Povijest Crikvenice seže sve do antičkih vremena... Pod antičkim nazivom Ad Turres, Crikvenica se spominje kao jedno od ključnih mjesta na rimskoj cesti iz Italije za Dalmaciju. Seoba Vizigota nakon 400. godine natjerala je lokalno stanovništvo da zašititu potraži na vrhovima brda. Tako je stanovništvo Ad Turresa našlo utočište unutar zidova prapovijesne gradine Kotor (Kod tor). Prestanak ratnih pustošenja omogućio je ponovno naseljavanje priobalja. Na lijevoj strani ušća rječice Dubračine sagrađena je mala crkvica posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Uz nju, knez Nikola IV Frankopan podiže 1412. godine veliku zgradu i daruje ju crkvenom redu pavlina. Ta je samostanska zgrada označila početak stvaranja Crikvenice, pa kneza Nikolu Frankopana možemo smatrati njenim utemeljiteljem, a Blažena Djevica Marija se smatra njenom zaštitnicom.

Staro naselje Kotor
Mjesto: Crikvenica (Kotor)
Ključne riječi Iliri, Ad turres, Pavlini, primorska arhitektura
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Povijesna cjelina

Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, smješteno na vrhu obližnjeg istoimenog brežuljka. Najstarije materijalne tragove čovjekovog življenja ostavilo je ilirsko stanovništvo, a od Rimljana ostao je naziv Ad turres, kojeg su Hrvati po doseljenju u ove krajeve preveli kao Kod tor (kod tornjeva).

Bilo je to veliko naselje sa župnom crkvom i pet manjih crkava. Godine 1776. silan požar uništio je cijeli Kotor. Župnik i dio crkvenih vrijednosti našli su utočište u Pavlinskom samostanu u Crikvenici. Najveći dio stanovnštva preselio je bliže moru, a nakon požara u Kotor se vratilo samo nekoliko obitelji. Danas je on ruševan i napušten.
Samostan i crkva Sv. Antuna
Mjesto: Crikvenica
Ključne riječi Badia, vitraj, Pučišća (Brač), pastoral turista
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik

Godine 1928. počinje gradnja crkve (s romaničkim elementima) po nacrtu arh. V. Zelinskog. Pročelje je od klesanog kamena iz badijskog kamenoloma. Nutrina je jednostavna i svijetla s tri oltara: glavni od trogirskog kamena, polukružnog oblika (arh. J. Denzler iz Splita), pobočni od crnog mramora, izrađen u Ljubljani (domaći akad. kipar Zvonko Car čiji je i kip sv. Antuna) i pobočni s tri slike u obliku triptiha (Gospa od mira u sredini, sv. Franjo i sv. Nikola Tavelić sa strane - rad akad. slikara Brune Bulića). Tri prozora-vitraja u dnu apside s likom Gospe od Bezgrješnog začeća, sv. Franje kako propovijeda pticama i sv. Antuna kako propovijeda ribama izvela je radionica I. Marinković iz Zagreba prema slikama O. Antoninija. Crkva je duga (do prezbiterija) 25.8 m, široka 10.3 m, visoka 10.5 m.; prezbiterij je viši od lađe za 0.6 m. Sredstva potječu od milodara vjernika i dobročinitelja koje je pronašao starješina fra Stjepan Rade. Posvetu je 1939. obavio senjski biskup Viktor Burić. Zvonik je u novije vrijeme, brigom fra Lava Krivića, djelomično obložen kamenom iz Pučišća na Braču. Apostolska djelatnost braće je zahvaćala mjesto, okolicu Vinodola i dio Gorskog kotara, a sastojala se u: ispomoći i zamjeni župnicima (stalna katehizacija zaselaka, uprava župa Bribir i Tribalj iza II. svj. rata), duhovnoj asistenciji bolesnika i redovnica. U novije vrijeme samostan se uklopio u pastoral turista (služba Božja za ove, prvenstveno na njemačkom jeziku), čemu pogoduje smještajem, jer je od novogradnje na sjevernom rubu mjesta postao središtem jednog njegovog predjela.

Važnija slavlja tijekom godine: sv. Antun Padovanski (13.VI.) kada dolaze hodočasnici čak iz Gorskog kotara.
Ljubavna cestica
Mjesto: Crikvenica
Ključne riječi staze, pješačenje, aromatično bilje, gradina Badanj, pogled
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Poučna staza

Naziv Ljubavna cestica vjerojatno je nastao tridesetih godina prošlog stoljeća sve češćim dolascima ljubavnih parova u taj romantični ambijent.

Naime, tih godina na području Sopaljske staze, izrađene su stazice, ukupno nazvane Ljubavna cestica. Prepostavlja se da je staza djelo ing. Ante Premužića ili prof. ing. Alfonsa Kaudersa, a na osnovi dokumenata prevladava mišljenje da je autor ing. Premužić.

Ljubavna cestica sjedinjuje nekoliko  sadržaja – pješačenje kroz hladovinu borova i aromatičnog mediteranskog bilja, upoznavanje s kasnoromaničkom gradinom Badanj, pogled na Vinodolsku dolinu, Kvarner i Velebitski kanal.

Ljubavna cestica otvara Grad Crikvenicu prema neposrednom zaleđu – zelenom Vinodolu, prepunom kulturnih i povijesnih spomenika kulture.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Mjesto: Crikvenica
Ključne riječi rijeka Dubračina, naselje Kotor, Frankopan, Pavlini, kapitel, Imago pietatis
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Sakralni spomenik

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije jedna je od dviju crikveničkih župnih crkava. Sagrađena je na ušću rječice Dubračine u pradavna vremena, dok je stanovništvo još uglavnom živjelo u naselju Kotor na istoimenom brežuljku iznad Crikvenice, u okrilju stare kotorske crkvene župe. Vjeruje se da je Crikvenica dobila ime upravo po ovoj prastaroj crkvici. Godine 1412. već je bila oronula, pa je obnavlja pobožni knez Nikola IV. Frankopan, ban Hrvatske i Dalmacije, koji se tada upravo vratio s hodočažća po Svetoj zemlji. Tik uz crkvicu sagradio je prostrani samostan. Zbog osobite odanosti koju je ovaj velikaš gajio prema časnim redovnicama reda svetog Pavla prvog pustinjaka, darovao im je crikvenički samostan i crkvicu, te brojne posjede, lučke prihode i podložnike.

Pavlini, zvani bijeli fratri, kroz narednih gotovo 400 godina održavali su crkvicu i dograđivali i ukrašavali, sve dok njihov red nije ukinut 20. ožujka 1786. godine.

Samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije su postali jezgra nove Crikvenice, koja je tijekom narednih stoljeća izrasla spajanjem okolnih ribarskih sela.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je više puta dograđivana i proširivana. Iz stare crkve sačuvana su samo dva romanička kamena kaptela, ukrašena akantusovim listovima. Kapitele drže stupovi od zelenkastosiva mramora, koji su uzeti s neke kasnoantičke građevine vjerovatno iz obližnjeg rimskog naselja "Ad Turres". Najstariji dio crkve je svetište, sagrađeno u 16. st., čiji je svod ukrašen gotičko-renesansnim kamenim rebrima. Iz tog vremena potječe vrlo lijep polukružni kameni reljef s prikazom ispraćena Krista "Imago pietatis", koji se sada nalazi na vanjskom južnom zidu svetišta. Godine 1659. crkva je znatno povećana, dograđen je zvonik, a izmneđu crkve i samostana sagrađeno je 1729. .g. barokno dvorište s dvije vodosreme. Danas ovaj prostor čini atrij hotela "Kaštel" koji je 1987. g. uselio u zgradu samostana.

Iz pavlinske radionice koja je djelovala u samostanu potječe gotovo cjelokupna crkvena oprema. Glavni oltar u baroknom stilu izradio je Pavao Riedl "statuarius et sculptor". O tome svjedoči zapis na poleđini svetohraništa iz 1776. godine s imenima šest čalanova crkvene pavlinske zajednice, koja je uz umjetničku drvorezbarski radionicu i školu imala svog ljekarnika i kirurga. Kod crikveničkih pavlina prvu naobrazbu dobio je Julije Klović, najveći svjetski slikar-minijaturist, koji je rođen 1489. g. u Vinodolskom nedaleko Grižana.

Na glavnom oltaru nalazi se iokona Djevice Marije s djetetom Isusom, za koju se vjeruje da je nastala sredinom 14 st. u umjetničkoj radionici Paola Veziana. Sa svake strane oltara smješteni su kipovi sv. Stjepana Ugarskog i sv. Vaclava Češkog. Na bočnim zidovima svetišta nalaze se drveni kipovi sv. Anton iz Tebe i sv. Pavla Pustinjaka iz 17. st.
U crkvi se čuva i slika sv. Šimuna, jedina spašena iz požara što je 1776. godine uništio župnu crkvu naselja na Kotoru. Kip Djevice pred crikvenicom rad je Crikveničana, akad. kipara Zvonka Cara, učenika velikog Ivana Meštrovića.

Darovnica koju je knez Nikola IV. izdao 14. kolovoza 1412. u svom gradu Modrušu najstariji je pisani spomen imena Crikvenice, pa je taj datum u novije vrijeme proglašen danom Grada. Svake se godine taj dan proslavlja brojnim javnim svečanostima, koje su ujedno uvod u proslavu najvećeg crkvenog blagdana žitelja Crikvenice, Vele Gospoje, kako svoju zaštitnicu nazivaju Crikveničani.
Juraj Julije Klović
Mjesto: Crikvenica (Grižane)
Ključne riječi slikar, minijatura, Rafael, Grižane
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Znamenita osoba

Slikar minijaturist zvan i "Michelangelo minijature". S osamnaest godina odlazi u Veneciju gdje uči slikarstvo od Rafaelovog učenika. Odlazi poslom u Mađarsku, vraća se u Italiju, u Mantovi postaje svećenik i živi u samostanu kraj Padove. Napušta redovništvo i radi diljem Italije: Peruga, Rim, Firenza, Parma, Piacenza...

Bio je u dodiru s Michelangelom, Vasarijem, Bruegelom, Colonnom kao i s El Grecom koji je izradio i dva Klovićeva portreta (vidi na dnu). Minijature i iluminacije rukopisa čuvaju se diljem svijeta: Beatissimae Mariae Virginis Officium (London), Stanze di Eurialo d'Ascoli (Beč), Časoslov Farnese ili Officium Virginis (New York)... od kojih je ovaj posljednji remek djelo minijature svjetskih razmjera.Premda u svim enciklopedijama piše kako je Julije Klović rođen u Grižanama, narodna predaja govori kako je rođen u Driveniku (Vinodolska dolina). Ne postoji niti jedan pronađeni zapis koji bi dokazao da je Klović rođen u Driveniku. Klović je, istina, živio u Grižanama. Ispred nekadašnje osnovne škole u Driveniku i dan danas stoji Klovićev kip u prirodnoj veličini. Uvijek je postojala jagma za Klovićem između Driveničana i Grižanaca. Svatko je želio da u njegovom kraju bude njegovo rodno mjesto. Također postoji stanovita legenda koja govori o njegovu talentu. Prema predaji, toliko je bio dobar minijaturist da je na noktu palca mogao naslikati cijelu poslijednju večeru.
Crikvenička amfora
Mjesto: Crikvenica
Ključne riječi Rimsko Carstvo, crikvenička glina
Regija Crikveničko-vinodolska rivijera
Najbliži grad Rijeka
Vrsta Arheološko otkriće

Novi su tip amfore hrvatski arheolozi već okrstili „crikveničkim“, a to jedinstveno otkriće ovih se dana predstavlja i međunarodnoj stručnoj javnosti.  Crikvenička amfora je  osobita  - tipologija vodi do novih otkrića – saznanja o razvoju lokalne proizvodnje i smjera trgovačkih ruta u Jadranskome moru, a možda i šire.

Istraživanja u Crikvenici vodila je Goranka Lipovac Vrkljan iz Instituta za arheologiju  u Zagrebu: „Radi se o amfori s kraja Republike, odnosno početka Rimskog carstva, dakle to je razdoblje oko 1. stoljeća prije i poslije Krista. To je tip amfore s ravnim dnom, koja je jedinstvena jer je doista izrađivana u radionici Seksta Metilija Maksima, vlasnika crikveničke radionice.
Njezina se posebnost očituje i u nekim detaljima: ona ima kao i sve amfore toga tipa specifično ravno dno, ali vrat, grlo i ručke odudaraju od do sada poznatoga tipa koji se proizvodio u sjevernoj Italiji.“

Izvornost amfore potvrđena je i kemijskim  i mineraloškim analizama: „Te analize pokazale su nam da je s 99,8 posto točnosti, ova amfora proizvedena iz domaće crikveničke gline, što je nama bio dodatni dokaz o njezinoj izvornosti. Tipologiju smo uočili odmah, ali je trebalo i egzaktno to dokazati. To je prvi put da uspijevamo pokazati da se na prostoru rimske provincije Dalmacije, točnije na prostoru Liburnije, vrlo rano, početkom romanizacije već vršila i proizvodnja lokalnih predmeta.“

No, otkriće Crikveničke amfore tek je početak prikupljanja arheološkoga blaga s lokaliteta drevne radionice – geofizička istraživanja pokazala su da se pod slojevima gline nalaze još i skladišta te cijela rimska luka s trgovištem, tako da možemo očekivati otkrića novih artefakata, koji bi također mogli dobiti odrednicu „crikvenički“. Što se amfore tiče – kada sva istraživanja na njoj završe, njezino bi konačno odredište trebalo biti Muzej grada Crikvenice, gdje će zasigurno biti izložena na počasnom mjestu.

Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr