Karolina Riječka
Mjesto: Rijeka
Ključne riječi legenda, mit
Vrsta Legenda

Malo gradova ima neku svoju zensku legendu, heroinu koja je na neki način spasila svoj grad ili učinila neko herojsko djelo. I mi imamo jednu takvu heroinu koja već više od stoljeća i pol plijeni pažnju, a priče o njoj su prerasle u legendu koju nitko nemože potvrditi ali ni opovrgnuti. Povjesni zapisi o njoj su toliko oskudni da se skoro sve činjenice svode na priče prepričane sa koljena na koljeno, više ili manje vjerodostojnie dokumente i narodnu predaju.

Karolina Belinić je bila udata žena i majka troje djece, koja je 1813. godine uvjerila zapovjednika britanske flote da obustavi topovsku paljbu na grad.

Povijest kaže ovako: Karolina Belinić, rođena Kranjec, bila je udata žena te majka triju kćeri, Alpine, Cattarine i Rose, koje su sve rođene do vremena napada engleske flote na grad.
Njen otac, stari i iskusni moreplovac Francesco Kranjec (1745. – 1823.), porijeklom je bio iz Voloskog i koji se obogatio spretnom trgovinom te postao ugledan riječki građanin. Nedugo prije toga oženio se, kao udovac, mladom Bečankom Anom Marijom Stolz, Karolininom majkom. Karolina se rodila 21. travnja 1791. u Rijeci kao prvorođeno dijete iz tog drugog očeva braka. Djevojčica odrasta ukući koja je bila ispunjena radošću i smijehom brojnih njenih sestara. Prema svjedočanstvima čini se da je bila i izuzetno lijepa, izuzetno inteligentna i obrazovana, da se elegantno odijevala, te je osim talijanskoga dobro poznavala i francuski jezik.

Već u svojoj sedamnaestoj godini, u veljači 1808. Karolina se udala za riječkoga veletrgovca i brodovlasnika Andriju Belinića (Bellinich), (1787. – 1828.), rodom iz Lovrana, koji je u svojstvu zapovjednika Riječke narodne garde i sam sudjelovao u otporu grada engleskoj floti, za što mu je, zahvaljujući i pismenoj potvrdi zapovjednika Nugenta, gradski magistrat 1829. odao javno priznaje. Za cijelu priču važno je da je Franjo Kranjec, Karolinin otac, jedno vrijeme, od 1797. do 1806., bio u Rijeci na dužnosti britanskog vicekonzula za Ugarsko primorje, na kojoj ga je kasnije zamijenio sin Ignacije. Dakle, u vrijeme opsade Britanaca u Rijeci, i njihove prisutnosti u riječkoj luci, Kranjeci pripadaju riječkoj političkoj vrhuški te bi po svim pravilima protokola morali biti među prvima od lokalnih čimbenika s kojima Englezi nastoje uspostaviti osobne i društvene kontakte. Zbog te je činjenice vrlo vjerojatno da se Karolina Belinić osobno upoznala s nekim britanskim mornaričkim časnicima još u srpnju 1807.

Postoji više verzija cijelog događaja. Zavisi tko piše povijest.

Riječka historiografija i publicistika, na hrvatskom i talijanskom jeziku, temelji svoje viđenje engleskog napada na Rijeku uglavnom na opisu što ga je dala sama Karolina Belinić kada je tražila priznanje za svoj podvig i na riječkim magistratskim spisima u vezi s time, te na jednom francuskom izvoru, izvješću Fouchéa, vojvode od Otranta, kojega citira riječki historiograf Giuseppe Viezzoli.

Po riječkoj, pomalo romantičarskoj verziji stvari su se ovako razvijale:

Karolinina povijesna uloga započinje 1813. Zahvaljujući nezavidnoj situaciji na ulazu u riječku luku došlo je do teških razaranja tijekom engleske invazije i bombardiranja. U sveopćoj pomutnji i panici koja obuzima Riječane tijekom engleskoga iskrcavanja i nemilosrdna uništavanja njihova grada, Karolina je ipak uspjela zadržati prisebnost duha. Izašavši iz svoje kuće na Fiumari, ne obazirući se na pogibelj i odijelivši se od obitelji, otputila se hrabro engleskome časniku Freemantleu koji je rukovodio napadom na Rijeku i tim razaranjima i odlučila ga izmoliti da obustavi započete operacije sve do novih zapovjedi svojega pretpostavljenoga zapovjednika. Britanskom se visokom časniku obratila na francuskome, iznoseći mu ukratko činjenice u kojima se našao njen grad i usrdno ga moleći da pomogne njenim sugrađanima u tako teškome času. Iskusni ratnik, očito potresen njenom iskrenošću i srdačnom otvorenošću, obećao joj je da će poštedjeti grad i obustaviti svaki neprijateljski akt protiv privatne imovine, te je odmah odaslao svoga časnika do majora Hostea, s naređenjem da ne produžuje s devastacijom luke. Na taj način mnogima su spašeni brodovi, pošteđena je i druga vrijedna imovina, a grad sačuvan od većega razaranja. Treći dan divizija engleske flote otplovila je i bombardirala susjedni Bakar.
U tom hrabrom Karolininom podvigu ima nečega mitskoga. Pojavljuje se ona odjednom, okružena dimom paleži i smradom baruta, usred sveopće pomutnje.
Pitanje koje nam se samo po sebi nameće glasi:
Tko je zapravo ta dama i kako se uopće moglo dogoditi da upravo ona, dotad anonimna žena, odjednom postane ključnom osobom koja sudbonosno utječe na povijesna zbivanja? Nije li u tome kakvu ulogu mogla odigrati činjenica da su joj otac i brat obnašali dužnost britanskih vicekonzula u Rijeci? Što se zapravo dogodilo između Karoline i engleskoga zapovjednika? Kako je točno tekao njihov razgovor? Da li je Englez tražio od ove hrabre žene kakvu protuuslugu? Je li Karolina pristala? O svemu tome teško da ćemo ikada nešto i doznati. Ono što nas najviše može začuditi jest činjenica da u izvještajima tog doba o Karolini nitko izričito ne govori. Jesu li njeni sugrađani tim prešućivanjem nešto željeli prikriti? Jesu li se možda i sami sramili priznati pred vlastodršcima svoj očiti kukavičluk u teškim trenucima razaranja grada? Danas znamo da je gradonačelnik napustio Rijeku tokom razaranja. Iz nama danas nepoznatoga razloga čitav se slučaj nastojao zaboraviti.

Preuzeto sa: http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/forum/viewtopic.php?f=28&t=188
Muzej djetinjstva
Mjesto: Rijeka
Ključne riječi igračke, nostalgija, djetinjstvo
Regija Primorje
Vrsta Muzej

Carstvo osmijeha i pozitivne energije, mjesto koje privlači i djecu i odrasle nudeći im nezaboravno putovanje u bezbrižne dane djetinjstva – sve je to novootvoreni Muzej djetinjstva, mlađi brat riječkog Peek&Pokea koji je svečano započeo s radom. Medvjedići, lutke, rošule, bicikle, školski udžbenici, društvene igre, plastični vojnici, plišane igračke, špigule, divovsko čudo od lego-kockica – čine samo dio predmeta izloženih na 240 četvornih metara, na adresi Ivana Grohovca 2. Šarene zidove Muzeja krase brojne fotografije djece svih uzrasta, fotografije klinaca u igri, fotografije pionira, školskih razreda...

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Scena/Svecano-otvoren-Muzej-djetinjstva-Rijeka-dobila-carstvo-osmjeha
http://www.muzejdjetinjstva.com/

https://www.facebook.com/Muzejdjetinjstva/photos_stream
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr