Mali Lošinj najveće je naselje na otoku i najveće naselje na svim Jadranskim otocima. Mali Lošinj je priobalno naselje, smješteno u dnu uvale, točnije luke Mali Lošinj. Okrenut je moru sa sjeverozapadne strane. Za nautički turizam vrlo važna luka jer je smještena na plovnom putu između Istre i Dalmacije.
Uvala i lučica Sveti Martin

Širenjem, na sjeveroistoku je Mali Lošinj izašao na istočnu stranu otoka, na lučicu Sv. Martin i uvalu Baldarka.

Na sjeverozapadnom dijelu se mjesto proširilo na sjeverozapadni "krak" otoka, sve do uvale i kanala Privlaka.

Na zapadu se proširio do zapadne obale otoka sve do rta Madona i uvale Čikat.

Na istoku se nalazi mjesto Veli Lošinj, do kojega vodi cesta uz koju je neprekinut niz kuća.
Prvi put se spominje 1398. pod imenom Malo selo. 1868. godine doživljava svoj vrhunac. U mjestu funkcionira čak 11 brodogradilišta, te Mali Lošinj postaje mjesto s najjačom trgovačkom flotom na Jadranu - čak ispred Rijeke, Trsta i Venecije. Pronalaskom parnog stroja dolazi do stagnacije razvoja, a pojavom bolesti vinove loze - peronospore dolazi do raseljavanja stanovništva. Poslije II. svjetskog rata Mali Lošinj broji samo 2200 stanovnka. Do 1918. je u sastavu Austro-Ugarske, a potom okupiran od strane fašističke Italije. Oslobođen 1943. godine, kada je donesena odluka o pripajanju Hrvatskoj i Jugoslaviji. Njemačka okupacija od 1943. do 20. travnja 1945. godine. Od 1945. do 1990. u sastavu SFRJ, a od 1990. u sastavu Republike Hrvatske. Nakon osamostaljenja predsjednici Općine Cres-Lošinj bili su Hrvoje Lešić i Mario Hofmann, a nakon izdvajanja Općine Lošinj, Mario Hofmann, Dragan Balija i Gari Cappelli.

Župna crkva rođenja Blažene Djevice Marije
Mjesto: Mali Lošinj
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Lošinj
Vrsta Sakralni spomenik


Župna crkva Male Gospe i "pjacal" od 1696. - 1775. godine. Crkva je trobrodna, na oltaru su relikvije Sv. Romula i slika rođenja Blažene Djevice Marije.
slika: http://www.panoramio.com/photo/79288289
Oporavilište za morske kornjače
Mjesto: Mali Lošinj
Ključne riječi more, kornjače, oporavilište
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Lošinj
Vrsta Priroda

Oporavilište za morske kornjače, otvoreno 19. srpnja 2013. u rekreacijskoj zoni Hotela Vespera u Sunčanoj uvali u Malom Lošinju. Mjesto je to gdje će ozlijeđenim i bolesnim životinjama biti pružena stručna pomoć i njega od strane stručnjaka. Oporavilište je otvorio Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora iz Velog Lošinja.

Opremljeno je prostorijom za operacije, bazenom za intenzivnu njegu te bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u kontroliranim uvjetima. Ujedno, mjesto je to gdje posjetitelji mogu saznati nešto više o morskim kornjačama, njihovoj važnosti za okoliš, ugroženosti i kako im se može pomoći.

Osnovano je kao dio provedbe projekta: „Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu (NETCET)" kojeg sufinancira Europska Unija IPA Jadranski prekogranični program suradnje, a u budućnosti će biti dio mreže oporavilišta za morske kornjače u Jadranu.

Iako su ove životinje nadživjele doba dinosaura i imaju savršeno prilagođeno hidrodinamičko tijelo, ipak spadaju u najugroženiju skupinu na Zemlji.

www.plavi-svijet.org.

Radno vrijeme oporavilišta je od ponedjeljka do nedjelje do 10 do 21 sat.
Kalvarija
Mjesto: Mali Lošinj
Ključne riječi kalvarija, kapelica
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Lošinj
Vrsta Sakralni spomenik

Duž uspona u južnom dijelu grada redaju se u slobodnom pejzažu kapelice, 14 postaja Križnog puta. To je slavna malološinjska Kalvarija.

Kapelice su podignute u 18. stoljeću. Završene su i posvećene 1752. u vrijeme naglog lošinskog prosperiteta.
Križni put završava golgotskim križem i malenom crkvom.
http://www.tz-malilosinj.hr

Lošinjski muzej
Mjesto: Mali Lošinj
Ključne riječi izložba, pomorstvo, zbirka starih majstora
Regija Otoci sjeverni Jadran
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture, muzej

Djeluje u tri muzejske zgrade u Velom Lošinju, Malom Lošinju i Osoru, te na dva otoka, Lošinju i Cresu. Sjedište Lošinjskog muzeja je u palači Fritzy u Malom Lošinju, gdje su smještene stalne izložbe (Zbirka Piperata, Zbirka Mihičić i Fotografska zbirka Dantea Lussina), Galerija Fritzy i uredi muzejskih djelatnika. Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Lošinju izložbeni je prostor Lošinjskog muzeja, u kojem je osim stalne izložbe o povijesti Velog Lošinja smještena i Galerija Kula. Arheološka zbirka Osor zaseban je i stručno samostalan odjel Lošinjskog muzeja. Stalna izložba smještena je na prvom katu, a u prostranoj loggi smješten je lapidarij s antičkim ulomcima, srednjovjekovnom pleternom ornamentikom i renesansnim spolijama, otvoren javnosti 01. lipnja 2010. godine.

 

Kula -

Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Lošinju smješten je u kružnu obrambenu kulu iz 15. stoljeća. Stalna izložba govori o slavnoj velološinjskoj pomorskoj tradiciji i o počecima turizma, povezanim s dolaskom austrijskog nadvojvode Karla Stjepana u Veli Lošinj krajem 19. stoljeća. U prizemlju se može vidjeti replika antičkog kipa Apoksiomena, a na trećem katu je Galerija Kula u kojoj se od proljeća do jeseni održavaju likovne i druge izložbe.

Samostojeća kružna kula u središtu Velog Lošinja sagrađena je u 15. stoljeću, u prvim desetljećima mletačke vlasti nad istočnom obalom Jadrana. Debelih zidova, malih otvora i razmjerno niska, stoljećima je odolijevala topovskoj paljbi s neprijateljskih brodova i štitila stanovništvo Velog Lošinja od gusarskih pljačkaških pohoda. Krunište kule u više je navrata obnavljano (1774., 1911.) i do nas nije došlo u originalnom obliku. Nekada dominantna građevina u gradskoj luci, početkom 19. stoljeća gubi vojno i dobiva simboličko značenje, te se pojavljuje na grbu novoosnovane velološinjske općine. Nakon dva stoljeća propadanja, temeljito je obnovljena u razdoblju od 1997. do 2000., kada dobiva nove međukatne drvene konstrukcije, drvena stubišta i krov, kao i novu, muzejsko-galerijsku namjenu. Otvaranjem Muzejsko-galerijskog prostora Kula 2001. godine, ovaj vrijedan spomenik kulture ponovo postaje značajnim dijelom života Velog Lošinja.

Palača Fritzy -

U sjedištu Lošinjskog muzeja, historicistickoj palači Fritzy iz 19. stoljeća, smještene su stalne izložbe Umjetnickih zbirki Maloga Lošinja – Zbirka starih majstora Piperata (slike pretežno talijanskih baroknih umjetnika) i Zbirka hrvatskih majstora A. V. Mihičića (slike i skulpture nastale u rasponu od 1916. do 70-ih godina 20. stoljeća). U prizemlju palače djeluje Galerija Fritzy sa cjelogodišnjim izložbenim programom.

 

Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr