Prvi put Omiš se spominje u X. stoljeću.
Povoljan smještaj grada omogućio je obranu u prošlosti, a danas je jedinstvena zanimljivost na jadranskoj obali. Povijesno je srediste smješteno na istočnoj obali rijeke.
U antičkom razdoblju naselje se nalazilo sjevernije od današnjeg, u zaseoku Baučići. Smatra se da podrijetlo naziva grada potječe od slavenske rijeci Holm/Hum, sto je prevedenica ilirsko- grčke rijeci onaion/oneon, a znaci brdo, brijeg, mjesto na brijegu, ili da je Oneum prozvan po rijeci Cetini, koju su grčki kolonisti u donjem toku zvali Nestos, iz čega se izvodi ime grada Oneum.
Srednjovjekovni se grad naziva Olmissium, Almiyssium, a u doba mletačke vlasti Almissa. Današnje se ime Omiša izvodi iz srednjovjekovnog imena.
U srednjem vijeku gusarstvo je za Omišane bio važan način stjecanja. Omišani su bili poznati gusari, sto im je uvelike olakšalo položaj grada, ali i njihove lagane i brze brodice.
U vrijeme najvećih pohoda na čelu omiških gusara bili su knezovi Kačići, koji su dva stoljeća predvodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Splita i dr. Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su cesto završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu.
Međutim svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini.
Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine u gradu Omišu.
Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda još uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. Tako su vladari bili knezovi Šubići, braća Horvat, bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić, ban Ivaniš Nelipić, obitelj Matka Talovca, koja vlast dobiva od kralja Žigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.
Nakon što je Ladislav Napuljski 1409. godine Mletačkoj republici prodao Dalmaciju, 1444. godine i Omiš je priznao vlast te države, u čijem sastavu ostaje do 1797. godine….
U sve ovo navedeno, a i još puno toga možete se uvjeriti na licu mjesta, razgledavajući kulturno -povijesne spomenike iz tog razdoblja.


Prvi put Omiš se spominje u X. stoljeću.Povoljan smještaj grada omogućio je obranu u prošlosti, a danas je jedinstvena zanimljivost na jadranskoj obali. Povijesno je srediste smješteno na istočnoj obali rijeke.U antičkom razdoblju naselje se nalazilo sjevernije od današnjeg, u zaseoku Baučići.
Smatra se da podrijetlo naziva grada potječe od slavenske rijeci Holm/Hum, sto je prevedenica ilirsko- grčke rijeci onaion/oneon, a znaci brdo, brijeg, mjesto na brijegu, ili da je Oneum prozvan po rijeci Cetini, koju su grčki kolonisti u donjem toku zvali Nestos, iz čega se izvodi ime grada Oneum.Srednjovjekovni se grad naziva Olmissium, Almiyssium, a u doba mletačke vlasti Almissa.
Današnje se ime Omiša izvodi iz srednjovjekovnog imena.U srednjem vijeku gusarstvo je za Omišane bio važan način stjecanja. Omišani su bili poznati gusari, sto im je uvelike olakšalo položaj grada, ali i njihove lagane i brze brodice. U vrijeme najvećih pohoda na čelu omiških gusara bili su knezovi Kačići, koji su dva stoljeća predvodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Splita i dr. Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su cesto završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu.Međutim svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini.Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine u gradu Omišu.Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda još uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. Tako su vladari bili knezovi Šubići, braća Horvat, bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić, ban Ivaniš Nelipić, obitelj Matka Talovca, koja vlast dobiva od kralja Žigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.Nakon što je Ladislav Napuljski 1409. godine Mletačkoj republici prodao Dalmaciju, 1444. godine i Omiš je priznao vlast te države, u čijem sastavu ostaje do 1797. godine….U sve ovo navedeno, a i još puno toga možete se uvjeriti na licu mjesta, razgledavajući kulturno -povijesne spomenike iz tog razdoblja.
Povijest Poljica

Povijest Poljica
Poljička knežija je graničila s Omišom prirodnom granicom rijeke Cetine i smještala se između dviju rijeka, rijeke Cetine na istoku i rijeke Žrnovnice na zapadu. Poljica su bila smještena na području od 250 kilometara kvadratnih i bila su podijeljena u 12 sela ili katuna, a u odnosu na planinu Mosor dijelila su se na Gornja, Srednja i Donja Poljica.
Većina današnje površine Poljičke republike pripada općini Omiš, a drugi, manji dio općini Dugi Rat.
Poljica su istoznačnica stare seljačke samouprave, koja je povezana s Poljičkim statutom iz XV. stoljeća i uzakonjenje običajnog prava, koji se čuva u Gradskom muzeju u Omišu.
Poljički statut, uz Vinodolski zakonik, jedan je od najstarijih i najvažnijih hrvatskih povijesno- pravnih spomenika, a pisan je hrvatskom čakavicom.
Dokaz poljičke demokracije svakako je činjenica da je najviše tijelo Polijca bila Narodna skupština, sastavljena od sveg naroda, koji je u vrlo važnim trenutcima izravno donosio odluke.
Uz Narodnu skupštinu, vrhovna vlast je bila Obćeni kupan zbor, koji se sastavljao od poljičkih plemića i katunskih knezova. Zbor je birao poljičkog kneza pod brdom Gradcom u Gatima, na dan poljičkog zaštitnika sv. Juru. Veliki knez bio je na čelu Poljičkog stola.
Područje Poljica obiluje kulturnim spomenicima od kasnoantičke villae rusticae u selu Ostrvici i ostatci ranokršćanske crkve u Gatima, iz Justinijanova doba, te muzej poljica pa do očuvanih crkvica na cijelom poljičkom području.
Poljička knežija je graničila s Omišom prirodnom granicom rijeke Cetine i smještala se između dviju rijeka, rijeke Cetine na istoku i rijeke Žrnovnice na zapadu. Poljica su bila smještena na području od 250 kilometara kvadratnih i bila su podijeljena u 12 sela ili katuna, a u odnosu na planinu Mosor dijelila su se na Gornja, Srednja i Donja Poljica. Većina današnje površine Poljičke republike pripada općini Omiš, a drugi, manji dio općini Dugi Rat.Poljica su istoznačnica stare seljačke samouprave, koja je povezana s Poljičkim statutom iz XV. stoljeća i uzakonjenje običajnog prava, koji se čuva u Gradskom muzeju u Omišu.
Poljički statut, uz Vinodolski zakonik, jedan je od najstarijih i najvažnijih hrvatskih povijesno- pravnih spomenika, a pisan je hrvatskom čakavicom.
Dokaz poljičke demokracije svakako je činjenica da je najviše tijelo Polijca bila Narodna skupština, sastavljena od sveg naroda, koji je u vrlo važnim trenutcima izravno donosio odluke. Uz Narodnu skupštinu, vrhovna vlast je bila Obćeni kupan zbor, koji se sastavljao od poljičkih plemića i katunskih knezova. Zbor je birao poljičkog kneza pod brdom Gradcom u Gatima, na dan poljičkog zaštitnika sv. Juru. Veliki knez bio je na čelu Poljičkog stola.
Područje Poljica obiluje kulturnim spomenicima od kasnoantičke villae rusticae u selu Ostrvici i ostatci ranokršćanske crkve u Gatima, iz Justinijanova doba, te muzej poljica pa do očuvanih crkvica na cijelom poljičkom području.
Gradski muzej Omiš
Mjesto: Omiš
Ključne riječi muzej, ulomci, reljefi, grb
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Muzej

Najvažniji spomenici, koji se čuvaju u Gradskom muzeju Omiš:
Kameni ulomci s rimskim natpisima iz 33. i 51. godine prije Krista,
Mramorni portret rimskog cara Tiberija,
Antički žrtvenici posvećeni Augustu; I. stoljeće,
Reljef na kojem je staroitalsko božanstvo Libera,
Lucius Rubrius Dosenus, I. stoljeće prije Krista,
Natpis iz doba cara Klaudija; I. st.,
Zlatnik cara Arkadija 395.-408. god.,
Oltarna pregrada, XV.-XVI. st.,
Antički reljef na srednjovjekovnoj utvrdi Turjunu,
Natpis s gradskih vrata antičkog Oneuma, posvećen staroitalskom božanstvu Liberu,
Mramorna glava Flore, I. st.,
Ranokršćanski reljef iz Gata, VI. St.,
Ranokršćanski reljef iz Gata, VI: st. Prikaz uskrsnuća,
Nadgrobni natpis kneza Miroslava, početak XIII. St. na bosančici,
Pečat omiškog kneza Kačića, XIII. st.,
Ranobarokna dukula iu 1579. godine s minijaturnim portretima omiških izaslanika,
Zbirka autopoetreta i portreta manje veličine – Klement Lukin,
Rimska nadgrobna stela,
Grb grada Omiša, 1541. god.,
Grb na gradskom muzeju, XV. st.,
Mletački grb iz 1541. god.,
Prijepis Poljičkog statuta iz 1665. godine
Najvažniji spomenici, koji se čuvaju u Gradskom muzeju Omiš:

  • Kameni ulomci s rimskim natpisima iz 33. i 51. godine prije Krista,
  • Mramorni portret rimskog cara Tiberija,
  • Antički žrtvenici posvećeni Augustu; I. stoljeće,
  • Reljef na kojem je staroitalsko božanstvo Libera,Lucius Rubrius Dosenus, I. stoljeće prije Krista,
  • Natpis iz doba cara Klaudija; I. st.,
  • Zlatnik cara Arkadija 395.-408. god.,
  • Oltarna pregrada, XV.-XVI. st.,
  • Antički reljef na srednjovjekovnoj utvrdi Turjunu,
  • Natpis s gradskih vrata antičkog Oneuma, posvećen staroitalskom božanstvu Liberu,
  • Mramorna glava Flore, I. st.,
  • Ranokršćanski reljef iz Gata, VI. St.,Ranokršćanski reljef iz Gata, VI: st.
  • Prikaz uskrsnuća,
  • Nadgrobni natpis kneza Miroslava, početak XIII. St. na bosančici,
  • Pečat omiškog kneza Kačića, XIII. st.,
  • Ranobarokna dukula iu 1579. godine s minijaturnim portretima omiških izaslanika,
  • Zbirka autopoetreta i portreta manje veličine – Klement Lukin,
  • Rimska nadgrobna stela,
  • Grb grada Omiša, 1541. god.,
  • Grb na gradskom muzeju, XV. st.,
  • Mletački grb iz 1541. god.,
  • Prijepis Poljičkog statuta iz 1665. godine
Fortica
Mjesto: Omiš
Ključne riječi gusarstvo, kula
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Utvrda

Cijelu bogatu i iscrpnu povijest gusarstva zorno predočuje tvrđava FORTICA, zajedno s tvrđavom Mirabela ili Peovica. Tvrđava Fortica nalazi se na samom vrhu omiške Dinare. Za gusarenje to je bilo jako važno, jer se se s jednog mjesta moglo nadzirati veliko područje i na kopnu i na moru. Naime s kule Fortice pruža se pogled na cijeli grad, kanjon rijeke Cetine na otoke Brač, Hvar i Šoltu, zatim srednja Poljica.
Sama svrha tvrđave bila je obrana od neprijatelja. Fortica je prvenstveno služila za sklonište i u slučaju da je Omiš bio opkoljen s tvrđave bi se bacile velike gromade kamenja koje bi porušile cijeli grad, a samim time bi se uništio i neprijatelj. Danas možemo biti ponosni što do toga nije došlo i što možemo uživati u čarima ovog predivnog dalmatinskog gradića.
Iz samog centra grada možete doći do tvrđave dobro uređenom stazom s putokazima, tako da nema bojazni da ćete se izgubiti. Do tvrđave možete stići pješice iz grada, preko naselja Baučići i popeti se na tvrđavu za 20- tak minuta i uživati u prekrasnom pog
Cijelu bogatu i iscrpnu povijest gusarstva zorno predočuje tvrđava FORTICA, zajedno s tvrđavom Mirabela ili Peovica. Tvrđava Fortica nalazi se na samom vrhu omiške Dinare. Za gusarenje to je bilo jako važno, jer se se s jednog mjesta moglo nadzirati veliko područje i na kopnu i na moru. Naime s kule Fortice pruža se pogled na cijeli grad, kanjon rijeke Cetine na otoke Brač, Hvar i Šoltu, zatim srednja Poljica.
Sama svrha tvrđave bila je obrana od neprijatelja. Fortica je prvenstveno služila za sklonište i u slučaju da je Omiš bio opkoljen s tvrđave bi se bacile velike gromade kamenja koje bi porušile cijeli grad, a samim time bi se uništio i neprijatelj. Danas možemo biti ponosni što do toga nije došlo i što možemo uživati u čarima ovog predivnog dalmatinskog gradića.Iz samog centra grada možete doći do tvrđave dobro uređenom stazom s putokazima, tako da nema bojazni da ćete se izgubiti. Do tvrđave možete stići pješice iz grada, preko naselja Baučići i popeti se na tvrđavu za 20- tak minuta i uživati u prekrasnom pog
Omiški gusari
Mjesto: Omiš
Ključne riječi gusari, gusarska bitka
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Povijesne ličnosti, povijesna rekonstrukcija

U Srednjem vijeku, tijekom 12. i 13. stoljeća, gradom su vladali knezovi Kačići, koji su bili na čelu omiških gusara. Omiš se tada spominje pod talijanskim imenom Almissa. Omiški gusari vodili se napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita... Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu. Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka, pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine, radi gusarskih napada na križare koji su plovili prema Palestini. Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je svojevrstan kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine gradom Omišom.
Gusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđave Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica). S Peovice se može vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeli Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica i ušće rijeke Cetine, što je bilo veoma važno za gusarenje, jer se s jednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnu i moru.
Omiški gusari koristili su brodove na vesla, tzv. Omiške strijele, odličnih karakteristika. Jedna od najvažnijih karakteristika Omiških strijela bio je plitki gaz, koji im je omogućavao pokretljivost, kao i brzo povlačenje u korito rijeke Cetine u slučaju opasnosti. Omiški su gusari sagradili podvodni zid u koritu rijeke Cetine na samom ulazu u more, koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (Mostina) nije se vidio jer je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali ako bi pokušali slijediti gusare. Na lijevoj obali rijeke Cetine bila je izgrađena i mala tvrđava (Gomilica), koja je danas sasvim porušena, a čija se uloga povezuje s Mostinom.
U Srednjem vijeku, tijekom 12. i 13. stoljeća, gradom su vladali knezovi Kačići, koji su bili na čelu omiških gusara. Omiš se tada spominje pod talijanskim imenom Almissa. Omiški gusari vodili se napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita... Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu. Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka, pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine, radi gusarskih napada na križare koji su plovili prema Palestini.
Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je svojevrstan kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine gradom Omišom.Gusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđave Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica). S Peovice se može vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeli Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica i ušće rijeke Cetine, što je bilo veoma važno za gusarenje, jer se s jednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnu i moru.Omiški gusari koristili su brodove na vesla, tzv. Omiške strijele, odličnih karakteristika. Jedna od najvažnijih karakteristika Omiških strijela bio je plitki gaz, koji im je omogućavao pokretljivost, kao i brzo povlačenje u korito rijeke Cetine u slučaju opasnosti. Omiški su gusari sagradili podvodni zid u koritu rijeke Cetine na samom ulazu u more, koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (Mostina) nije se vidio jer je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali ako bi pokušali slijediti gusare. Na lijevoj obali rijeke Cetine bila je izgrađena i mala tvrđava (Gomilica), koja je danas sasvim porušena, a čija se uloga povezuje s Mostinom.
Gusarska bitka - Ovaj jedinstveni događaj rekonstruira originalnu Gusarsku bitku koja se dogodila u 13. stoljeću između Mlečana i Omiških gusara, koji su bili jedna od najjačih pomorskih sila na Jadranu u periodu od 11. do 13. stoljeća. Rekonstrukcija Gusarske bitke odvija se svake godine 18. kolovoza u Omišu, Hrvatska, u organizaciji Turističke zajednice Omiša i Joška Stelle.
This unique event reconstructs the original Pirate battle that occurred in the 13th century between the Venetians and Omis pirates, which were one of the most powerful maritime forces on Adriatic from 11th to 13th century. The reconstruction of the Pirate battle happens every Year 18th of August in Omiš, Croatia, and is organized by the Tourist Board of Omiš and Joško Stella.
Ilirsko sjemenište
Mjesto: Omiš
Ključne riječi sjemenište, koncerti
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Jednokatna zgrada, ranije ilirsko sjemenište utemeljeno od splitskog nadbiskupa Pacifika Bizze 1750. god. Za odgoj klera u liturgiji na staroslavenskom jeziku. Nad ulazom na istočnom pročelju je ploča s natpisom koji spominje utemeljenje i konačno uređenje 1761. Zgrada je proširena u 19. st. Bila je sjedište poljičke općine. 2001. godine zgrada je dana na upravljanje Centra za kulturu Omiš, koji je u prizemlju Sjemeništa utemeljio Gradski komorni teatar. U Ilirskom sjemeništu održavaju se koncerti omiškog ljeta.
Župna Crkva Sv. Mihovila
Mjesto: Omiš
Ključne riječi gotika, renesansa, rani barok
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Sakralni spomenik

Župna je crkva u Omišu posvećena sv. Mihovilu. Sagrađena je početkom XVII. Stoljeća, o čemu svjedoči natpis na latinskom na pobočnim vratima. Zvonik crkve dovršen je u XVIII. Stoljeću. Crkvu su sagradili mjesni graditelji, a objedinjuje značajke gotike, renesanse i ranog baroka. U niši iznad raskošnog kamenog ulaza nalazi se kip sv. Mihovila i prozorska ruža. Na crkvenim zidovima nalaze se grbovi mletačkih plemića i grb grada Omiša. Kameni se grbovi mogu vidjeti i na kućama bogatijih obitelji, a portreti uglednijih plemića na oltarnim slikama u crkvi.
UMJETNIČKA DIJELA U CRKVI SV. MIHOVILA:
Glavni oltar u župnoj crkvi,
Silazak Duha Svetoga, Palma Mlađi (1544.-1628.g.),
Kamenovanje svetog Stjepana, Palma Mlađi i pomoćnici,
Srebrena pozlaćena pokaznica sa sedam stakala od gorskoga kristala, XVI. st.,
Gospa od Ružarija, Mateo Ingoli, XVII. st.,
Raspelo, Juraj Petrović, XV. st.,
Sv. Juraj i sv. Jelena, Mateo Ponizni- Pončun, XVII. st.,
Kip sv. Mihovila nad portalom župne Crkve,
Grb grada Omiša na pročelju župne Crkve,
Rozeta nad ulazom u župnu Crkvu,
Portal župne Crkve,
Župna je crkva u Omišu posvećena sv. Mihovilu. Sagrađena je početkom XVII. Stoljeća, o čemu svjedoči natpis na latinskom na pobočnim vratima. Zvonik crkve dovršen je u XVIII. Stoljeću. Crkvu su sagradili mjesni graditelji, a objedinjuje značajke gotike, renesanse i ranog baroka. U niši iznad raskošnog kamenog ulaza nalazi se kip sv. Mihovila i prozorska ruža. Na crkvenim zidovima nalaze se grbovi mletačkih plemića i grb grada Omiša. Kameni se grbovi mogu vidjeti i na kućama bogatijih obitelji, a portreti uglednijih plemića na oltarnim slikama u crkvi.
UMJETNIČKA DIJELA U CRKVI SV. MIHOVILA:
  • Glavni oltar u župnoj crkvi,
  • Silazak Duha Svetoga, Palma Mlađi (1544.-1628.g.),
  • Kamenovanje svetog Stjepana, Palma Mlađi i pomoćnici,
  • Srebrena pozlaćena pokaznica sa sedam stakala od gorskoga kristala,  XVI. st.,
  • Gospa od Ružarija, Mateo Ingoli, XVII. st.,
  • Raspelo, Juraj Petrović, XV. st.,
  • Sv. Juraj i sv. Jelena, Mateo Ponizni- Pončun, XVII. st.,
  • Kip sv. Mihovila nad portalom župne Crkve,
  • Grb grada Omiša na pročelju župne Crkve,
  • Rozeta nad ulazom u župnu Crkvu,
  • Portal župne Crkve
Tvrđava Mirabela
Mjesto: Omiš
Država:renesansa, pučka arhitektura, omiški gusari
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Utvrda

Zaštićeno područje nalazi se unutar granica: od kapelice Sv.Nikole uz rijeku Cetinu, rijekom do novog mosta, ulucom Fošal obalom do gradskog pristaništa, do bedema Trijun u8ključujući gradsko groblje i bedem, hrbatom brda Peove, sjevernom stranom tvrđave Peovica do kapelice Sv. Nikole na rijeci Cetini. Ovako ograđeni dio Omiša predstavlja srednjovjekovni dio grada koji je bio okružen gradskim zidinama s utvrdama od kojih tvrđava Peovica predstavlja najviši završni dio, a potječe iz 13. stoljeća. Građevine ovog dijela Omiša podignute su od 16. do 19. st. I obuhvaćaju stilove renesanse do pučke arhitekture 19. stoljeća.
Sama uloga tvrđave Peovica ili Mirabela je bila izvidnica od neprijatelja. S tvrđave Mirabele pruža se pogled na cijeli dio starog grada, Punte, Prika i Duća, ali i na cijeli brački kanal. To je tadašnjem mjesnom stanovništvu pružalo iznimnu zaštitu od neprijatelja, a svi znamo kako su bili jaki omiški gusari. Sama okolina tvrđave omogućuje izvidnicu na cijeli grad i prostor je lijepo uređen. Sama tvrđava sastoji se od četiri kata i izlaz na vrh s kojeg se pruža predivan pogled. Neka Vam ove fotografije pomognu dočarati tvrđavu «MIRABELA» ili «PEOVICA»
CIJENA ULAZNICE: 10 KUNA (1,33Є)
5 KUNA za (djecu) (0,66Є)
Zaštićeno područje nalazi se unutar granica: od kapelice Sv.Nikole uz rijeku Cetinu, rijekom do novog mosta, ulucom Fošal obalom do gradskog pristaništa, do bedema Trijun u8ključujući gradsko groblje i bedem, hrbatom brda Peove, sjevernom stranom tvrđave Peovica do kapelice Sv. Nikole na rijeci Cetini. Ovako ograđeni dio Omiša predstavlja srednjovjekovni dio grada koji je bio okružen gradskim zidinama s utvrdama od kojih tvrđava Peovica predstavlja najviši završni dio, a potječe iz 13. stoljeća. Građevine ovog dijela Omiša podignute su od 16. do 19. st. I obuhvaćaju stilove renesanse do pučke arhitekture 19. stoljeća.Sama uloga tvrđave Peovica ili Mirabela je bila izvidnica od neprijatelja. S tvrđave Mirabele pruža se pogled na cijeli dio starog grada, Punte, Prika i Duća, ali i na cijeli brački kanal. To je tadašnjem mjesnom stanovništvu pružalo iznimnu zaštitu od neprijatelja, a svi znamo kako su bili jaki omiški gusari. Sama okolina tvrđave omogućuje izvidnicu na cijeli grad i prostor je lijepo uređen. Sama tvrđava sastoji se od četiri kata i izlaz na vrh s kojeg se pruža predivan pogled.
CIJENA ULAZNICE: 10 KUNA (1,33Є)
5 KUNA za (djecu) (0,66Є)
Crkva Sv. Petra
Mjesto: Omiš - Priko
Ključne riječi ranokršćanski kameni dijelovi, Pacific Bizza
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Sakralni spomenik

Crkva sv. Petra na Priku nalazi se na desnoj obali rijeke Cetine, u ispravama se prvi put spominje 1074. godine, za vladavine kralja Slavca. U crkvu su ugrađeni ranokršćanski kameni dijelovi (kapiteli, nadvratnik, kamene rešetke na prozorima). Kraj crkve nalazio se je i benediktinski samostan, a potom i franjevački samostan. Splitski nadbiskup Pacific Bizza (1696.-1756.) osnovao je 1750. godine glagoljaško sjemenište, koje je ukinuto 1879. godine.
Crkva Sv. Duha
Mjesto: Omiš
Ključne riječi kasnorenesansna građevina, skupštine pučana, zvonik na preslicu, Palma mlađi
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Sakralni spomenik

Crkva sv. Duha podignuta je na mjestu starije gotičke crkve iz 1585. zaslugom Marka Dreškovića, pročelnika istoimene baštine. Kasnorenesansna građevina bila je smještena u upravnom središtu komune, uz gradsku ložu i toranj gradskog sata. U njoj su se održavale skupštine pučana. Crkva je prostrana jednobrodna građevina s visoko izdignutim četvrtastim svetištem i presvođena prelomljenim svodom. Unutrašnjost građevine je ožbukana, a u podanku svoda teče profilirani kameni vijenac. Glavno pročelje građeno je finim klesancima, a na vrhu je zvonik na preslicu s tri otvora za zvono. Glavni portal ima bogati kasnorenesansni višestruko profilirani okvir s natpisom o gradnji na atici. U apsidi je drveni pozlaćeni oltar na kojem je ranije bila slika «Silazak Duha Svetoga» rad slikara Palme Mlađeg.
Crkva Sv. Jure U Gradcu
Mjesto: Omiš - Gradac
Ključne riječi jednobrodna, barokna crkva, natkriveni trijem
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Sakralni spomenik

Crkva Sv. Jure podignuta je na prapovijesnoj gradini iznad ušća rijeke Cetine. Jednobrodna barokna Crkva s polukružnom apsidom pokrivena je dvostrešnim kamenim krovom. Pred ulazom je natkriveni trijem što je tradicija poljičkih sakralnih građevina. Crkva je važno mjesto okupljanja vjernika za Sv. Juru, zaštitnika Poljica, te za biranje poljičkog kneza.
Crkva Gospe od Karmela
Mjesto: Omiš
Ključne riječi Gospa od Karmela, oltarna pala
Regija Srednja Dalmacija
Najbliži grad Split
Vrsta Sakralni spomenik

UMJETNIČKA DJELA U CRKVI GOSPE OD KARMELA I SAMOSTANU:
Kip Gospe od Karmela iz stare crkve, XV. st.,
Oltarna pala iz crkve sv. Jeronima, XVII. st.,
Kip fra. Stjepana Vrljića, utemeljitelja samostana i prvi gvardijan, Josip Poljan,
Sv. Jeronim, XVII:st.,
Inkunabula,
UMJETNIČKA DJELA U CRKVI GOSPE OD KARMELA I SAMOSTANU:Kip Gospe od Karmela iz stare crkve, XV. st.,Oltarna pala iz crkve sv. Jeronima, XVII. st.,Kip fra. Stjepana Vrljića, utemeljitelja samostana i prvi gvardijan, Josip Poljan,Sv. Jeronim, XVII:st.,Inkunabula,
Izdvajamo
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr