Virovitica je grad duge povijesti, smješten na važnim prometnim pravcima; na mjestu gdje se slikovita Bilogora pretapa u plodnu Panonsku ravnicu; na mjestu gdje Slavonija grli Podravinu; na mjestu gdje se čuju i ‘kaj’ i ‘što’.

Pisana povijest bilježi kako herceg Koloman već davne 1234. godine stanovnicima ‘velikog grada Virovitice’ (‘magna villa Wereucha’), daje niz povlastica, a kralj Bela IV. upravo ovdje 1242. godine izdaje ‘Zlatnu bulu’, kojom Zagreb stječe status slobodnog kraljevskog grada. Odlaskom Turaka pred kraj 17. stoljeća, u Virovitici započinje novo doba procvata i razvoja u svim područjima življenja. O snažnom razvoju tijekom 18. stoljeća danas svjedoče franjevački samostan i crkva sv. Roka, čija se raskošna unutrašnjost ubraja medu najljepše primjere barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, i svakako, palaca Pejačević – impozantan primjer barokne svjetovne arhitekture. Grofovska obitelj Pejačević 1804. godine podiže dvorac s barokno – klasicističkim obilježjima, koji okružen skladnim parkom, dominira središtem grada. Izuzetan spomenik iz 19. stoljeća je i zgrada Prve Hrvatske štedionice, u cijelosti izgrađena prema bečkim graditeljskim standardima s vrlo elegantnim historicističkim obilježjima.

http://www.tz-virovitica.hr
Muzej Franjevačkog samostana
Mjesto: Virovitica
Ključne riječi sakralna umjetnost
Subregija Podravina
Vrsta Muzej

Muzej Franjevačkog samostana

Polovicom mjeseca kolovoza 2011. godine, velikim trudom gvardijana fra Roberta Perišića i zalaganjem cijelog niza stručnih suradnika, otvoren je Muzej sakralne umjetnosti i kulturno-povijesne baštine u sklopu franjevačkoga samostana sv. Roka u Virovitici. Tu su smještene najveće vrijednosti koje samostan posjeduje: liturgijsko ruho i posuđe, liturgijske knjige i obrasci, likovni prikazi svetaca, raspela, antikni namještaj, jedan potpuno opremljeni apotekarski ormar i zbirka starih fotografija. Uz Muzej se nalazi i samostanska knjižnica, koja sadrži vrijednu i rijetku knjižnu građu u rasponu od XV. do XXI. stoljeća. Po uređenju i prvotnoj zamisli, željelo se da Muzej ne samo pripovijeda povijest, nego otkriva dušu i srce braće koja ondje žive i djeluju, svjedočeći sljubljenost grada staroga 777 godina s nešto mlađim samostanom. Samostanski je muzej moguće posjetiti i razgledati uz prethodnu najavu braći franjevcima na telefon: 033 726 731.
slika www.virovitica-online.net
Dvorac Pejačević
Mjesto: Virovitica
Ključne riječi barok, klasicizam, park
Subregija Podravina
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture, muzej

Dvorac Pejačević

Gradnja turističkog bisera Slavonije, trajala je četiri godine (1800. – 1804.). Dvorac Pejačević sagrađen je na mjestu porušenog srednjovjekovnog burga, a podignuo ga je grof Antun Pejačević. Odlikuje se barokno - klasicističkim stilskim karakteristikama, a okružen je skladnim parkom.  Sve je počelo 1750. godine, kada je virovitički posjed, darovnicom Marije Terezije, naslijedio Grof Josip Pejačević. Njegov sin Antun I. dao je na temeljima srednjovjekovnog burga sagraditi jednokatni barokno -  klasicistički dvorac oko kojeg se grad dalje razvijao i širio (izgradnja je povjerena bečkom arhitektu Rothu). Gradnju je dovršio Antun II. Pejačević. U sklopu izgradnje učinjeno je i parkovno uređenje okoliša dvorca.  Antun III. Pejačević (sin Antuna II.) prodao je dvorac i imanje 1841. godine njemačkoj kneževskoj obitelji Schaumburg – Lippe. Oni nastavljaju s uređenjem perivoja u već postavljenim granicama. U njihovom je vlasništvu bio sedamdeset godina i za to vrijeme imanje je bilo znatno uvećano. Godine 1911. novi vlasnik postaje Ivan grof Drašković. Virovitička općina 1930. godine za svoje potrebe kupuje dvorac s parkom, koji i danas dominira središtem grada.
Palača Pejačević
Mjesto: Virovitica
Ključne riječi barok, palača
Subregija Podravina
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Palača Pejačević

Sagrađena je u drugoj polovici 18 stoljeća. Impozantan je primjerak barokne svjetovne arhitekture, i registrirani spomenik nulte kategorije, te predstavlja jedno od najstarijih virovitičkih kulturnih dobara na području graditeljstva. Trenutno je u fazi sanacije, adaptacije  i rekonstrukcije, te dovođenja u funkciju uz dogradnju zapadnog krila. Nakon sanacije i adaptacije imati će vrlo dobru iskoristivost za proširenje turističke ponude, u okviru svojih sadržaja.
slika http://icv.com.hr
Gradski muzej Virovitica
Mjesto: Virovitica
Ključne riječi arheološka zbirka, etnografska zbirka, kulturno-povijesna zbirka
Subregija Podravina
Vrsta Muzej

Gradski muzej

Gradski muzej u Virovitici osnovan je u rujnu 1953. godine kao zavičajni muzej kompleksnog tipa za grad i kotar Viroviticu. Smješten je na prvom katu Dvorca Pejačević, gdje zauzima cijeli prostor prvog kata u odnosu na ranije razdoblje, kada su tu bili i neki uredi. Uz svesrdnu pomoć mnogih Virovitičana, poklonima, otkupom i sabiranjem, nabavljena je građa za arheološku, etnografsku, kulurno-povijesnu, likovnu zbirku, a osnivaju se biblioteka, arhiv i fototeka. Za sve posjetitelje organizira se stručno vodstvo, a za veće grupe i izvan radnog vremena, samo ih je potrebno prethodno najaviti telefonom. Pored hrvatskog moguće je stručno predstavljanje i na engleskom jeziku. Grupni posjet se smatra ako ima više od deset posjetitelja.
Franjevački samostan i crkva sv. Roka
Mjesto: Virovitica
Ključne riječi franjevački barok, franjevački rezbari i kipari
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Podravina
Vrsta Sakralni spomenik

Franjevački samostan i crkva sv. Roka

Virovitička je crkva uz crkve u Čakovcu i Kloštru Ivaniću poseban izraz franjevačkog baroka iz 18. stoljeća. Po oslobođenju Virovitice od Turske vladavine, zagrebački biskup Martin Borković predao je franjevcima provincije sv. Ladislava na upravu virovitičku župu. Franjevci su, nastanivši se u gradu, podigli drveni samostan i sazidali crkvu sv. Roka.

Izgradnja Crkve sv. Roka započela je 1746. i trajala je do 1752. godine. Stravični potres koji je pogodio Viroviticu 1757. godine, teško ju je oštetio. Unutrašnjost crkve ubraja se među najistaknutije barokne cjeline u Hrvatskoj. Uz glavni oltar sv. Roka, krasi je još osam sporednih oltara, propovjedaonica, faldistorij i sakristija. Oltarne slike, pozlate kipova kao i stolarske radove, izvodila su franjevačka braća rezbari i kipari: Luka Auleidner, Gerard Lohenbauer, Damjan Pitner i Timotej Schwab. Crkva sv. Roka danas je često i kulturno središte Virovitice jer se u njoj održavaju mnogobrojni koncerti.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr