Vinodol je naseljen još u kameno doba, a u 2. stoljeću prije Krista Rimljani mu daju ime Vallis vineariae i kroz njega grade cestu prema Dalmaciji i utvrdu Badanj. Dolaskom Hrvata Vinodol dobiva današnje ime, a vinova loza, posebno autohtona sorta žlahtina, uzgaja se sve do danas. Knezovi Frankopani i Zrinski ostavili su kroz mnogostoljetnu vladavinu dubok trag u povijesti Hrvatske, a posebno Vinodola, gradeći mnogobrojne utvrde, crkve i samostane. Frankopani su na području nekadašnje Vinodolske knežije izgradili devet kaštela, čiji su predstavnici bili potpisnici Vinodolskog zakonika iz 1288. godine. Na području današnjeg Vinodola nalaze se tri od devet kaštela - Bribir, Grižane i Drivenik, i još jedan iz antičkih vremena – Badanj. U našem kraju, u tadašnjem sjedištu crkvene vlasti, sastavljen je Vinodolski zakonik, a potpisnici su bili i tadašnji gradovi Bribir, Grižane i Drivenik. Vinodolski zakonik napisan je na glagoljici i, nakon ruske Pravde, najstariji je europski pravni dokument. Tu se rodio “Michelangelo minijature” Juraj Julije Klović Croata, najveći predstavnik svjetske minijature i jedan od najvećih umjetnika koje je dala naša domovina. Tradicijska baština Vinodola bogata je i zanimljiva, proizašla iz načina života kroz stoljeća i raznih povijesnih utjecaja. Vinodolska narodna nošnja neznatno se razlikuje od mjesta do mjesta. Ženska narodna nošnja crne je boje ukrašena čipkom, vezom i crvenim detaljima, dok je muška bijela, izvezena crvenom ili crnom vunom. U Vinodolu se njeguje specifičan način pjevanja “na tanko i debelo”, a tradicionalan instrument koji prati narodno pjevanje su sopile. Osim njih, tradicionalni instrumenti su fidulice, mišnice i tamburice. Tradicionalna arhitektura Vinodola uvjetovana je klimom, tlom, načinom života i materijalnim mogućnostima. Kamen je osnovni materijal kojim se grade vinodolske kuće s dvorom, a posebno su zanimljivi osebujni ulazi u dvorišta i kuće – portuni. Mesopust je jedan od najstarijih narodnih običaja, a vezan je uz istjerivanje zime, zla i navještanje proljeća. Od Sveta Tri Kralja pa do Čiste Srijede traje mesopusno veselje, a zgode i nezgode koje su označile prošlu godinu zapisuju se u šaljivom osmercu - sentenci koja se čita na dan mesopusta.

 

Stalni izložbeni postav života i djela sitnoslikara Jurja Julija Klovića
Mjesto: Crikvenica (Grižane)
Ključne riječi Juraj Julije Klović, minijaturist
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Spomenik kulture

Stalni izložbeni postav života i djela sitnoslikara Jurja Julija Klovića

U prostoru muzeja nalazi se stalni izložbeni postav za prezentaciju replika djela i pisama umjetnika J.J. Klovića, dok je u jednom dijelu muzeja uređena multimedijalna dvorana, opremljena za video-projekcije filmova, kao i održavanje raznih prezentacija i događanja, kapaciteta 50 sjedećih mjesta. Osim unutarnjeg dijela zgrade, uređen je i okoliš, te se kamenim popločenjem dobila vrijedna površina koja je idealna za provođenje raznih kulturnih programa i održavanje različitih manifestacija. Veliki svjetski muzeji odobrili su korištenje replika Klovićevih minijatura, koje su prikazane višestruko uvećane, potvrđujući neponovljivo Klovićevo slikarsko umijeće. Neke od replika prikazuju djela koja je i inače nemoguće vidjeti, a koja se čuvaju zaštićena u depoima svjetskih muzeja.

Juraj Julije Klović hrvatski je slikar, poznat kao „Michelangelo minijature“. Rođen je u Grižanama 1498. godine, a umro u Rimu 1578. godine. Klović je bio posljednji predstavnik minijaturne umjetnosti, originalna umjetnička osoba poznata po majstorskim crtežima i kolorističkoj istančanosti. Bio je vrlo cijenjen od suvremenika, a surađivao je s mnogim poznatim umjetnicima tog doba, poput Michelangela, Vasaria i El Greca. Njegove minijature čuvaju se u najpoznatijim svjetskim muzejima. Njegovo najpoznatije djelo i remek-djelo minijature svjetskih razmjera je Časoslov Fernese, čiji se original čuva u knjižnici Pierpont Morgan u New Yorku (a replika se može vidjeti u Kući Klović). Djelo sadrži 28 minijatura, uglavnom prizora iz Starog i Novog zavjeta te slavnu dvolisnicu procesije na Tijelovo u Rimu. Hrvatska je 1998. godine proslavila 500. godišnjicu rođenja J.J. Klovića izdavši posebnu kovanicu od 200 kuna, dok je Vatikan istu obljetnicu obilježio izdavanjem prigodne poštanske marke.

Izvor: http://www.mojarijeka.hr/vijesti/stalni-izlozbeni-postav-zivota-i-djela-sitnoslikara-jurja-julija-klovica/
"BELI"
Mjesto: Tribalj
Ključne riječi zabava, maškare, karneval
Vrsta Tradicijska nematerijalna baština

"BELI" – mladost i sloboda

Kako svako mjesto ima i održava svoju tradiciju i običaje, tako je i na području Kirije mjesto Tribalj (nekadašnji naziv Polje) ostao vjeran svojim autentičnim obilježjima od kojih su najzanimljiviji, među ostalim, i krabunosni običaji koji se održavaju za vrijeme maškara.
Maškare u Triblju tradicionalno počnu danom rušenja maja tj. prvim vikendom nakon Sv. Tri kralja. Tom prigodom okupljaju se i četiri mespusne tribaljske grupe: “Momak veseljak” iz Pećci, “Sloga ” iz Sušika, "Mala sloga" i "Barilac". Svaka navedena grupa ima svoju karakterističnu odoru i glazbu koja na specifičan način predstavlja jedinstveni oblik i zvuk koji se sastoji od harmonike, doboša, pleha i bubnja. Time počinju i plesne zabave-tanci koji se redovito, za vrijeme trajanja maškara,  održavaju u Domu kulture svake subote i nedjelje u organizaciji Udruge za očuvanje narodnih običaja Vinodol iz Triblja.
Ipak, ima još jedna specifičnost koja Tribalj karakterizira za vrijeme trajanja mašakara. Naime, još prije II. Svjetskog rata nastala je jedna mesopusna grupa pod nazivom "Beli". Poanta osnivanja ovakve  grupe bilo je okupljanje mladih slobodnih dečki koji obilaze slobodne djevojke, i to samo zadnji mesopusni vikend (subotu, nedjelju, ponedjeljak i utorak prijepodne).
Kao što priliči svakom običaju i ova grupa ima određena obilježja i pravila. Simbolizira je bijela uniforma (kao što je i sam naziv): bijele hlače, košulja i jakna s trobojnicom na nogavicama i rukavima, vojničke čizme i bijela kapa. "Beli" imaju jednog komandanta, koji jedini od svih grupa u Triblju nosi sablju i pozdravlja "Ispred Bele kumpanije 'z Napolja!"
Dečki počinju obilaziti kuće slobodnih djevojaka zadnju subotu, dok slobodne djevojke ne idu po kućama (priključuju se samo subotu navečer i u utorak na paradi kada se pali mesopust).  Jedini instrument koji "Beli" posjeduju je harmonika i eventualno gitara. Na čelu grupe nosi se državna zastava, a na koplju su tri roška na kojima se stavlja zeleno zelje, jabuka ili naranča... Na mesopusni utorak, tj. dan prije Čiste srijede službeno završavaju maškare. To se obilježava na simboličan način; formira se kolona od mesopusnih grupa i maškara u pravcu centra mjesta, čita se sentenca i spaljuje mesopust. U pravilu, "Beli" su na početku kolone.
Krajem 60-ih, početkom 70-ih (početak "Hrvatskog proljeća") "Beli" su nosili zastavu bez crvene zvijezde, te su svi koji su tada učestvovali u tome bili kažnjeni.
Zadnje vrijeme pjeva se pjesma "A da smo fanti, fanti...", koju "Beli" pjevaju u svakoj kući, tj. djevojkama i prijateljima. "Beli" obilaze sela, a domaćini ih srdačno dočekuju sa kolačima, jelom ili pićem. Jedan od članova "Belih" sakuplja jaja po kućama, koja se po završetku mesopusta skuhaju ili speku kod neke od djevojaka.
Druženje "Belih" taj zadnji vikend je kontinuirano, ne ide se doma i ne razdvajaju se. U pravilu "Bele" čini jedna generacija, a članstvo prestaje udajom ili ženidbom. Najpoznatiji "Beli" bio je Vlado Kalember.
Iako je ovaj običaj postojao i u drugim okolnim mjestima, jedino se održao u Triblju. Iz godine u godinu, iz generacije u generaciju biti članom "Belih" i dalje je velika čast, a kako "Beli" simboliziraju mladost, veselje i slobodu, ova jedinstvena tradicija nastavit će se kroz još puno, puno nadolazećih mladih generacija...
Vidikovci - Oči Vinodola
Mjesto: Vinodol
Ključne riječi vidikovac Mahavica, Pridva, Slipica
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Crikvenica
Vrsta Poučni itinerar

Čitavi Vinodol je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, brojnih kulturnih i povijesnih spomenika, prirodnih ljepota i tradicije. Jedno je Vinodol doživjeti putujući kroz njega, a drugo ga je sagledati iz »ptičje perspektive«.
Odabrano je šest lokacija vidikovaca, od kojih tri (3) na području Vinodolske općine:

iznad naselja Drivenik – vidikovac "Mahavica",
iznad naselja Grižane/Tribalj – vidikovac "Pridva",
iznad naselja naselja Bribir – vidikovac "Slipica",

te tri (3) na području Grada Novi Vinodolski:

iznad naselja Ledenice – vidikovac "Gradina",
ispod Svibe – vidikovac "Sviba",
te kod Krmpota – vidikovac "Kuk".

OPISI VIDIKOVACA:

1. Vidikovac „Mahavica„ (781 mnm) (naziv po obližnjem vrhu)
Vidikovac je smješten na asfaltiranoj cesti Antovo - Plase na prijevoju Razromir na 781 mnm. Ukupnoj pejzažnoj cjelini cjelokupnog prostora doprinosi uska cestica uzdižući se uz veličanstvene kamene gromade i sipare Kozaka. Svaki metar ceste uz strme kamene obronke Kozaka neće nas ostaviti ravnodušnima. Na sjeveru se uzdiže kameni stožasti vrh Medviđaka, zapadno se prostiru prekrasne planinske livade Razromira prošarane kamenim blokovima, na jugozapadu planinski masiv Učke, te Kvarnerski zaljev prošaran otocima Krkom, Cresom, Rabom i Pagom obrubljenog masivom Velebita. Jugoistočno proteže se pogled na Planinu koja strmo pada u Vinodolsku dolinu sve do Novog Vinodolskog. Uz samu obalu pogled seže do Selaca.

2. Vidikovac „Pridva“ 573 mnm (naziv po obližnjem vrhu)
Ovaj vidikovac također je smješten uz cestu Antovo-Lič. Niži je od prethodnog vidikovca, ali zbog te visinske razlike vidikovac ima pogled na okolno područje isto kao iz ptičje perspektive. Na sjeveru se uzdiže kameni stožasti vrh Medviđaka, zapadno se prostiru prekrasne planinske livade Razromira prošarane kamenim blokovima, na jugozapadu planinski masiv Učke, te Kvarnerski zaljev prošaran otocima Krkom, Cresom, Rabom i Pagom obrubljen masivom Velebita. Jugoistočno se proteže pogled na Planinu koja strmo pada u Vinodolsku dolinu sve do Novog Vinodolskog. Uz samu obalu pogled seže do Selaca.

3. Vidikovac „Slipica“ 446 mnm
Vidikovac je smješten na petom kilometru ceste Bribir – Lukovo - Lič iznad samog Bribira na strmoj kamenoj litici. Sa vidikovca se pruža prekrasan vidik na Velebit, Velebitski kanal, Kvarnersko otočje, Učku, Novi Vinodolski i Vinodolsku dolinu do Grižana.

4. Vidikovac „Gradina“ 379 mnm
Vidikovac je smješten na cesti Novi Vinodolski - Ledenice odmah iznad naselja Ledenice sa prekrasnim pogledom na ledeničko polje, Novi Vinodolski, Klenovicu, Velebit i Kvarnersko otočje...

5. Vidikovac „Sviba“ 753 mnm (naziv po obližnjem vrhu)
Desno od ceste Novi Vinodolski – Breze sa prekrasnih planinskih livada Pletena, te uživajući u nesmetanim vidicima na cijelo okolno područje na cestom nedaleko Luke krmpotske nalazi se vidikovac „Sviba“. Cijela cesta predstavlja vidikovac. Sam vidikovac smješten je podno travnatih obronaka Male i Velike Svibe na prekrasni planinskim livadama sa nesputanim atraktivnim vidicima na sve strane: planinsko zaleđe, zaobalna naselja, Kvarnerski zaljev, Velebit i Učku.

6. Vidikovac „ Kuk“ 301 mnm (dat naziv po obližnjem vrhu)
Odmah sa primorske strane na samom ulazu u Krmpotsko polje u Krmpotama smješten je vidikovac „Kuk“, sa interesantnim pogledom na cijelu Novljansku rivijeru (Smokvica, Klenovica, Povile i Novi Vinodolski), Kvarnerski zaljev i otočje Velebit, Učku, te uzdužni pogled na Vinodolsku dolinu.


Grižane
Mjesto: Vinodol (Grižane)
Ključne riječi litica, Frankopani, glagoljica
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Crikvenica
Vrsta Sakralni spomenik

Smještene pod ruševinama frankopanskog grada i krševitih litica “Griža” po kojima su i dobile ime. Stari je grad oštećen 1323. godine kada je Vinodol zadesio jak potres. U 15. stoljeću dograđene su okrugle kule, a danas su vidljivi samo ostaci nekada slavnog kaštela. Grižanski kaštel imao je nepravilan oblik četverokuta, s okruglim kulama, a ta je nepravilnost uzrokovana specifičnim terenom.Tu je stolovao knez Martin koji je utemeljio primorsku luku koja je dobila ime Crikvenica.

GRADINA
Na slavnu prošlost Grižana podsjećaju ostaci zidina grižanskog kaštela. Kaštel je imao oblik nepravilnog četverokuta sa okruglim kulama na uglovima. Bila je sjedište Kapetanata, feudalne uprave frankopanskim imanjima u Vinodolu. 1323. godine kada je Vinodol zadesio potres kaštel je oštećen. Kaštel je smješten na poroznom tlu, izgrađen uz krševite litice koje ovdje zove “griže”, po čemu je grad i dobio ime.


BADANJ
Ruševine srednjovjekovne gradine koja je podignuta na ostacima rimske fortifikacije iz 4. stoljeća u vrijeme učvršćivanja Liburnijskog limesa. Po svom položaju bio je Badanj čvrst branik Vinodola jer je gospodario prodolom što se pruža od mora prema srcu Vinodola. Glavna utvrda ima jajoliku osnovu kao da je to bila jedna omašna kula pa je vjerojatno stoga i dobio ime Badanj. Nekada je do podno Badnja dosezalo more pa je niže grada bilo nekoliko kamenih stupova o koje su se vezali brodovi.

CRKVA MAJKE BOŽJE SNJEŽNE U BELGRADU
Srednjovjekovna crkva iz 16. stoljeća podignuta na temeljima starije crkve. Crkva je pregrađena u 17. stoljeću što je vidljivo iz glagoljskog natpisa na nadvratniku. Crkva je sačuvala veliki broj glagoljskih natpisa u kamenu. Bogatom inventaru crkve pripada vrijedan glavni oltar, nadgrobna ploča sa ugraviranom kraljicom smrti i veći broj nadgrobnih spoemnika na glagoljici kao i izuzetno vrijedne, jedne od najstarijih u Hrvatskoj, orgulje na mijeh iz 17. stoljeća.

CRKVA SV. MARTINA
Župna crkva sv. Martina srednjovjekovnog je porijekla o čemu svjedoči i dio preostalog crkvenog inventara i glagoljski natpisi o obnovama crkve u 16. i 17. stoljeću. Crkva je iz temelja pregrađena i proširena 1906. godine i tada je dobila dva bočna broda i oznake historicizma odnosno neorenesanse. U crkvenoj riznici čuvaju se vrijedni primjerci gotičke i barokne opreme oltara.
Tribalj
Mjesto: Tribalj
Ključne riječi jezero, slatkovodni ribolov
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Crikvenica

Atraktivno jezero daje Triblju poseban čar. Tribalj je raj za ribolovce, zmajare i paraglidere, kao i za bicikliste, šetače i lovce. Crkva Majke Božje u Tribaljskom polju spominje se u povijesti kao mjesto sudovanja prema Vinodolskom zakoniku o čemu svjedoče glagoljske listine. Na području tribaljskog naselja Stranče otkrivena je starohrvatska nekropola iz razdoblja od 8. do 11. stoljeća sa brojnim eksponatima koji se čuvaju u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci.

CRKVA POHOĐENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE ELIZABETI
Župna crkva Pohođenja BDM Elizabeti spominje se u povijesnim zapisima 1323., 1412. i 1449. godine. To je bilo mjesto sudovanja prema Vinodolskom zakoniku o čemu svjedoče glagoljske listine. Srednjovjekovna građevina tribaljske crkve jako je pregrađena, proširena u 19. stoljeću s oltarima u neo stilu. Glavni oltar ima oltarnu palu na mehanizam. Nedavno je obnovljena fasada crkve.

STRANČE
Starohrvatska nekropola s nalazima iz 8. do 11. stoljeća. Grobovi su otkriveni prilikom gradnje ceste za Tribalj 1902. godine. U grobovia starije faze nađeni su uporabni predmeti, a u grobovima mlađe faze uglavnom nakit i to naušnice, prstenje, ogrlice, privjesci, aplike. Nekropola Stranče je po bogatstvu nalaza druga u Hrvatskoj i pruža nam uvid u razvoj materijalne i duhovne kulture Hrvata u srednjovjekovnom Vinodolu. Eksponati se čuvaju U Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci.
Drivenik
Mjesto: Drivenik
Ključne riječi kaštel, Frankopani, katakombe, primorska arhitektura
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Crikvenica
Vrsta Spomenik

KAŠTEL
Nekada se u drivenički kaštel ulazilo pokretnim mostom preko iskopanog jarka napunjenog vodom. Veliki četvorinasti prostor branili su visoki zidovi i četiri ugaone okrugle kule i polukružni bastion. Visoko uokolo zidova tekao je drveni hodnik za obranu. Iz njega se ulazilo kroz vrata u ugaone kule, a njima se stepenicama spuštalo u njegovu unutrašnjost. Unutar kaštela bile su stambene zgrade, magazini, podrumi i cisterna za vodu.Drivenik se spominje u Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine čiji su potpisnici bili i predstavnici Drivenika.

CRKVA SV. DUJMA
Posvećena je starkršćanskom mučeniku iz 3. stoljeća, biskupu antičke Salone. Drivenička je crkva kao institucija vrlo stara, ali današnja zgrada je iz 19. stoljeća. Na mjestu stare, manje crkve podignuta je nova trobrodna crkva 1821. godine, dok je zvonik kraj nje sagrađen godine 1806. godine. Prema predaji, ispod glavne lađe nalaze se katakombe, u koje se ulazilo iz podruma nekog malenog objekta koji je ranije stajao pred crkvom.

CRKVA SV. STJEPANA
Gotička kapela iz 15. stoljeća s preslicom za tri zvona. Izgrađena je na mjestu starije romaničke crkve iz 13. stoljeća. U crkvi sv. Stjepana nalazili su se tzv. “zlatni” oltari iz 17. stoljeća koji su danas u Muzeju za umjetnost i obrt. Tu je bila i znamenita drivenička Pietà iz 15. stoljeća koja se nalazi u istom muzeju.

Primorska arhitektura, dah tradicije i gostoljubivi domaćini učinit će da se u Driveniku ugodno osjećate, a posebno u vrijeme Vinodolskih ljetnih večeri i koncerata barokne glazbe.
Bribir
Mjesto: Bribir
Ključne riječi stare zidine, gradska kula, Bernardin Frnakopan, Vinodolski zakon
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Crikvenica
Vrsta Povijesni lokalitet

Ostaci starih zidina i gradska kula podsjećaju na vrijeme knezova Frankopana čija je četiri stoljetna vladavina ostavila duboke duhovne i materijalne tragove u Vinodolu. Svoj najveći procvat Bribir doživljava u vrijeme kneza Bernardina Frankopana koji učvršćuje kaštel i gradske zidine. Kada je 1848. godine ukinuto bribirsko vlastelinstvo općinska vlast je porušila Vela i Mala vrata i kaštel, a na njegovu je mjestu sagrađena škola. Tako je u ruševinama završila duga i slavna povijest bribirske utvrde. Jedini ostatak bribirske utvrde je četverokutna kula iz 1302. godine i dio zidina. Sa brežuljka na kojem je smješten stari grad puca pogled na dolinu i Novi Vinodolski. Umjetnička renesansna djela u crkvi sv. Petra i Pavla svjedoče o visokoj razini kulturnih i civilizacijskih dosega srednjovjekovnog Vinodola i jakim vezama sa Europom.

GRADSKA KULA S DIJELOM ZIDA
Ostaci nekadašnjeg kaštela, srednjovjekovne gradine iz 12. stoljeća. Kaštel je od 13. stoljeća u posjedu Krčkih knezova, a od 16. stoljeća drže ga grofovi Zrinski. U 19. stoljeću porušeni su gradski bedemi i kule, jedino je ostala sačuvana četverokutna kula iz 1302. godine i dijelovi gradskog bedema na sjevernoj strani.


CRKVA SV. PETRA I PAVLA
Sagrađena je 1524. godine na mjestu stare crkve koja je zasigurno postojala još u vrijeme donošenja Vinodolskog zakona 1288.godine, a vjerojatno i ranije. U prvoj polovini 18. stoljeća je proširena, preuređena i barokizirana. Zapaljena je krajem 1944. godine, a obnovljena osamdesetih godina 20. stoljeća.
Iz bogate riznice župne crkve sv. Petra i Pavla izdvajamo renesansni reljef Bogorodice s Kristom ili Bijele Gospe, rad fjorentinskih majstora u bijelom mramoru, sliku Jacopa Palme mlađeg Pranje nogu, djelo visoke umjetničke vrijednosti, a značajni su i renesansna kustodija sa željeznom rešetkom iz 15. stoljeća i glavni mramorni oltar rad kipara Antonia Michelazzia. Crkvi sv. Petra i Pavla pripada i križ krbavskih biskupa tzv. Milonjin križ iz 13. stoljeća kojeg je u Vinodol donio biskup Modruša Krištafor, a čuva se u Rijeci.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr