Desinić se spominje prvi put negdje oko 1334.g. u statutima zagrebačkog Kaptola, pod imenom "Ecclesia sancti Gheorgii de Zothla"  kao sjedište rimokatoličke župe sv.Jurja. U XV. stoljeću vlastelinstvo nad naseljem, poglavito dvorcem Velikim Taborom, pripadalo je grofovima Celjskim, do njihove pogibelji. Kasnije postaju vlasnici grofovija Ratkay...
Sam Desinić karakterističan je kao malo zagorsko neurbano mjesto, s prostranom gotičkom crkvom sv.Jurja na mjesnom trgu, uz čovjeka seljaka koji se mučio radeći cijeli dan na zemlji sa vrlo skromnim mogučnostima.
Tipična obitavališta su bile drvene kućice, pokrivene slamom te karakterističnim svijetlo plavim interijerom.
Desinić se spominje prvi put negdje oko 1334.g. u statutima zagrebačkog Kaptola, pod imenom "Ecclesia sancti Gheorgii de Zothla"  kao sjedište rimokatoličke župe sv.Jurja. U XV. stoljeću vlastelinstvo nad naseljem, poglavito dvorcem Velikim Taborom, pripadalo je grofovima Celjskim, do njihove pogibelji. Kasnije postaju vlasnici grofovija Ratkay...     Sam Desinić karakterističan je kao malo zagorsko neurbano mjesto, s prostranom gotičkom crkvom sv.Jurja na mjesnom trgu, uz čovjeka seljaka koji se mučio radeći cijeli dan na zemlji sa vrlo skromnim mogučnostima. 
Tipična obitavališta su bile drvene kućice, pokrivene slamom te karakterističnim svijetlo plavim interijerom.
Dvorac Veliki Tabor i legenda o Veronici Desinićkoj

Vidi pod:
Dvorac Velika Horvatska
Mjesto: Desinić
Ključne riječi dvorac, Ratkay
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Dvorac svojim položajem dominira na brežuljku odakle se pruža pogled na okolicu, na doline potoka Horvatske i Sopotnice te na selo zapadno od dvorca. Prema predaji, koju i danas seljaci spominju, Horvatska je dobila pridjev Velika još u doba turskih osvajanja kada je samo 25 mladića, kako kaže legenda, obranilo Horvatsku od Turaka.Velika Horvatska posjed je obitelji Ratkay od 16. st., a pripadala je velikotaborskom vlastelinstvu na  kojem su Ratkayi bili vlasnici Miljane te Velikog i Malog Tabora. Prije dvorca u Horvatskoj je postojala kurija koja se prvi put spominje 1571. g. u darovnici cara Maksimilijana Petru Ratkayu kao "curia felseo Horwaczka". O gradnji dvorca 1611. g. svjedoči natpis koji se nalazio iznad ulaznog portala, a kad je on srušen, ugrađen je u ostatak sjevernog krila dvorca. Na kamenoj ploči spominje se obitelj Palfi de Erdödy s uklesanim grbom.
Velika Horvatska pripada Ratkayima do 1793. godine kada taj plemićki rod izumire. Sljedećih par desetljeća izmjenjuju se vlasnici među kojima su bili Antun Janković Bribirski, grof Franjo Thugut i kraljevska uprava, a neko se vrijeme dvorac upotrebljava i kao samostan.
Dvorac svojim položajem dominira na brežuljku odakle se pruža pogled na okolicu, na doline potoka Horvatske i Sopotnice te na selo zapadno od dvorca. Prema predaji, koju i danas seljaci spominju, Horvatska je dobila pridjev Velika još u doba turskih osvajanja kada je samo 25 mladića, kako kaže legenda, obranilo Horvatsku od Turaka.
Velika Horvatska posjed je obitelji Ratkay od 16. st., a pripadala je velikotaborskom vlastelinstvu na  kojem su Ratkayi bili vlasnici Miljane te Velikog i Malog Tabora. Prije dvorca u Horvatskoj je postojala kurija koja se prvi put spominje 1571. g. u darovnici cara Maksimilijana Petru Ratkayu kao "curia felseo Horwaczka". O gradnji dvorca 1611. g. svjedoči natpis koji se nalazio iznad ulaznog portala, a kad je on srušen, ugrađen je u ostatak sjevernog krila dvorca. Na kamenoj ploči spominje se obitelj Palfi de Erdödy s uklesanim grbom.
Velika Horvatska pripada Ratkayima do 1793. godine kada taj plemićki rod izumire. Sljedećih par desetljeća izmjenjuju se vlasnici među kojima su bili Antun Janković Bribirski, grof Franjo Thugut i kraljevska uprava, a neko se vrijeme dvorac upotrebljava i kao samostan.
Crkva sv. Jurja
Mjesto: Desinić
Ključne riječi misal, kadionica, pacifikal, bifora
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Sakralni spomenik

Prvobitno je župna crkva bila na mjestu današnje dvorane za vjeronauk. To se otkrilo 1979. prilikom prekopavanja. Prvo spominjanje desinićke crkve seže do davne 1590.g. kada kralj Rudolf dozvoljava održavanje godišnjih sajmova oko crkve "s Georgii" i kapele "s.Annae in Desinych". Kasnije g.1639. sagrađena je na današnjem mjestu crkva, a 1676.g. je ista proširena, u baroknom stilu. Godine 1688., 6 rujna, zagrebački biskup Alexandar Ignjat Mikulić posvetio je crkvu.
Nova crkva blagoslovljena je od domaćeg župnika Juraja Novaka 01.XI 1902, a posvetio ju je 1937. nadbiskup koadjutor Alozije Stepinac., kojom prigodom je prvi put zasvirala desinićka limena glazba pod vodstvom Karla Lugarića.
Od monumentalnih vrijednosti spomenuti treba tri srebrna kaleža, stari misal, monastranca sve iz XVI.stoljeća, ranobaroknu kadionicu, pacifikal s trolisnim prečkama, kasnobaroknim relikvijem sv.Križa, zlatom vezana klauzula od jelenje kože...
Crkva ima poligonalno svetište, do kojeg je sakrstija, pobočne kapele koje tvore tlocrt u obliku križa. Na glavnom pročelju poviše portala je reljef Srca Isusova, s dva anđela u poklonu. Zvonik ima biforu, galeriju za ophod, satove, te visoku zašiljenu kapu. Orgulje J.Branda op-60 krase veliki kor, a nabavljene su početkom XX. stolječa. Od starijih spomenika sačuvan je nadgrobni epitaf Petra II. Ratkaya.
Nađete li se  u Desiniću obavezno navratite u ponosnu desinićku crkvu Svetog Jurja na samom desinićkom trgu.
Prvobitno je župna crkva bila na mjestu današnje dvorane za vjeronauk. To se otkrilo 1979. prilikom prekopavanja. Prvo spominjanje desinićke crkve seže do davne 1590.g. kada kralj Rudolf dozvoljava održavanje godišnjih sajmova oko crkve "s Georgii" i kapele "s.Annae in Desinych". Kasnije g.1639. sagrađena je na današnjem mjestu crkva, a 1676.g. je ista proširena, u baroknom stilu. Godine 1688., 6 rujna, zagrebački biskup Alexandar Ignjat Mikulić posvetio je crkvu.
Nova crkva blagoslovljena je od domaćeg župnika Juraja Novaka 01.XI 1902, a posvetio ju je 1937. nadbiskup koadjutor Alozije Stepinac., kojom prigodom je prvi put zasvirala desinićka limena glazba pod vodstvom Karla Lugarića.
Od monumentalnih vrijednosti spomenuti treba tri srebrna kaleža, stari misal, monastranca sve iz XVI.stoljeća, ranobaroknu kadionicu, pacifikal s trolisnim prečkama, kasnobaroknim relikvijem sv.Križa, zlatom vezana klauzula od jelenje kože...
Crkva ima poligonalno svetište, do kojeg je sakrstija, pobočne kapele koje tvore tlocrt u obliku križa. Na glavnom pročelju poviše portala je reljef Srca Isusova, s dva anđela u poklonu. Zvonik ima biforu, galeriju za ophod, satove, te visoku zašiljenu kapu. Orgulje J.Branda op-60 krase veliki kor, a nabavljene su početkom XX. stolječa. Od starijih spomenika sačuvan je nadgrobni epitaf Petra II. Ratkaya.
Nađete li se  u Desiniću obavezno navratite u ponosnu desinićku crkvu Svetog Jurja na samom desinićkom trgu.
Kapele Svete Ane i Svetog Ivana Krstitelja
Mjesto: Desinić
Ključne riječi romanika
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Hrvatsko Zagorje
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Sakralni spomenik

Kapela Svete Ane kraj osnovne škole i župnog dvora jedna je od rijetkih građevina romantičkog stila sjeverne Hrvatske.
Oslikao ju je poznati hrvatski slikar Oton Iveković, a najpoznatija je slika "Posljednja večera", a isto su jednako vrijedne "Sv. Ćiril", "Blaženi August Kažotić" i "Sveti Jeronim"..
Kapela Svetog Ivana Krstitelja novo je napravljena kapela u Velikoj Horvatski...
Kapela Svete Ane kraj osnovne škole i župnog dvora jedna je od rijetkih građevina romantičkog stila sjeverne Hrvatske.Oslikao ju je poznati hrvatski slikar Oton Iveković, a najpoznatija je slika "Posljednja večera", a isto su jednako vrijedne "Sv. Ćiril", "Blaženi August Kažotić" i "Sveti Jeronim"..
Kapela Svetog Ivana Krstitelja novo je napravljena kapela u Velikoj Horvatski...
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr