Lepoglava je kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Prvi puta spominje se 1399. godine, a godinu dana kasnije Herman Celjski osnovao je samostan pustinjaka Sv. Pavla „sub“ Lepoglava, kada u Lepoglavu dolaze pavlini. Oni su u Lepoglavi obitavali do 1768. godine. Za vrijeme njihov boravka Lepoglava doživljava puni procvat.
Seminar pavlinskog reda osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. 1656. godine započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Tako je Lepoglava stekla status prvog hrvatskog sveučilišta, a smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija.
Ukazom Josipa II. 1786. godine ukinut je pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Odlaskom pavlina iz Lepoglave zamire sav kulturni i znanstveni život.
1854. godine samostan je pretvoren u kaznionicu, a tijekom 20 stoljeća u njemu su tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman i dr.
Kaznionica u Lepoglavi i danas je jedna od najpoznatijih kaznionica u državi. 2001. godine pavlinski kompleks je odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.
U idiličnom krajoliku, podno gore Ivanščice a kraj rijeke Bednje, smjestila se Lepoglava. Lepoglava je, na što se često zaboravlja ili se o tome malo zna, vrlo važna za hrvatsku umjetnost, kulturu, znanost, povijest i vjeru. Pretežitim dijelom to treba zahvaliti pavlinima koji su u Lepoglavi osnovali 1503. prvu hrvatsku gimnaziju, a 1656. godine filozofski fakultet i zatim prvo hrvatsko sveučilište.
Tu su izgrađena raskošna arhitektonska zdanja (župna crkva, samostan) s bogato oslikanim zidovima i opremom (freske, oltari, orgulje, crkveni namještaj) koji su djelomično sačuvani do današnjih dana. Barokne crkve, koje okružuju Lepoglavu, oslikane Rangerovim freskama (Gorica, Lepoglavska Purga, Kamenica, Višnjica) čine s lepoglavskim kulturno-povijesnim kompleksom jedinstvenu cjelinu.
OpširnijeLepoglava je kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Prvi puta spominje se 1399. godine, a godinu dana kasnije Herman Celjski osnovao je samostan pustinjaka Sv. Pavla „sub“ Lepoglava, kada u Lepoglavu dolaze pavlini. Oni su u Lepoglavi obitavali do 1768. godine. Za vrijeme njihov boravka Lepoglava doživljava puni procvat.
Seminar pavlinskog reda osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. 1656. godine započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Tako je Lepoglava stekla status prvog hrvatskog sveučilišta, a smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija.
Ukazom Josipa II. 1786. godine ukinut je pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Odlaskom pavlina iz Lepoglave zamire sav kulturni i znanstveni život.
1854. godine samostan je pretvoren u kaznionicu, a tijekom 20 stoljeća u njemu su tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman i dr.
Kaznionica u Lepoglavi i danas je jedna od najpoznatijih kaznionica u državi. 2001. godine pavlinski kompleks je odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.
Fosilni vulkan i nalazište ahata u Lepoglavi
Mjesto: Lepoglava
Ključne riječi dragi kamen, ahat
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Priroda

Područje Kamenog vrha (Gaveznice) u Lepoglavi predstavlja fosilni vulkan koji je nastao prije približno 22 milijuna godina. Razlog zbog kojeg se ovaj vulkan naziva fosilni je u tome što je on ubrzo nakon svog postanka bio prekriven mlađim sedimentima, a na površinu je ponovo dospio u gornjem pliocenu (približno prije 2 milijuna godina). Gaveznica se nalazi oko 400 metara južno od crkve Sv. Marije u Lepoglavi.
Ovo područje je poznato i kao prvo otkriveno nalazište ahata u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da su ga u srednjem vijeku poznavali pavlini, a neki dokazi ukazuju da se je on možda upotrebljavao i mnogo ranije. Čini se da su ga poznavali i praljudi iz kamenog doba jer su u špilji Viniji i Velikoj pečini na Ravnoj gori pronađeni su kameni nožići, strugala, kamene sjekire i drugi alati, a u Vindiji su pronađeni i ručni klinovi iz zelenog tufa.
Ahat koji je od poludragog kamenja najzanimljiviji na Gaveznici ima nijanse od svijetloplave do tamnosive boje.
Nedavno su otkrivena nova nalazišta poludragog kamena kod Čreta, 4 km istočno od Gaveznice. Po količini se izdvajaju razni kalcedoni, crveni jaspis i ahat, iako ima i ametista i običnog opala.
Područje Kamenog vrha (Gaveznice) u Lepoglavi predstavlja fosilni vulkan koji je nastao prije približno 22 milijuna godina. Razlog zbog kojeg se ovaj vulkan naziva fosilni je u tome što je on ubrzo nakon svog postanka bio prekriven mlađim sedimentima, a na površinu je ponovo dospio u gornjem pliocenu (približno prije 2 milijuna godina). Gaveznica se nalazi oko 400 metara južno od crkve Sv. Marije u Lepoglavi. 
Ovo područje je poznato i kao prvo otkriveno nalazište ahata u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da su ga u srednjem vijeku poznavali pavlini, a neki dokazi ukazuju da se je on možda upotrebljavao i mnogo ranije. Čini se da su ga poznavali i praljudi iz kamenog doba jer su u špilji Viniji i Velikoj pečini na Ravnoj gori pronađeni su kameni nožići, strugala, kamene sjekire i drugi alati, a u Vindiji su pronađeni i ručni klinovi iz zelenog tufa. Ahat koji je od poludragog kamenja najzanimljiviji na Gaveznici ima nijanse od svijetloplave do tamnosive boje.
Nedavno su otkrivena nova nalazišta poludragog kamena kod Čreta, 4 km istočno od Gaveznice. Po količini se izdvajaju razni kalcedoni, crveni jaspis i ahat, iako ima i ametista i običnog opala.
Šumska vila
Mjesto: Lepoglava
Ključne riječi kameni oltar, druidi
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Legenda

Jedna od najpoznatijih legendi vezana je uz zagonetni spomenik smješten u istočnom lepoglavskom području, na obroncima Ivanščice. Tajanstveni kameni oltar skriven u šumi, prema legendi, ostatak je crkvice koja se u davna vremena nalazila na tom području. Međutim, kako su ljudi bili pokvareni i zli, došli su anđeli i crkvicu odnijeli u Murpag, ostavivši kameni oltar. Budući da  su šume planine Ivanščice čuvale vile, šetačka staza koja vodi do kamenog oltara nazvana je Šumska vila. Staza dužine oko 5 km vodi kroz šumu i po vinogorju, pokraj slapa Masni kamen i potoka Vukovec, do zagonetnog kamena gdje šetači pronalaze mjesto za odmor svoga tijela i duše. One najsretnije možda tamo čeka lijepa šumska vila…
Jedna od najpoznatijih legendi vezana je uz zagonetni spomenik smješten u istočnom lepoglavskom području, na obroncima Ivanščice. Tajanstveni kameni oltar skriven u šumi, prema legendi, ostatak je crkvice koja se u davna vremena nalazila na tom području. Međutim, kako su ljudi bili pokvareni i zli, došli su anđeli i crkvicu odnijeli u Murpag, ostavivši kameni oltar. Budući da  su šume planine Ivanščice čuvale vile, šetačka staza koja vodi do kamenog oltara nazvana je Šumska vila. Staza dužine oko 5 km vodi kroz šumu i po vinogorju, pokraj slapa Masni kamen i potoka Vukovec, do zagonetnog kamena gdje šetači pronalaze mjesto za odmor svoga tijela i duše. One najsretnije možda tamo čeka lijepa šumska vila…
Lepoglavski dani
Mjesto: Lepoglava
Ključne riječi manifestacija, zabava, program
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Događaj

Kaznionica

Nakon što je Josip II ukinuo pavlinski red 1786. godine, država preuzima imovinu samostana. Zbog pretrpljenih gubitaka u turskim pljačkama, lepoglavski samostan je dodijeljen Čazmanskom kaptolu koji je sjedište imao u Varaždinu. Zbog nedostatka sredstava za održavanje samostana, Čazmanski kaptol sklapa ugovor s Državnim erarom i predaje mu samostan. Država je odmah počela s preuređenjem samostana u zatvor koji je s radom započeo 1854 kao muški zatvor.
Neposredno prije I. svjetskog rata 1914. godine, izgrađena je zgrada nove kaznionice. Izgrađena je u obliku zvijezde uz sjeveroistočni dio samostana prema tada najmodernijem, irskom modelu, te je rani primjer nastojanja humaniziranja izdržavanja kazni. Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije postojao je plan za izgradnju nove zatvorske zgrade, ali je s propašću Austro-Ugarske i dolaskom starojugoslavenskog režima 1918. godine Lepoglava pretvorena u zloglasni logor za političke protivnike. Između dva rata u Lepoglavi su kazne izdržavali mnoge znamenite političke ličnosti među kojima su najpoznatiji Josip Broz, Moša Pijade, Rodoljub Čolaković i dr.
Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 1941. godine kaznionica je pala pod vlast Nezavisne države Hrvatske. Kaznionicu su 1943. godine preuzeli ustaše i pretvorili u logor. Iste godine partizani oslobađaju logoraše, pri čemu je došlo do oštećenja zatvorske zgrade i samostanskog zdanja. U borbama je zapaljena stara i nova kaznionica, a izgorjela je i arhiva zatvora.
Još teža oštećenja kaznionica je doživjela 1945. godine prilikom povlačenja Nijemaca i ustaša koji su tada uništili veću količinu streljiva koje se nalazilo u kamionima ispred samostana i crkve, te u željezničkim vagonima koji su se nalazili na pruzi Lepoglava – Golubovec, zapadno od samostana. Tada je gotovo u potpunosti srušeno zapadno krilo samostana, a veća je oštećenja zadobila i centralna zgrada nove kaznionice – zvijezde, čija je obnova počela 1946. godine. I nakon II. svjetskog rata Lepoglava ostaje kaznionica za političke neistomišljenike.
Potkraj 1946. godine nakon montiranog sudskog procesa u Lepoglavu na izdržavanje šesnaestogodišnje kazne dolazi zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. U Lepoglavi je ostao sve do kraja 1951. godine kada je premješten u kućni pritvor u rodni Krašić.
Sedamdesetih godina prošloga stoljeća u Lepoglavi su robijali mnogi istaknuti članovi Hrvatskog proljeća, a među njima bili su Šime Đodan, Dražen Budiša, Hrvoje Šošić, Marko Veselica i Franjo Tuđman.
Nakon što je Josip II ukinuo pavlinski red 1786. godine, država preuzima imovinu samostana. Zbog pretrpljenih gubitaka u turskim pljačkama, lepoglavski samostan je dodijeljen Čazmanskom kaptolu koji je sjedište imao u Varaždinu. Zbog nedostatka sredstava za održavanje samostana, Čazmanski kaptol sklapa ugovor s Državnim erarom i predaje mu samostan. Država je odmah počela s preuređenjem samostana u zatvor koji je s radom započeo 1854 kao muški zatvor.
Neposredno prije I. svjetskog rata 1914. godine, izgrađena je zgrada nove kaznionice. Izgrađena je u obliku zvijezde uz sjeveroistočni dio samostana prema tada najmodernijem, irskom modelu, te je rani primjer nastojanja humaniziranja izdržavanja kazni. Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije postojao je plan za izgradnju nove zatvorske zgrade, ali je s propašću Austro-Ugarske i dolaskom starojugoslavenskog režima 1918. godine Lepoglava pretvorena u zloglasni logor za političke protivnike. Između dva rata u Lepoglavi su kazne izdržavali mnoge znamenite političke ličnosti među kojima su najpoznatiji Josip Broz, Moša Pijade, Rodoljub Čolaković i dr.
Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 1941. godine kaznionica je pala pod vlast Nezavisne države Hrvatske. Kaznionicu su 1943. godine preuzeli ustaše i pretvorili u logor. Iste godine partizani oslobađaju logoraše, pri čemu je došlo do oštećenja zatvorske zgrade i samostanskog zdanja. U borbama je zapaljena stara i nova kaznionica, a izgorjela je i arhiva zatvora.
Još teža oštećenja kaznionica je doživjela 1945. godine prilikom povlačenja Nijemaca i ustaša koji su tada uništili veću količinu streljiva koje se nalazilo u kamionima ispred samostana i crkve, te u željezničkim vagonima koji su se nalazili na pruzi Lepoglava – Golubovec, zapadno od samostana. Tada je gotovo u potpunosti srušeno zapadno krilo samostana, a veća je oštećenja zadobila i centralna zgrada nove kaznionice – zvijezde, čija je obnova počela 1946. godine. I nakon II. svjetskog rata Lepoglava ostaje kaznionica za političke neistomišljenike.
Potkraj 1946. godine nakon montiranog sudskog procesa u Lepoglavu na izdržavanje šesnaestogodišnje kazne dolazi zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. U Lepoglavi je ostao sve do kraja 1951. godine kada je premješten u kućni pritvor u rodni Krašić.
Sedamdesetih godina prošloga stoljeća u Lepoglavi su robijali mnogi istaknuti članovi Hrvatskog proljeća, a među njima bili su Šime Đodan, Dražen Budiša, Hrvoje Šošić, Marko Veselica i Franjo Tuđman.
Župna crkva Sv. Bartola Apostola u Kamenici
Mjesto: Lepoglava
Ključne riječi barok, klasicizam
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Sakralni spomenik

Župna crkva Sv. Bartola Apostola u Kamenici
Župna crkva u Kamenici podignuta je 1640. godine. Posvetio ju je 1641. godine zagrebački biskup Benedikt Vinković. Crkva je jednobrodna barokna građevina, dugačka 29 metara, široka 9 metara, a visoka do 10 metara. Na pročelju crkve nalazi se visok zvonik visok 32 metra, a s desne strane svetište je sakristija. Crkva posjeduje kasno barokno-klasicistički inventar. Glavni oltar i oltar Majke Božje nabavljen je 1799. godine, a oltar Sv. Križa 1803. godine. Današnji oltar Sv. Donata postavljen je 1786. godine s patrocinijem Sv. Marije. 1816. godine nabavljen je kip Sv. Donata kojeg je izradio ptujski kipar Matija Gallo. Oltar je obojio i pozlatio 1819. godine Franjo Faichtinger, slikar iz Rogaške Slatine.
Propovjedaonica je postavljena 1786. godine, a krstionica 1816. godine. Orgulje su 1844. godine nabavljene kod varaždinskog graditelja Ignaca Pettera. Današnji toranj sagrađen je 1850. godine čime je crkva dobila današnji izgled.
Kako oltari, propovjedaonica i krstionica potječu iz istog vremenskog razdoblja, uređenje crkve pruža skladan dojam kasnobarokno – klasicističkog stilskog razdoblja.
Prije današnje župne crkve u Kamenici je bila i stara crkva Svih Svetih, a vizitator je 1639. godine zabilježio da ima kupolu, pet okruglih niša od kojih je jedna sakristija, te da je pokrivena na talijanski način. Smatra se da bi mogla biti renesansna ili čak romanička. Srušena je 1726. godine i na njenom mjestu je sagrađena današnja sakristija. Ispred stare crkve je stajao je gotički toranj, koji je srušen 1823. godine.

Župna crkva u Kamenici podignuta je 1640. godine. Posvetio ju je 1641. godine zagrebački biskup Benedikt Vinković. Crkva je jednobrodna barokna građevina, dugačka 29 metara, široka 9 metara, a visoka do 10 metara. Na pročelju crkve nalazi se visok zvonik visok 32 metra, a s desne strane svetište je sakristija. Crkva posjeduje kasno barokno-klasicistički inventar. Glavni oltar i oltar Majke Božje nabavljen je 1799. godine, a oltar Sv. Križa 1803. godine. Današnji oltar Sv. Donata postavljen je 1786. godine s patrocinijem Sv. Marije. 1816. godine nabavljen je kip Sv. Donata kojeg je izradio ptujski kipar Matija Gallo. Oltar je obojio i pozlatio 1819. godine Franjo Faichtinger, slikar iz Rogaške Slatine.
Propovjedaonica je postavljena 1786. godine, a krstionica 1816. godine. Orgulje su 1844. godine nabavljene kod varaždinskog graditelja Ignaca Pettera. Današnji toranj sagrađen je 1850. godine čime je crkva dobila današnji izgled.
Kako oltari, propovjedaonica i krstionica potječu iz istog vremenskog razdoblja, uređenje crkve pruža skladan dojam kasnobarokno – klasicističkog stilskog razdoblja. 
Prije današnje župne crkve u Kamenici je bila i stara crkva Svih Svetih, a vizitator je 1639. godine zabilježio da ima kupolu, pet okruglih niša od kojih je jedna sakristija, te da je pokrivena na talijanski način. Smatra se da bi mogla biti renesansna ili čak romanička. Srušena je 1726. godine i na njenom mjestu je sagrađena današnja sakristija. Ispred stare crkve je stajao je gotički toranj, koji je srušen 1823. godine.
Kapelice
Mjesto: Lepoglava
Ključne riječi barok
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Sakralni spomenik

Kapelica Sv. Ivana - Gorica
U 17. stoljeću sagrađena je kapelica Sv. Ane, a 1727. godine obnovljena je u baroknom stilu i posvećena petnaestorici svetih Ivana. Zidovi kapele oslikani su slikama pavlina Ivana Rangera. Smatra se da je u kapelici Sv. Ivana Krstitelja Ranger počeo svoje stvaralaštvo u Lepoglavi.
Kapelica Sv. Juraja - Purga
Kapela Sv. Jurja sagrađena je 1749. godine. Njezina unutrašnjost predstavlja vrhunac Rangerova stvaralaštva, a među vrhunskim dometima njegova iluzionističkog slikarstva naročito se ističe središnja slika s motivom Sv. Jurja koji ubija zmaja. Na žalost, slika u cjelini nije dostupna oku posjetitelja jer je skriva oltar. Neke Rangerove slikarije u kapeli Sv. Jurja inspirirane su grčkom mitologijom (na jednoj je slici Flora, grčka božica cvijeća) i po svom slavljenju života odudaraju od uobičajene motivike Rangerova doba. Dobri poznavatelji Rangerova slikarstva vjeruju da je umjetnik osobito vezan uz tu kapelu te da je u njoj želio biti sahranjen.
Kapelica Majke Božje Snježne
Na brežuljku Jelenec iznad Kamenice nalazi se Kapela Majke Božje Snježne. Kapelica se na ovom mjestu prvi puta spominje 1639. godine, a saznajemo da je porušena 1742. godine i započeta je izgradnja nove. Svetiše je bilo prvo dovršeno pa ga je 1751. godine prekrasno oslikao Ivan Krstitelj Ranger, koji je na apsidi svetišta izveo monumentalnu slikanu arhitekturu oltara. Kapelica posjeduje i vrijedan sakristijski oltar iz 1751. godine, djelo pavlinskog majstora iz Lepoglave. Orgulje u kapeli su prenijete iz župne crkve, a kupljene u drugoj polovici 18. stoljeća iz dokinutog samostana Elizabetanki u Grazu.
  • Kapelica Sv. Ivana - Gorica
U 17. stoljeću sagrađena je kapelica Sv. Ane, a 1727. godine obnovljena je u baroknom stilu i posvećena petnaestorici svetih Ivana. Zidovi kapele oslikani su slikama pavlina Ivana Rangera. Smatra se da je u kapelici Sv. Ivana Krstitelja Ranger počeo svoje stvaralaštvo u Lepoglavi.
  • Kapelica Sv. Juraja - Purga
Kapela Sv. Jurja sagrađena je 1749. godine. Njezina unutrašnjost predstavlja vrhunac Rangerova stvaralaštva, a među vrhunskim dometima njegova iluzionističkog slikarstva naročito se ističe središnja slika s motivom Sv. Jurja koji ubija zmaja. Na žalost, slika u cjelini nije dostupna oku posjetitelja jer je skriva oltar. Neke Rangerove slikarije u kapeli Sv. Jurja inspirirane su grčkom mitologijom (na jednoj je slici Flora, grčka božica cvijeća) i po svom slavljenju života odudaraju od uobičajene motivike Rangerova doba. Dobri poznavatelji Rangerova slikarstva vjeruju da je umjetnik osobito vezan uz tu kapelu te da je u njoj želio biti sahranjen.
  • Kapelica Majke Božje Snježne
Na brežuljku Jelenec iznad Kamenice nalazi se Kapela Majke Božje Snježne. Kapelica se na ovom mjestu prvi puta spominje 1639. godine, a saznajemo da je porušena 1742. godine i započeta je izgradnja nove. Svetiše je bilo prvo dovršeno pa ga je 1751. godine prekrasno oslikao Ivan Krstitelj Ranger, koji je na apsidi svetišta izveo monumentalnu slikanu arhitekturu oltara. Kapelica posjeduje i vrijedan sakristijski oltar iz 1751. godine, djelo pavlinskog majstora iz Lepoglave. Orgulje u kapeli su prenijete iz župne crkve, a kupljene u drugoj polovici 18. stoljeća iz dokinutog samostana Elizabetanki u Grazu.
Lepoglavska čipka
Država:Lepoglava
Ključne riječi čipka
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Tradicijska materijalna baština

Osobitu zanimljivost Lepoglave predstavlja čuvena “Lepoglavska čipka”, koja je krajem tridesetih godina izvožena na izbirljivo europsko tržište kao modni detalj tadašnje visoke mode i nagrađivana na Svijetskim izložbama. Izradu čipke danas njeguje čipkarska zadruga, a svake godine početkom listopada Lepoglava je domaćin međunarodnog čipkarskog fesitvala. Uvrštena je na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine.

Nekada je, kažu, u ovome kraju bio običaj da se novorođenom djetetu stavlja pod jastuk batić, pribor za pletenje čipki, kako bi postalo novim čarobnjakom tog umijeća.
Crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije
Mjesto: Lepoglava
Ključne riječi barokizirana gotička građevina, barokni namještaj, oltar, orgulje
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Varaždin
Vrsta Sakralni spomenik

Crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije
Gradnja crkve započela je oko 1400. godine s dolaskom pavlina u Lepoglavu, a posvećena je 1415. godine. Crkva i samostan stradali su 1481. godine u prodoru Turaka, a ponovnu obnovu crkve pomaže hrvatski ban Ivaniš Korvin koji je i sahranjen ispod glavnog oltara 1504. godine. U drugoj polovici 17. stoljeća crkva je nekoliko puta pregrađivana i dograđivana. Crkva je barokizirana gotička građevina. Unutrašnjost crkve bogata je baroknim namještajem, drvorezbarijom, baroknim oltarima i freskama Ivana Krstitelja Rangera.
Svetištem crkve dominira barokni oltar iz 18. stoljeća koji je djelo pavlina Alekseja Königera i fratra Klemensa koji je izradio tabernakul. Zidovi i svod crkve oslikani su freskama Ivana Rangera, a na koru se nalazi jedna od njegovih najljepših slika koja prikazuje prizor iz knjige Otkrivenja – janje na knjizi od 7 pečata, a klanja mu se 24 staraca odjevena u bogato ruho, koji u rukama drže harfe i kupe.
Crkva posjeduje vrlo vrijedne orgulje koje je dao izraditi Pavao Ivanović, a 1737. godine restaurirao ih je Ivan Janišek iz Celja. Nakon ukinuća rada 1786. godine, crkva postaje župna pa na njoj više nije bilo većih građevinskih zahvata, a dio umjetnina je nakon odlaska pavlina prenesen u Beč, Budimpeštu, Varaždin i Zagreb.

Gradnja crkve započela je oko 1400. godine s dolaskom pavlina u Lepoglavu, a posvećena je 1415. godine. Crkva i samostan stradali su 1481. godine u prodoru Turaka, a ponovnu obnovu crkve pomaže hrvatski ban Ivaniš Korvin koji je i sahranjen ispod glavnog oltara 1504. godine. U drugoj polovici 17. stoljeća crkva je nekoliko puta pregrađivana i dograđivana. Crkva je barokizirana gotička građevina. Unutrašnjost crkve bogata je baroknim namještajem, drvorezbarijom, baroknim oltarima i freskama Ivana Krstitelja Rangera.
Svetištem crkve dominira barokni oltar iz 18. stoljeća koji je djelo pavlina Alekseja Königera i fratra Klemensa koji je izradio tabernakul. Zidovi i svod crkve oslikani su freskama Ivana Rangera, a na koru se nalazi jedna od njegovih najljepših slika koja prikazuje prizor iz knjige Otkrivenja – janje na knjizi od 7 pečata, a klanja mu se 24 staraca odjevena u bogato ruho, koji u rukama drže harfe i kupe.
Crkva posjeduje vrlo vrijedne orgulje koje je dao izraditi Pavao Ivanović, a 1737. godine restaurirao ih je Ivan Janišek iz Celja. Nakon ukinuća rada 1786. godine, crkva postaje župna pa na njoj više nije bilo većih građevinskih zahvata, a dio umjetnina je nakon odlaska pavlina prenesen u Beč, Budimpeštu, Varaždin i Zagreb.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr