Na zapadnom rubu jednog od najvećih kraških polja u Hrvatskoj, Ličkog polja, podno najveće i najljepše hrvatske planine Velebita, na raskrižju putova od sjevera prema jugu i na obalama triju rijeka, LIke, Novčice i Bogdanice smješten je grad Gospić, gospodarsko, administrativno, vjersko i kulturno središte Ličko senjske županije.
Jedna od legendi o nastanku naziva Gospić je priča o dvije kneginje od kojih je jedna po imenu Gospava, osnovala ovdje grad, dok druga govori da je naziv dobio po „hospitiumu“, svratištu u Kaniži kojeg su osnovali karlobaški kapucini 1721. godine. Zapisi putopisaca spominju priču o crkvi u blizini stare kule u kojoj je, ili nedaleko nje postojao kip Majke Božje s Isusom u naručju, po čemu je Gospić dobio ime.
Ime Gospić je prvi put zapisano u povijesnim izvorima 1604. godine. U to je vrijeme to bilo malo naselje koje se 1574. godine spominje kao selo „Gospojina“. Značajniji razvoj Gospića započinje u drugoj polovici 18. stoljeća kada se Gospić gradi kao vojno-upravno središte Ličke pukovnije, ali osim vojnog Gospić dobiva i gospodarski značaj kao povlašteno središte obrtničke i trgovačke djelatnosti. Proces dinamike razvoja grada u 19. i 20. stoljeću biva često ograničen posljedicama svjetskih povijesnih zbivanja koja usporavaju razvoj Gospića kao značajnijeg gradskog središta. Naseljenost na području grada datira od prapovijesnog razdoblja, od neolitika, te osobito za vrijeme željeznog i za vremena Japoda. Prvi pisani spomen grada evidentiran je u ispravi od 1263. kao područje Kasezi uz rijeku Kaseg, današnju Novčicu. Gospić se kao selo „Gospojina“ spominje 1574., a kao naselje u današnjem obliku 1604. Temelj današnjeg grada predstavljaju dvije turske kule i stari most oko kojih se u vrijeme Vojne krajine razvila jezgra grada kao administrativnog, vojnog i kulturnog središta.
Stara legenda kaže da su u davna vremena dvije kneginje putovale ovim krajem. Jedna od njih, Gospava je bila teško bolesna, no napivši se vode iz rijeke koja je tu tekla, izliječi se, te joj dade ime Lika. Tu sagradi svoju kulu koja po njoj dobi ime Gospić. Postoji legenda po kojoj je uz kulu nekada u davnini stajala mala crkva s kipom Gospe s Isusom u naručju i da je Gospić dobio po tome ime.
Memorijalni centar Nikola Tesla svečano je otvoren 10.07.2006. godine povodom 150 godina rođenja Nikole Tesle. Memorijalni centar sagrađen je pod pokroviteljstvom vlade RH.
Nikola Tesla (Smiljan, 1856. – New York, 1943.) jedan je od najvećih izumitelja dvadesetog stoljeća. Rođen je u Lici. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Smiljanu, Gospiću i Karlovcu a studirao je u Grazu u Austriji.
Njegovi izumi na području elektrotehnike i otkrića iz fizike, ostavili su snažan pečat ne samo na svjetsku znanost, već se njihova primjena odrazila i na poboljšanje kvalitete života uopće, zbog čegao je stekao titulu „čovjeka koji je izumio 20. stoljeće“.
Radno vrijeme memorijalnog centra
Ljetno radno vrijeme (21.03. - 01.11.)
uto-ned: 09:00 - 20:00
Radi svakim danom osim ponedjeljkom (ljeti i zimi)
Informacije i najave:
MC Nikola Tesla
°Za grupne posjete poželjna je najava na:
Tel: +385 (0)53 74 65 30
Fax: +385 (0)53 74 65 38
Više o Tesli pročitaj ovdje: http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/znameniteosobe/
Prema kategorizaciji, Muzej Like Gospić pripada grupi kompleksnih muzeja, što znači da unutar svoje institucije objedinjuje i skrbi o svim područjima iz burne i bogate prošlosti ličkog prostora:
Jedna od posebnosti ovog Muzeja je jedina na području Županije tradicionalna likovna manifestacija Ličkog likovnog anala ili popularno nazvanog Likanale, koja od 1966. godine neprekidno okuplja velik broj renomiranih umjetnika - slikara, kipara, grafičara, keramičara, koji su osebujnim vezama utkani u ove prostore, a čija djela tvore bogat galerijski Fundus Muzeja.
Otvoren je novi Stalni postav arheologije Terra viva kojim se objedinjuje sveukupna slika Like od pretpovijesti do konca srednjeg vijeka, odnosno turske vladavine.
Stalni postav etnografije nalazi se unutar muzejskog dvorišta, u posebnoj, tradicionalnoj ličkoj kući brvnašici sa šimlom kao pokrovom i pripadajućim interijernim uređenjem, koji uz manje izmjene prati tradicionalna događanja tijekom godišnjih doba.
Za sada su posjetiteljima u Muzeju dostupni Stalni postav arheologije, Etnografski postav i Lapidarij, te povremene izložbe prema godišnjim planovima.
Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću izgrađena 1783.. U rujnu 1991. bombardirala ju je i oštetila srpska vojska, a obnova je počela odmah tijekom Domovinskoga rata i ubrzo je obnovljena. U crkvi se nalaze tri oltara, slike iz 18. i 19. stoljeća, drveni kip Mojsija i barokna propovjedaonica. Na crkvi je i spomen ploča, rad Roberta Frangeša Mihanovića, posvećena palima u bitci kod Bilaja.