Jedini grad – kaštel u unutrašnjosti otoka je Dobrinj; ovdje je 1100. godine nastala najstarija poznata hrvatska glagoljska isprava slavnog Dragoslava; u njemu je i etnografska zbirka cijeloga otoka; slika na antependiju (zlatni vez na crvenoj svili) izradio je P. Veneziano u 14. stoljeću. Treba ukazati i na spomenike originalnog narodnoga graditeljstva – stočne nastambe mošune, pastirska i seljačka skloništa i komarde, gumna. Tu su sopele (sopile) – ostatak prastaroga europskog glazbala, koje je drugdje nestalo.

Drevni kaštel Dobrinj,  podignut je na nekoć strateški važnoj, 200 m visokoj visoravni, još i danas privlači osebujnošću gradića s brojnim kulturno povijesnim spomenicima, zbog čega ga zovu «grad muzej». Prvi put spominje se 1100. godine u ispravi «Slavnog Dragoslava» kao uređena svjetovna i crkvena sredina sa svojim sucem, notarom i plovanom.

Godine 1981. neslužbeno je otvoren tzv. «muzej naših crkvenih starina» a 1996. godine službeno je otvoren sakralni muzej.

U sakralnoj zbirci ističe se «Prva knjiga» dobrinjskog kaptola u kojoj je kopija, glagoljskim slovima napisana, darovnice «Slavnog Dragoslava, zatim antipendij Paola Venezianaiz 14. st. , glagoljski rukopisi, misali, najstarije matične knjige u Hrvatskoj iz 1560. god. i dr.

Etnografska zbirka (osnovana sredinom 20.st.) broji preko 1200 autohtonih kućanskih, poljodjelskih, stočarskih, ribarskih i inih rukotvorina, alata, suvenira i drugih predmeta pučke zavičajne radinosti i umjetnosti, od pradavnine do danas. Posebno značnje dobrinjskoj zavičajnoj zbirci daje i činjenica da je ona po broju eksponata najveća zbirka te vrste na otoku Krku i među najvećim u Hrvatskoj.

Galerija «Infeld» vlasništvo je jednog od najvećih svjetskih kolekcionara umjetnina, gospodina Petera Infelda iz Beča. Smještena je u centru Dobrinja, u zgradi koja je uređena u autohtonom stilu, površine 400 m2, a u njoj se priređuju izložbe renomiranih umjetnika, nekoliko godina unapijeded planirane.

Put Glagoljaša u podnožju crkve Sv. Petra u Gabonjinu (u kamenu isklesana slova glagoljice).

Galerija «Sv.Anton» nalazi se u istoimenoj crkvi koja je u dogovoru s Biskupijom uređena za likovne izložbe, a u kojoj se izlažu djela poznatih domaćih i stranih umjetnika, također u suradnji s gospodinom Infeldom.

U Svetom Vidu nalazi se istoimena crkvica, rijedak primjer starokršćanskog ranoromaničkog uščuvanog i obnovljenog objekta iz 1100. godine.

Niz drugih vrijednih spomenika nalazi se u našim crkvama i po mjestima kao npr. u Klimnu, Krasu, Gabonjinu, Gostinjcu, Sužanu, Solinama, Polju, itd.

Godine 1981. neslužbeno je otvoren tzv. «muzej naših crkvenih starina» a 1996. godine službeno je otvoren sakralni muzej.

U sakralnoj zbirci ističe se «Prva knjiga» dobrinjskog kaptola u kojoj je kopija, glagoljskim slovima napisana, darovnice «Slavnog Dragoslava, zatim antipendij Paola Venezianaiz 14. st. , glagoljski rukopisi, misali, najstarije matične knjige u Hrvatskoj iz 1560. god. i dr.

Put Glagoljaša u podnožju crkve Sv. Petra u Gabonjinu (u kamenu isklesana slova glagoljice).

Galerija «Sv.Anton» nalazi se u istoimenoj crkvi koja je u dogovoru s Biskupijom uređena za likovne izložbe, a u kojoj se izlažu djela poznatih domaćih i stranih umjetnika, također u suradnji s gospodinom Infeldom.

U Svetom Vidu nalazi se istoimena crkvica, rijedak primjer starokršćanskog ranoromaničkog uščuvanog i obnovljenog objekta iz 1100. godine.

Niz drugih vrijednih spomenika nalazi se u našim crkvama i po mjestima kao npr. u Klimnu, Krasu, Gabonjinu, Gostinjcu, Sužanu, Solinama, Polju, itd.