu pogled seže do Selaca.

3. Vidikovac „Slipica“ 446 mnm
Vidikovac je smješten na petom kilometru ceste Bribir – Lukovo - Lič iznad samog Bribira na strmoj kamenoj litici. Sa vidikovca se pruža prekrasan vidik na Velebit, Velebitski kanal, Kvarnersko otočje, Učku, Novi Vinodolski i Vinodolsku dolinu do Grižana.

4. Vidikovac „Gradina“ 379 mnm
Vidikovac je smješten na cesti Novi Vinodolski - Ledenice odmah iznad naselja Ledenice sa prekrasnim pogledom na ledeničko polje, Novi Vinodolski, Klenovicu, Velebit i Kvarnersko otočje...

5. Vidikovac „Sviba“ 753 mnm (naziv po obližnjem vrhu)
Desno od ceste Novi Vinodolski – Breze sa prekrasnih planinskih livada Pletena, te uživajući u nesmetanim vidicima na cijelo okolno područje na cestom nedaleko Luke krmpotske nalazi se vidikovac „Sviba“. Cijela cesta predstavlja vidikovac. Sam vidikovac smješten je podno travnatih obronaka Male i Velike Svibe na prekrasni planinskim livadama sa nesputanim atraktivnim vidicima na sve strane: planinsko zaleđe, zaobalna naselja, Kvarnerski zaljev, Velebit i Učku.

6. Vidikovac „ Kuk“ 301 mnm (dat naziv po obližnjem vrhu)
Odmah sa primorske strane na samom ulazu u Krmpotsko polje u Krmpotama smješten je vidikovac „Kuk“, sa interesantnim pogledom na cijelu Novljansku rivijeru (Smokvica, Klenovica, Povile i Novi Vinodolski), Kvarnerski zaljev i otočje Velebit, Učku, te uzdužni pogled na Vinodolsku dolinu.

Smještene pod ruševinama frankopanskog grada i krševitih litica “Griža” po kojima su i dobile ime. Stari je grad oštećen 1323. godine kada je Vinodol zadesio jak potres. U 15. stoljeću dograđene su okrugle kule, a danas su vidljivi samo ostaci nekada slavnog kaštela. Grižanski kaštel imao je nepravilan oblik četverokuta, s okruglim kulama, a ta je nepravilnost uzrokovana specifičnim terenom.Tu je stolovao knez Martin koji je utemeljio primorsku luku koja je dobila ime Crikvenica.

GRADINA
Na slavnu prošlost Grižana podsjećaju ostaci zidina grižanskog kaštela. Kaštel je imao oblik nepravilnog četverokuta sa okruglim kulama na uglovima. Bila je sjedište Kapetanata, feudalne uprave frankopanskim imanjima u Vinodolu. 1323. godine kada je Vinodol zadesio potres kaštel je oštećen. Kaštel je smješten na poroznom tlu, izgrađen uz krševite litice koje ovdje zove “griže”, po čemu je grad i dobio ime.


BADANJ
Ruševine srednjovjekovne gradine koja je podignuta na ostacima rimske fortifikacije iz 4. stoljeća u vrijeme učvršćivanja Liburnijskog limesa. Po svom položaju bio je Badanj čvrst branik Vinodola jer je gospodario prodolom što se pruža od mora prema srcu Vinodola. Glavna utvrda ima jajoliku osnovu kao da je to bila jedna omašna kula pa je vjerojatno stoga i dobio ime Badanj. Nekada je do podno Badnja dosezalo more pa je niže grada bilo nekoliko kamenih stupova o koje su se vezali brodovi.

CRKVA MAJKE BOŽJE SNJEŽNE U BELGRADU
Srednjovjekovna crkva iz 16. stoljeća podignuta na temeljima starije crkve. Crkva je pregrađena u 17. stoljeću što je vidljivo iz glagoljskog natpisa na nadvratniku. Crkva je sačuvala veliki broj glagoljskih natpisa u kamenu. Bogatom inventaru crkve pripada vrijedan glavni oltar, nadgrobna ploča sa ugraviranom kraljicom smrti i veći broj nadgrobnih spoemnika na glagoljici kao i izuzetno vrijedne, jedne od najstarijih u Hrvatskoj, orgulje na mijeh iz 17. stoljeća.

CRKVA SV. MARTINA
Župna crkva sv. Martina srednjovjekovnog je porijekla o čemu svjedoči i dio preostalog crkvenog inventara i glagoljski natpisi o obnovama crkve u 16. i 17. stoljeću. Crkva je iz temelja pregrađena i proširena 1906. godine i tada je dobila dva bočna broda i oznake historicizma odnosno neorenesanse. U crkvenoj riznici čuvaju se vrijedni primjerci gotičke i barokne opreme oltara.

Atraktivno jezero daje Triblju poseban čar. Tribalj je raj za ribolovce, zmajare i paraglidere, kao i za bicikliste, šetače i lovce. Crkva Majke Božje u Tribaljskom polju spominje se u povijesti kao mjesto sudovanja prema Vinodolskom zakoniku o čemu svjedoče glagoljske listine. Na području tribaljskog naselja Stranče otkrivena je starohrvatska nekropola iz razdoblja od 8. do 11. stoljeća sa brojnim eksponatima koji se čuvaju u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci.

CRKVA POHOĐENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE ELIZABETI
Župna crkva Pohođenja BDM Elizabeti spominje se u povijesnim zapisima 1323., 1412. i 1449. godine. To je bilo mjesto sudovanja prema Vinodolskom zakoniku o čemu svjedoče glagoljske listine. Srednjovjekovna građevina tribaljske crkve jako je pregrađena, proširena u 19. stoljeću s oltarima u neo stilu. Glavni oltar ima oltarnu palu na mehanizam. Nedavno je obnovljena fasada crkve.

STRANČE
Starohrvatska nekropola s nalazima iz 8. do 11. stoljeća. Grobovi su otkriveni prilikom gradnje ceste za Tribalj 1902. godine. U grobovia starije faze nađeni su uporabni predmeti, a u grobovima mlađe faze uglavnom nakit i to naušnice, prstenje, ogrlice, privjesci, aplike. Nekropola Stranče je po bogatstvu nalaza druga u Hrvatskoj i pruža nam uvid u razvoj materijalne i duhovne kulture Hrvata u srednjovjekovnom Vinodolu. Eksponati se čuvaju U Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci.

KAŠTEL
Nekada se u drivenički kaštel ulazilo pokretnim mostom preko iskopanog jarka napunjenog vodom. Veliki četvorinasti prostor branili su visoki zidovi i četiri ugaone okrugle kule i polukružni bastion. Visoko uokolo zidova tekao je drveni hodnik za obranu. Iz njega se ulazilo kroz vrata u ugaone kule, a njima se stepenicama spuštalo u njegovu unutrašnjost. Unutar kaštela bile su stambene zgrade, magazini, podrumi i cisterna za vodu.Drivenik se spominje u Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine čiji su potpisnici bili i predstavnici Drivenika.

CRKVA SV. DUJMA
Posvećena je starkršćanskom mučeniku iz 3. stoljeća, biskupu antičke Salone. Drivenička je crkva kao institucija vrlo stara, ali današnja zgrada je iz 19. stoljeća. Na mjestu stare, manje crkve podignuta je nova trobrodna crkva 1821. godine, dok je zvonik kraj nje sagrađen godine 1806. godine. Prema predaji, ispod glavne lađe nalaze se katakombe, u koje se ulazilo iz podruma nekog malenog objekta koji je ranije stajao pred crkvom.

CRKVA SV. STJEPANA
Gotička kapela iz 15. stoljeća s preslicom za tri zvona. Izgrađena je na mjestu starije romaničke crkve iz 13. stoljeća. U crkvi sv. Stjepana nalazili su se tzv. “zlatni” oltari iz 17. stoljeća koji su danas u Muzeju za umjetnost i obrt. Tu je bila i znamenita drivenička Pietà iz 15. stoljeća koja se nalazi u istom muzeju.

Primorska arhitektura, dah tradicije i gostoljubivi domaćini učinit će da se u Driveniku ugodno osjećate, a posebno u vrijeme Vinodolskih ljetnih večeri i koncerata barokne glazbe.

Ostaci starih zidina i gradska kula podsjećaju na vrijeme knezova Frankopana čija je četiri stoljetna vladavina ostavila duboke duhovne i materijalne tragove u Vinodolu. Svoj najveći procvat Bribir doživljava u vrijeme kneza Bernardina Frankopana koji učvršćuje kaštel i gradske zidine. Kada je 1848. godine ukinuto bribirsko vlastelinstvo općinska vlast je porušila Vela i Mala vrata i kaštel, a na njegovu je mjestu sagrađena škola. Tako je u ruševinama završila duga i slavna povijest bribirske utvrde. Jedini ostatak bribirske utvrde je četverokutna kula iz 1302. godine i dio zidina. Sa brežuljka na kojem je smješten stari grad puca pogled na dolinu i Novi Vinodolski. Umjetnička renesansna djela u crkvi sv. Petra i Pavla svjedoče o visokoj razini kulturnih i civilizacijskih dosega srednjovjekovnog Vinodola i jakim vezama sa Europom.

GRADSKA KULA S DIJELOM ZIDA
Ostaci nekadašnjeg kaštela, srednjovjekovne gradine iz 12. stoljeća. Kaštel je od 13. stoljeća u posjedu Krčkih knezova, a od 16. stoljeća drže ga grofovi Zrinski. U 19. stoljeću porušeni su gradski bedemi i kule, jedino je ostala sačuvana četverokutna kula iz 1302. godine i dijelovi gradskog bedema na sjevernoj strani.


CRKVA SV. PETRA I PAVLA
Sagrađena je 1524. godine na mjestu stare crkve koja je zasigurno postojala još u vrijeme donošenja Vinodolskog zakona 1288.godine, a vjerojatno i ranije. U prvoj polovini 18. stoljeća je proširena, preuređena i barokizirana. Zapaljena je krajem 1944. godine, a obnovljena osamdesetih godina 20. stoljeća.
Iz bogate riznice župne crkve sv. Petra i Pavla izdvajamo renesansni reljef Bogorodice s Kristom ili Bijele Gospe, rad fjorentinskih majstora u bijelom mramoru, sliku Jacopa Palme mlađeg Pranje nogu, djelo visoke umjetničke vrijednosti, a značajni su i renesansna kustodija sa željeznom rešetkom iz 15. stoljeća i glavni mramorni oltar rad kipara Antonia Michelazzia. Crkvi sv. Petra i Pavla pripada i križ krbavskih biskupa tzv. Milonjin križ iz 13. stoljeća kojeg je u Vinodol donio biskup Modruša Krištafor, a čuva se u Rijeci.