Rab je , osobito ljeti, sjecište mnogih vrhunskih kulturnih događanja. Rapske glazbene večeri predstavljaju najeminentnije glazbenike iz Hrvatske, ali i inozemstva. Rapske crkve i trgovi pretvaraju se u pozornice specifična ugođaja.
Uz glazbena događanja najšireg spektra, od klasične do glazbe za mlade ili pak promenadnih koncerata, Rab je ljeti i otvoreni atelijer brojnih slikara. Uske gradske ulice pretvaraju se  u otvorene izložbe slika, a sve to daje gradu poseban kolorit i ugođaj. Programi kulturnih i zabavnih događanja koncipirani su tako da zadovolje interese svih rapskih gostiju.

Rapska fjera
Mjesto: Grad Rab
Ključne riječi srednji vijek, sajam, tradicionalni zanati
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Rab
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Događaj

Jedinstven u Hrvatskoj, srednjevjekovni ljetni sajam Rabska fjera temelji se na povijesnom nasljeđu, te predstavlja u 2002. godini ponovno obnovljene općinske blagdane proglašene prvi put 21.07.1364. godine te je najveća vrijednost u njegovanju i razvijanju autohtonih i tradicijskih vrijednosti. Općinske blagdane Rabske ferije proglasilo je Veliko Vijeće Grada Raba 21.07.1364. godine u počast Kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana i u počast Sv. Kristoforu zaštitniku Grada Raba te su se održavale u svrhu štovanja moći Sv. Kristofora koje su prema legendi spasile Rab.
Sudionici Rabske fjere su obrtnici i zanatlije na otoku Rabu koji se aktivno bave i osiguravaju egzistenciju zanatima koji su postojali i osiguravali egzistenciju u srednjem vijeku te udruge i kulturno umjetnička društva koje se na dobrovoljnoj bazi bave tradicionalnim zanatima i njeguju tradicijske vrijednosti i izradu domaćih proizvoda i način življenja. Obnovljene svečanosti Rabske fjere održavaju se u skraćenom terminu na tri dana: 25.07. blagdan sv. Jakova, 26.07. blagdan sv. Ane i 27.07. blagdan sv. Kristofora. U vremenu od od 21:00 do 00:30sati.
Rapska fjera 25.07. - 27.07.  - Jedinstven u Hrvatskoj, srednjevjekovni ljetni sajam Rabska fjera temelji se na povijesnom nasljeđu, te predstavlja u 2002. godini ponovno obnovljene općinske blagdane proglašene prvi put 21.07.1364. godine te je najveća vrijednost u njegovanju i razvijanju autohtonih i tradicijskih vrijednosti. Općinske blagdane Rabske ferije proglasilo je Veliko Vijeće Grada Raba 21.07.1364. godine u počast Kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana i u počast Sv. Kristoforu zaštitniku Grada Raba te su se održavale u svrhu štovanja moći Sv. Kristofora koje su prema legendi spasile Rab.
Sudionici Rabske fjere su obrtnici i zanatlije na otoku Rabu koji se aktivno bave i osiguravaju egzistenciju zanatima koji su postojali i osiguravali egzistenciju u srednjem vijeku te udruge i kulturno umjetnička društva koje se na dobrovoljnoj bazi bave tradicionalnim zanatima i njeguju tradicijske vrijednosti i izradu domaćih proizvoda i način življenja. Obnovljene svečanosti Rabske fjere održavaju se u skraćenom terminu na tri dana: 25.07. blagdan sv. Jakova, 26.07. blagdan sv. Ane i 27.07. blagdan sv. Kristofora. U vremenu od od 21:00 do 00:30sati.
Kula i crkva svetog Kristofora
Mjesto: Grad Rab
Ključne riječi gradska utvrda, Mleci, vidikovac
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Rab
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Utvrda

Na najvi?oj i najisturenijoj točki grada prema oto?kom kopnu još uvijek je sačuvan dobar dio gradskih utvrda medu kojima se ističe moćna kula svetog Kristofora. u puku poznata kao tarjun (od mletačkog torrione ili velika kula). Nepravilnog je tlocrta srednjovjekovne osnove s isturenim ugaonim dijelom, podignutim u obnovi nakon gradskih pobuna i borbi prilikom mletačkog zaposjedanja dvadesetih godina XV. stoljeća.

Vrh kule sada je panoramski vidikovac s prekrasnim pogledom na grad. otok i morsku pu?inu. Od kule prema istoku prote?e se gradski zid. Do danas je sačuvan velik njegov dio. sve do ostataka Samostana sv. Ivana i prema sjeveru do Kule smjelih ili Gagliarde. Vrata u zidu pod kulom probijena su u novije vrijeme nakon podizanja gradskog parka. Tu je već u srednjem vijeku (spominje se u ispravama iz XIV. st.) podignuta Crkvica sv. Kristofora. zaštitnika grada, po kojoj je i kula dobila ime. To je jednostavna jednobrodna građevina pravokutne osnove bez apside. Portal, ovalni prozor na pročelju te oni na istočnom i sjevernom zidu datiraju otprilike u XV. stoljeće. U njoj se već u srednjem vijeku sastajala moćna Bratovština svetog Kristofora. Početkom XIX. st. crkvica je desakralizirana i napuštena, a njezin je inventar preseljen u ostale crkve. Tako se npr. u katedrali čuva prikaz svečeva lika izrezbaren u visokom reljefu, djelo drvorezbara Petra de Riboldisa iz polovine XV. st.

Nedavno je obnovljena i u njoj je smješten gradski lapidarij s ulomcima sakralnih i svjetovnih kiparsko-ahitektonskih ukrasa od antike do baroka.

 

Crkva sv. Križa
Mjesto: Grad Rab
Ključne riječi hospicij, raspelo
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Rab
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik

Ova se crkva prvi put spominje kao Crkva sv. Antuna u jednoj ispravi iz 1280. godine kao gostinjac (hospicij) benediktinskog samostana sv. Petra iz Supetarske Drage. Pregrađena je u XVI. i XVIII. st.. i to nakon čudotvornog događaja 1556. godine kada je na oltaru proplakalo raspelo zbog, kako to navode suvremeni zapisi, raskalašenog i nečudorednog života Rabljana. Ovaj je događaj neobično potresao Rabljane te je vrlo brzo zasnovana Bratovština sv. Križa proplakanog koja s vremenom postaje sve brojnijom i utjecajnijom. O ovom događaju ispjevana je i pjesma "Štujmo braćo- u slikovitom čakavskom rapskom dijalektu, koju je polovinom XVIII. st. vjerojatno sastavio rapski biskup Luka Garanjin porijeklom iz čuvene trogirske obitelji.

U drugoj polovici XVIII. st. uz začeljni zid svetišta podiže se glavni monumentalni oltar od višebojnog mramora u oblicima mletačkog kasnog baroka s tzv. palom portante (nosećom slikom), u kojoj se izvorno nalazilo proplakano raspelo od terakote, a koje je izgubljeno početkom XX. stoljeća. Slika se zbog svoje izuzetne vrijednosti pripisivala velikim umjetnicima settecenta G. B. Piazzeti. F. Benkoviću itd. Nedavno je s pravom atribuirana slikaru Giovanniju Scajari.

Vrhunac obnove predstavlja štukaturni ukras na stropu svetišta s prikazom Svetog Trojstva, u središtu vrlo vješto modeliran u visokom reljefu. Unutar ovalnih medaljona u uglovima nalaze se scene iz Kristova života: molitva na Maslinskoj gori. bičevanje, polaganje u grob i uskrsnuće. Ovaj su rad 1799. godine u klasicističkoj maniri izveli braća Giacommo i Celemente Sommazzi. štukateri iz danas švicarske pokrajine Ticino.

 

Samostan sv. Andrije
Mjesto: Grad Rab
Ključne riječi benediktinci, protoromanika, barok, čudotovorna ikona
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Rab
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik

Ovaj benediktinski samostan vjerojatno je najstariji živući samostan te vrste u našim krajevima. Prema višestoljetnoj predaji zasnovan je 1018. godine za rapske plemkinje, a nedavno otkriće stupova, baza i posebno kapitela u crkvi ukazuje na njihovu stilsku i vremensku pripadnost sredini XI. stoljeća.

Crkva je, iako pregrađivana u XV. i XVIII. st., sačuvala sve odlike benediktinske trobrodne i troapsidalne bazilike protoromaničkog razdoblja. U crkvi i samostanu čuvaju se brojni i zanimljivi ostaci crkvenog namještaja još uvijek pleternog, ali razvijenog ornamenta upravo iz ovog razdoblja. O XI. st. kao vremenu nastanka govori i natpis s imenom nekog svećenika i graditelja Madija, naknadno ugrađen u prilazno stubište glavnom portalu.

Od kasnijih baroknih dogradnji i pregradnji treba navesti vrijedan drveni retabl glavnog oltara s vrlo vješto izrezbarenim likovima sv. Andrije i sv. Benedikta. Oltarnu palu s Bogorodicom i svecima naslikao je mletački slikar A. Grapinelli 1765. godine. U štukaterski vješto izrađenoj oltarnoj nadgradnji na južnom zidu nalazi se italokretska ikona Bogorodice s djetetom okovana u barokni srebreni okov, koju je kao zavjetni dar u samostan donijela časna majka Luchina De Dominis 1530. godine. Zanimljiva je predaja vezana uz čudotvorna djelovanja ikone koja je zbog toga prebogato obdarivana raznovrsnim i vrijednim zavjetnim darovima. U crkvi se sve do kraja XIX. st. čuvao poliptih, remek-djelo Bartolomea Vivarinija, koji je nažalost tada prodan i danas se nalazi u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu. Od ostalih umjetnina vrijedno je navesti italokretsku ikonu s prikazom Kristovog oplakivanja. Uz pročelje crkve u središnjoj osi slikovitog graditeljskog sklopa samostana podignut je 1181. godine zvonik u izrazitim romaničkim oblicima. Natpis njegove posvete navodi arhiđakona Kuzmu kao graditelja u vrijeme opatice Ivane i biskupa Andrije. U nedavnoj obnovi, a tijekom istražnih radova, pronađeni su ostaci pregrađene kapelne kustodije na prvom katu zvonika natkrivene križnim svodom. U zadnjoj etaži zvonika nalazi se još uvijek u funkciji gotičko zvono kojega je izlio mletački ljevač Vendramin 1396. godine.

 

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Mjesto: Grad Rab
Ključne riječi rano kršćanstvo, romanika, protoromanika, krstionica, Petar Trogiranin, gotika, renesansa, barok
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Rab
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije bila je katedrala sve do 1828. godine kada ju je dokinula Rapska biskupija. Nedavno pronađeni dijelovi arhitektonskog ukrasa, ostataka kristionice u neposrednoj blizini i podnih mozaika pod svetištem, ukazuju na njezino ranokršćansko vrijeme nastanka tijekom IV. i V. stoljeća. Ranokršćanske osobitosti sačuvane su i u samoj trobrodnoj bazilici, kao npr. poligonalni vanjski obod apside i par kapitela u kotonadi. U IX. st. pregrađivana je i ukrašavana novom liturgijskom opremom od koje se sačuvao dragocjeni ciborij nad glavnim oltarom. Tri njegove stranice ukrašene su tipičnim pleternim ukrasom sa zoomorfnim i florealnim ikonografskim motivima. U XI. st. uslijedila je nova pregradnja crkve u tzv. protoromaničkom stilu dogradnjom dviju bočnih apsida I klesanjem novih kapitela sa stiliziranim akantovim lišćem. Ovom vremenu pripada i mramorna ikona s prikazom Krista Kralja.

Pročelje crkve, izvedeno sredinom XII. si. u oblicima zrele romanike s toskanskim utjecajima evidentnim u arhitektonskom i kromatskom oblikovanju efektnim izmjenama redova ružičaste breče i bijelog vapnenca, posvetio je Papa Aleksandar III. Na mjestu izvornog romaničkog portala podignut je današnji 1490. godine. Kamena skulptura Bogorodice s mrtvim Kristom u krilu, rad Petra Trogirana. postavljana je u njegovu lunetu 1514. godine. U XV. st. sa sjeverne strane prigraduju se kapele obitelji Zudonigo i Scatta. Ujedno se potom adaptiraju u krstionicu za koju je zdenac isklesao Petar Trogiranin. U isto vrijeme on pregrađuje i spomenuti ciborij. Drvena korska sjedala na povišenom prezbrteriju u oblicima mletačke cvjetne gotike vjerojatno je 1445. godine izradio drvorezbar Matija Moronzon sa suradnicima.

U drugoj polovini XVI. st. južna apsida pregrađena je u pravokutnu kapelu sv Križa za smještaj oltara s monumentalnim drvenim i obojenim raspelom, pravim remek-djelom kasnorenesansne umjetnosti.

U drugoj polovini XVIII. st. na mjestu zapadne kapele sagrađena je u kasnobaroknim oblicima kapela s mramornim oltarom svetohraništa.

U crkvi se čuvaju slike i skulpture iz raznih povijesnih razdoblja, kao npr. Bogorodica s djetetom iz XIV. st. visoki drveni i obojeni reljef sv. Kristofora. ekspresivna Pieta i druge. U riznici su pohranjeni dragocjeni liturgijski predmeti i relikvijari. od kojih traba izdvojiti emajlirane bakrene pločice i moćnik za glavu sv. Kristofora iz XII. stoljeća. Zvonik katedrale najljepša je građevina te vrste na našoj obali. Zreloromaničkih stilskih odlika u skulpturi i arhitekturi, nadvisivanjem kvadara, odvojenih bogato ukrašenim vijencima i od dna prema vrhu rastvaranih monoforama. biforama. triforama i na kraju monumetntalnom kvadriforom, ostvaruje snažan dojam sklada i odmjerenosti. Nakon što je izvornu romaničku kvadratnu osnovu oštetio udar groma, na njenom mjestu podignuta je u XV. st. šesterostrana vitka piramida.

Samostan sv. Antuna Opata
Mjesto: Grad Rab
Ključne riječi franjevke, crkva, Antun pustinjak, Vivarini, romanika
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Rab
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik

Ovaj samostan nalazi se na vrhu poluotoka slikovito smješten u gradskim utvrdama. Modruška kneginja Mande Budrišić od roda Žirova osnovala ga je 1494. godine za redovnice franjevke zavjetom nakon bijega iz Like pred turskom opasnošću.

Samostanska crkva najstarija je građevina u sklopu, podignuta u XIV. st., od koje se sačuvalo pravokutno svetište s križno rebrastim svodom. U njemu se nalazi drveni oltar s velikom sjedećom figurom sv. Antuna pustinjaka, rad mletačkih drvorezbarskih radionica iz druge polovice XV. stoljeća. Slike na dasci lijevo i desno s prikazima sv. Teodora i sv. Kristofora bliske su radionici Vivarini iz Murana. Na sjevernom i južnom zidu naosa nalaze se lijepi maniristički drveni oltari sa slikama, od kojih je južna vrijedan rad ranog XVII. st. s prikazom sv. Joakima i Ane. U crkvi je pokopan Marin, pripadnik stare rapske plemićke obitelji Bizza, barski nadbiskup, osebujna kasnohumanistička ličnost, a sačuvana mu je i nadgrobna ploča. U ovom se samostanu čuvaju vrijedne umjetnine gotičkog drvorezbarstva i slika grada iz XVII. st., a tu je pronađen i latinički prozni rukopis na hrvatskom «Žića svetih otaca« iz druge polovine XIV. st., koji se drži najstarijim te vrste u Hrvatskoj.

Uokolo samostana, sada u gradskom parku sa spomeničkom skulpturom sv. Marina, nalaze se jedva primjetni ostaci nekoliko manjih srednjovjekovnih kapela, a sačuvana je, iako desakralizirana i oblikovno narušena, romanička crkva (Crkva sv. Katarine). Neki su istraživači u ostacima građevina pod samostanom pretpostavljali radionice velikog ljevača brončanog oruđa, Ivana Krstitelja Rabljanina, prije njegovog odlaska u Dubrovnik, gdje se tijekom prve polovice XVI. st. proslavio svojim djelovanjem - izradom niza znamenitih zvona i topova.

Trg Municiplum Arbe
Mjesto: Grad Rab
Ključne riječi povijesna jezgra, palača, Knežev dvor
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Rab
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Povijesna cjelina

Danas je ovo najveći trg unutar povijesne jezgre koji je u cijelosti otvoren prema sjeveru i gradskoj luci, a svoj je oblik stekao nakon niza pregradnji, rušenja povijesnih građevina i podizanja uglavnom neprimjerenih novogradnji, hotela «Astoria«, a posebno ville Danice nasuprot ugaonoj kuli Kneževa dvora.

Vjerojatno je još u rimskoj osnovi grada trg bio otvoren prema bedemima ili moru u luci, a u srednjem vijeku pa sve do rušenja gradskog zida krajem XIX. st. s te su ga strane zatvarali bedemi. Na istočnom i zapadnom kraju nalazile su se dvije visoke kvadratične kule, a ona prva opasana je u XV. st. polukružnim bastionom Revelinom. U zapadnoj kuli nalazila su se vrata prema pristanu za galije i manje brodove. Južno pročelje trga sačinjavao je niz tipičnih gradskih kuća, mahom dvokatnica s oblikovnim osobitostima romančkog i gotičkog stila. Na istočnom uglu nalazi se i danas jedna od palača obitelji Dominis. Na zapadnoj strani, oblikujući ugao početka Donje ulice i u cijelosti pročelje trga, smjestio se sklop građevina Kneževa dvora, oduvijek sjedište civilne uprave grada, čija je jezgra kula kvadratične osnove prijelaznih romaničko-gotičkih i renesansnih oblika. Najstariji dio je zgrada u Donjoj ulici s velikm romaničkim biforama na prvom katu.

Trg je vrlo dinamično živio i bio središtem društvenog života u vrijeme kada je njegova obala bila glavnom gradskom lukom u koju su danomice pristajali svi dužobalni linijski brodovi, iako je zbog toga porušena slikovita utvrda Revelin, sve do izgradnje nove rive na vrhu polutoka.

 

Gradska loža
Mjesto: Grad Rab
Ključne riječi trg, pjaceta, gradski sat, srednji vijek, palača, Andrija Aleši
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Rab
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Povijesna cjelina

Gradska loža kakvu je danas vidimo na ovom je mjestu sagrađena 1509. godine, na malenom trgu koji se otvarao na sjecištu Srednje i glavne poprečne ulice, na isti način kao što je na vrhu potonje nastao Trg slobode, tj. Pjaceta, nasljeđujući sadržajno i topički antičku rimsku osnovu. Trg se do tada nazivao Platea Gospi i uz crkvu sv. Nikole je bio mjestom javnih skupova grad ana, što se. naravno, nastavilo sve donedavna pod trijemom gradske lože. Crkvica sv. Nikole, izvorno Crkva sv. Duha, sagrađena je još u srednjem vijeku u kasnoromaničkim oblicima, što potvrđuje i nedavno otkrivena polukružna naknadno porušena apsida. Titulara je naknadno promijenila kada je postala sjedištem Bratovštine rapskih pomoraca. Uz nju se nalazio i gradski fontik, onovremena osebujna društvena institucija.

Sučelice loži na sjevernoj strani malenog trga nalazi se kula gradskoga sata koja sadašnji oblik poprima nakon obnove u XVIII. st. Sagrađena je već u srednjem vijeku, na što ukazuju zazidani dvojni prozori pod zabatom preslice s vrlo starim zvonom, koje je 1351. godine izlio majstor Nikola. Prizemlje joj je otvoreno nadsvođenim prolazom prema trgu s Kneževim dvorom. Na mjestu karakteristične srednjovjekovne kuće na istočnoj strani trga sagrađena je tridesetih godina u neprimjerenim materijalima i oblicima obiteljska vila, dobrano narušivši njegovu mjeru i sklad.

Pročelje ulice sa zapadne strane lože oblikuju zgrade palače Cemotta, čiji je osnovni korpus pregrađen i porušen kao i slikovito dvorište s trijemovima. Gradio ju je sredinom XV. st. zadarski graditelj Juraj Dimitrov, a velebni kasnogotički portal s obiteljskim grbom u luneti isklesao je 1456. godine kipar Andrija Aleši.

 

Crkva sv. Frane na groblju
Mjesto: Grad Rab
Ključne riječi gotika, renesansa, glagoljica, Ivan Duknović
Regija Otoci sjeverni Jadran
Subregija Otok Rab
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik

Crkva sv. Frane na groblju jedini je preostali dio samostana franjevaca trećoredaca. Sagrađena je,  kako to navodi natpis na pročelju, 1490. godine u prijelaznom gotičko-renesansnom stilu kao tipična jednobrodna redovnička bazilika s pravokutnim svetištem s gotičkim svodovima. Pod u crkvenom brodu pravi je mauzolej rapskih značajnika sa zanimljivim nadgrobnim pločama, od kojih se izdvajaju ona reformatora reda fra Matije Bošnjaka, glagoljicom upisanom godinom smrti (1525.), potom španjolskog slikara Huana Boscheta, a posebno senjskog brodograditelja Mrganića s vjernim prikazom pripadajućeg alata iz 1558. godine. Na intradosu trijumfalnog luka apside uklesani su grbovi svih najznačajnijih rapskih plemićkih obitelji (Hermolais, Nimira, Scaffa, Cernotta, Zudenigo, Dominis, Galzigna i Šegota). Pročelje je vrlo elegantno, s bogato ukrašenim portalom vješto isklesanih festona u najboljoj maniri radionice velikog kipara Ivana Duknovića. voditelja dalmatinskih klesara u Budimu na dvoru kralja Matije Korvina, koji su se nakon njegove smrti skrasili u Senju i Rabu. Trilobirani završetak s renesansnim školjkama sugerira monumentalnost i mogućnost takve unutrašnje diobe prostora.

Samostanske su zgrade napuštene nakon dokinuća samostana početkom XIX. st., a potom u dvadestim godinama XX. st. porušene. Na njihovom se mjestu danas nalazi groblje.

 

Izdvajamo
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr