Otok Murter najveći je i kopnu najbliži otok na šibenskom području, odvojen od kopna uskim Murterskim kanalom, preko kojega je u mjestu Tisno izgrađen pokretni most dužine 12 metara. Asfaltiranom cestom (6 kilometara) povezan je s Jadranskom turističkom cestom, a od Šibenika je udaljen 29 km.

Otok su naseljavali Iliri jos u predpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik Ptolomej pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine Rima o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja Colentum, brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, freske i mozaici razasuti po kopnu i moru. Ostatke antičkoga grada Colentuma danas je velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživio procvat najverojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.- 68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. g. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo prilikom dolaska zateklo prazno antičko naselje i tu se naselilo.

Pod hrvatskim imenom "Srimač" spominje se 1251. godine kada ugarsko-hrvatski kralj Bela proglašava granice Šibenske komune. U to vrijeme na otoku se nalaze samo dva naselja: Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter i Jezera, dok Betina i Tisno nastaju u kasnijim stoljećima za vrijeme naseljavanja pred turskim provalama. Godine 1298. Murter je imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se glagoljicai bosančica. Godine 1866. u Murteru osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.

Otok Murter spominje se prvi put 1318. g. pod imenom "Insula Mortari", prema kojemu je kasnije nazvano i mjesto Murter. Od 1740. g otok se naziva Murter.

Svjetionik Prišnjak u neposrednoj blizini Murtera
Mjesto: Murter, Prišnjak
Ključne riječi svjetionik, autohtono, otočić
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Otok Murter
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

 

Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. Otočić Prišnjak tristotinjak je metara udaljen od zapadne obale otoka Murtera. Godine 1886. na njemu je sagrađen svjetionik kako bi pomorci imali lakši orijentir pri noćnom uplovljavanju u Murterski arhipelag.

Zgrada svjetionika ima i lijepu kamenu terasu i svega je petnaest metara udaljena od plaže i malene lučice. Otočić je prošaran suhozidima s ponekim borom i smokvom, te je zasigurno jedan od najljepših u nizu murterskih otoka. Pred zgradom svjetionika nalazi se veliki zeleni bor koji u vrućim ljetnim danima osigurava hladovinu – sigurno utočište od znatiželjnog Sunca. Ispod bora postavljene su gradele na kojima se može spremiti svježe ulovljena riba koje u okolnom moru ima u izobilju. Svjetionik je automatiziran i nema domara, a otkako je povučena stalna ljudska posada o objektu i gostima brine osebujni g. Severin.

Slijedi par priča vezanih uz svjetionik...

 

Kada žena svjetioničara zatrudni

Pedesetih godina prošlog stoljeća trudna svjetioničareva žena dobila je prijevremene trudove. Muž ju je brzo posjeo u lađu i zaveslao put Murtera. No more je bilo jače od snage veslača, te se dijete rodilo u barci. Dijete je dobilo ime Jadran, a u rubrici mjesta rođenja upisano mu je Prišnjak - Murter.

Pravo, samo pravo prima feralu...

Gazda broda predao je svome neiskusnom sumještaninu kormilo i sve to nije dobro završilo. Taman su bili prošli pored Opata i isplovili iz kornatskog otočja na pučinu Murterskog mora prema Murteru kada je gazda broda predao kormilo svome kolegi poručivši mu da "ide samo pravo prema feralu Prišnjaka". Kolega je to doslovno shvatio i brodom se zabio u pristan Prišnjaka, opravdavši se „pa reka si da iđen pravo prima feralu“.

Izvor: http://www.otok-murter.hr

 

Murter
Mjesto: Murter
Ključne riječi antičko naselje, Colentum, starohrvatski grobovi, barokni oltar
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Otok Murter
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Povijesna cjelina

Murter je naselje na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka. Najprije se zvalo Veliko Selo
(od XIII. st.) i Srimač (Srimac), a od 1715. ima sadašnje ime. Širi se prema uvali Hramina, u kojoj je izgrađena marina, prema uvali Slanica, u kojoj je najljepša plaža na šibenskoj rivijeri, te kamp i hotel "Colentum". Uvala Hramina zaštićena je od svih vjetrova i dobro je zaklonište jahtama. 

Na podnožju uzvisine Gradine, u uvali Hramina i drugdje nalaze se ostaci rimskih građevina,ostaci antičkog naselja Colentum. Na rtu Gradini nalazi se mjesno groblje, u kojemu su pronađeni starohrvatski grobovi. Na groblju je crkva Gospe u Gradini iz XVII. st. Župna crkva sv. Mihovila (rekonstruirana 1770. godine) ima barokni oltar, rad majstora Pija i Vicka dall'Acqua i jednu ikonu kretsko - venecijanske škole. U župnome uredu nalazi se gotičko-renesansni procesijski križ te nekoliko vrednijih slika. Iznad sela, na brdu Vršini, je crkva sv. Roka iz 1760
Murterski pir
Mjesto: Murter
Ključne riječi tradicija, nošnje, vjenčanje
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Otok Murter
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Događaj

Murterski se pir organizira s primarnom nakanom predstavljanja zaboravljenih tradicijskih svadbenih običaja kao dijela bogate kulturne baštine, kroz manifestaciju koja će istodobno zaintrigirati i domaće ljude i brojne goste, te postati tradicionalna. 
Sudionici Murterskoga pira, muškarci, žene i djeca, odjeveni su u tradicijske nošnje, formirani u povorku na čijem su čelu  mlada i mladoženja te mladina drugarica. 
Svi sudionici pira potom na središnjem mjesnom trgu plešu tradicijsko kolo, posebne koreografije i ritmike, uz uživanje u raznim tradicionalnim delicijama.

Tisno
Mjesto: Tisno
Ključne riječi hodočašće, zavjet
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Otok Murter
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Vjersko odredište

Preci današnjih Tišnjana doselivši na otok Murter, zauzeli su sjeveroistočni dio otoka i po tjesnacu, na kojem su se smjestili, mjesto je dobilo svoje ime. Tisno je specifično po mostu koji spaja otočni i kopneni dio Tisnog. Nekada se most otvarao tako što se micao u stranu, na ručni pogon. Najčešća prometala bili su magarci koji su se često bojali proći jer se u procjepu od dasaka vidjelo more.

Mjesto Ivinj kod Tisnog je prvo mjesto koje ćete vidjeti na putu k otoku Murteru. Ivinj je kopneno mjestašce koje pripada općini Tisno. Koga zanima povijest i povijesne građevine svakako mora stati na ovom mjestu. Tu ćete dragi posjetitelju vidjeti najstariji kamen povijesne baštine Tisnog, romaničku crkvu sv. Martina iz kraja 11. st. Razgledajući iskopane temelje vidjeti ćete kompleks vile rustice iz 2/3. st., trobrodnu baziliku sredina 5. st.) i tragove srednjovjekovnih grobova. Zamislite dragi posjetitelju osmanlijske horde koje pale i devastiraju ovo sveto mjesto i ruše ga do temelja.
Kad krenete u obilazak crkava u mjestu Tisno pripremite se na dugu šetnju. Najstarija crkva u mjestu, župna crkva Sv. Duha, sagrađena je 1548. godine. 1640. godine obnovljena je u baroknom stilu. Prelijepi zvonik podigli su 1680. godine lokalni obrtnici. Na glavnom oltaru sadašnje crkve Sv. Duha, povećene 1548. godine, nalazi ranogotički kip Bogorodice s djetetom. Spomenuti kip (11./12.st.), jedinstven je u Europi jer je unikat obložen srebrom i zlatom a prethodno nije obojan. Danas se taj kip izlaže na izložbama diljem svijeta. U crkvi se anlaze i tri grobnice s natpisima.

Osim župne crkve, obilaskom Tisnog, na obali prema Ratu uočit ćete još crkvicu Sv.Roka sagrađenu 1651.g. To je zavjetna crkvica Sv.Roku zaštitniku od kuge. Za vidjeti slijedeću crkvicu treba se uspeti na brdo na južnom dijelu Tisnog, tamo je crkvica Sv. Andrije iz 1606.g. 
Ono što svakako preporućamo svakom posjetitelju ovog životopisnog mjesta je pješačećenje do svetišta Gospe od Karavaja. Do Gospina svetišta možeš doći "karavajskom ulicom" kojom vodi 214 stepenica, (prebrotej ih i vidite da li je točna naša brojka). Nekada su ovo stepenište hodočasnici prelazili na koljenima da ispune zavjet! Do Svetišta se može doći i  uspinjući se  Križnim putem koji vodi uz župnu crkvu Sv. Duha.  Vjernici ga prolaze svake godine u večernjim  satima uoči blagdana. Križni put sagrađen je 1995. godine u spomen na prvi dolazak pape Ivana Pavla  II u Hrvatsku. Na svakoj postaji križnog puta u granitu su urezani najvažniji datumi iz povijesti Crkve u Hrvata (7.-20.st.) Za ovo svetište veže se povijesni podatak da je jedan od predaka obitelji Gelpi početkom 18.st. donio staru Gospinu sliku naslikanu u drvu iz okolice Bergama(Italija). Na slici stoji stari natpis “Mnogo cijenjena slika sa nekim čudesima BL.Dj.Marije od Karavađa gdje se ukazala 1432.g.na 26.svibnja, I učinila da tu provre izvor milosti”. 

Tijekom 18. stoljeća u Tisno su se doselile bogate obitelji iz Italije koje su se s vremenom asimilirale i pomiješale s domaćim hrvatskim stanovništvom. Iz tog vremena ostalo je 11 vila. Možete pogledati kuću obitelji Gelpi  (18.st.),Kuću obitelji Banchetti (18.st.) Kuću obitelji Denari (19.st.),Palaču Katunarić(19.st.) i palaču Mazzura, u kojoj je danas smještena uprava općine Tisno. Zamislite balove koje je priređivala talijanska gospoda i čuđenje starijih tišnjanskih težaka i ribara  kad bi vidjeli svećane toalete talijanske gospode i njihove raskošne balov

Jezera
Mjesto: Jezera
Ključne riječi ribarstvo
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Otok Murter
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Povijesna cjelina

Dragi istražitelju povijesti našeg otoka dođite u Jezera, prođite putevima starih Liburna: u uvali Podjasenovac pronađena su dva liburnska groba. Nadalje, iznad uvale Murtar (2 km južno od mjesta) vidjet ćete kamenu gomilu, koja je neobičnog oblika, mještani je zovu Pudarica. Pretpostavlja se da su s nje  Liburni davali znakove brodovlju (ognjem). Popnite se i Vi dragi istraživaču dajte znak mornaru koji plovi, oživite prošlost.

Dolazeći u dalekoj prošlosti u ovu pitomu uvalu, koju od svih vjetrova čuvaju i skrivaju okolna brda, naši stari vidjeli su dva mala jezera. Voda je oduvijek značila život. Nastanili su  se tu, sagradiili bunare, pa tako i bunar Donje vode (Dobre vode). Najstariji dio mjesta podigli su na sjevernoj strani: pregršt uskih ulica, kamenih kuća i dvora. Selo je gledalo prema jezeru Lokva i jezeru Blato koje se razlijeva među poljima ispod brdašca Kromašnice.

Prvi pisani spomenik Jezera datira iz 1298. godine. Najveća Župna crkva Gospe od Zdravlja iz 1722. lijepi je primjer mediteranskog baroka s 32 metra visokim zvonikom i 7  oltara od kojih se ističu rezbareni drveni oltar Gospe žalosne i glavni mramorni oltar s pozlaćenim reljefom Marije s Isusom. 

Od crkve Gospe od Zdravlja u blagom luku spustit ćete se niz ulicu kroz dio mjesta Košuluk. Put dalje vodi prema jezerskim poljima pored Lokve i stoljetnog bunara uz drevne kamene suhozide. Na križanju puteljaka naići ćete na crkvu sv. Roka iz 16.st. – zaštitnika od kuge koja je, nažalost, u dalekoj prošlosti poharala i ovo mjesto no, srećom, ne s velikim posljedicama. 
Popnete li se Križnim putem na brdo Kružak pred Vama je crkvica sv. Konstancija zaštitnika od malarije zbog koje su stoljećima umirali često i mladi stanovnici ovog mjesta i okolice. Kamenje za gradnju crkve i ogradnog zida donosili su upravo oboljeli od ove bolesti, kad bi dobili visoku tjelesnu temperaturu (treći stadij malarije – terciana). Odjeveni ljeti u zimsku odjeću noseći što veći kamen penjali su se do sv. Kostancija znojeći se od napora. Oni snažni koji bi došli do vrha, ozdravili bi (na tjelesnoj temperaturi 39 – 40 °C ugiba uzročnik malarije). Crkvica sv. Kostancija građena je 1780., u drugom svjetskom ratu je teško oštećena, a obnovljena 1994. inicijativom mještana Jezera. S brda Kružak pruža se lijepi pogled na čitavo mjesto.
U jezerskoj luci nalazi se i crkvica sv. Ivana Trogirskog iz 17. stoljeća koja je  povremeno i izložbeni prostor poznatih likovnih umjetnika. Za nju je vezana legenda o napadu morskih razbojnika, vjerojatno Maura koji su, kako kaže priča, u jednom pohodu poharali otok i zapalili sve crkve osim ove jer na njenom zvoniku (na preslici) nije bio isklesan križ, već plamen. U uvali  Murtar naći ćete na  crkvicu sv. Nikole iz 15. stoljeća – zaštitnika putnika, pomoraca, ribara i djece.

Tradiciju kulturnog okupljanja Jezerana danas nastavlja KUD Koledišće osnovano 1970 g. Dobilo je ime po starom jezerskom trgu Koledišću u predjelu Selo pored nekadašnje vijećnice (viknice) gdje su se sastajali predstavnici naselja na otoku Murteru. Na Koledišću Jezerani stoljećima pale kolede, plešu na svadbama, okupljaju se. KUD Koledišće lijepi je primjer dugogodišnjeg očuvanja pučkog naslijeđa koje pronosi diljem domovine i inozemstva za što je dobilo brojne nagrade i priznanja. 

Jezerski mornarski bal plesno-scenski je prikaz običaja koji se sve do sredine prošlog stoljeća izvodio u Jezerima na Murteru pri ispraćaju mladog pomorca na prvo putovanje koji bi organizirala Šocija naviganti (udruga pomoraca), njegova rodbina i prijatelji. Danas je kao jedan od glavnih prikaza jezerskog kulturnog nasljeđa u izvedbi KUDA-Koledišće Jezera.

Izvor: http://www.otok-murter.hr

 

Betina
Mjesto: Betina
Ključne riječi brodogradnja
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Otok Murter
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Povijesna cjelina

“Srest ćete stare majstore kalafate, osjetiti miris drveta, osjetiti  snagu divnih ljudi koji čuvaju svoju tradiciju vjekovnih brodograditelja.”

Vjekoslav Kaleb


Dragi posjetitelju mjesta Betine moramo Vas upoznati s betinskim kamenim svodovima, ti svodovi sinonim su mjesta i nigdje ih nema u tolikoj množini kao ovdje. Njihova gradnja razvlaćila se kao tradicijska nit kroz dalmatinsku povijest od dalekog predromaničkog 9.stoljeća. Svodovi skrivaju prolaznike od jarkog sunca te istodobno osvježavaju ugodnom promajom u sparini ljetnih dana. Probajte i Vi proći kroz betinske  kamene svodove  te osjetiti doživljaj okruženja kamena sa svih strana, osjetiti ćete kao da te u školjci koja Vas kad izlazite propušta kroz ljušturu u neki novi osunčani, bajkoviti ambijent. 
Najveći biser mjesta Betine je barokna crkva sa zvonikom sv. Frane Asiškog iz 1601. godine, sa zvonikom iz 1752.godine, djelo šibenskog graditelja Ivana Skoke. Ulaskom u crkvu vidjet ćeš barokni oltar iz 18. st., sliku Gospe od Ružarija, oltar Sv. Josipa sa slikom Gospe od Zdravlja iz istog razdoblja.
Šetajući Betinom uočiti ćete tragove  starih pločnika rađenih od oblutaka ,ta je praksa popločavanja ulica bila kroz 18. I 19.st. u nekim dalmatinskim mjestima:

“Žalo ili oblutci su kamenčići u tisućama zaobljenih formi u igrama morskih valova,u mjenama oseka i plima,da bi još topli od sunca i mirisima algi bili probrani na šljunčanim plažama,vrijednim rukama preneseni i ugrađivani u pločnike bezbrojnih uličica i kuća”

Ivo Šprljan

Naselje je nastalo za vrijeme Turaka u 16. stoljeću. Stanovništvo se pretežno bavilo poljoprivredom, a poznati su i kao vrsni uzgajivači maslina. U 18. stoljeću u Betini jača zanatska djelatnost među kojima je najvažnija i najpoznatija – brodogradnja. Za betinsku brodogradnju bitan je razvoj korčulanske jer se zanat sa tog otoka prenio na otok Murter. Tijekom 19.st. mnogi korčulanski majstori napuštaju otok, 1745.g. pridružuje im se i Paško Filipi koji napušta rodni otok Korčulu te u Betini sa sinovima podiže brodogradilište. U Betini postoje još stari majstori koji izrađuju brodove na način kako su to radili naši stari. Upitajte mještane gdje se kriju stari majstori, oni će Vam to s ponosom otkriti, a možda ispričati i kakvu zanimljivu priču. Još da Vas uputimo, prema jednoj prekrasnoj pjeskovitoj i bajkovitoj vali - Plitkoj vali - koja skriva još neistražene zidine i tajne rimske vile.

Izvor: http://www.otok-murter.hr

 

Crkva sv. Marije
Ključne riječi mornari, Insula Sanctae Mariae
Regija Otoci srednji Jadran
Subregija Otok Murter
Najbliži grad Šibenik
Vrsta Sakralni spomenik

U podnožju uzvisine, na prostoru između male uvale i polja, sagrađena je, vjerojatno u isto vrijeme, crkva sv. Marije. Ovo je bila crkva velikih dimenzija (oko 20 x 13 m), koja je vjerojatno služila kao utočište mornara koji su u zaklonjenim uvalama Šipnata, Levrnake ili Telašćice čekali povoljne uvjete za plovidbu. Da je crkvi pripadalo važno mjesto u svijesti tadašnjih stanovnika, vidi se iz toga što se od početka 14. stoljeća čitav otok naziva raznim inačicama njezina imena, a najčešća je Insula Sanctae Mariae te hrvatski oblik Stomorin otok.

Od crkve je danas sačuvana samo apsida i dio temelja, a u kasnom srednjem vijeku je u njezinom glavnom brodu podignuta crkvica posvećena Gospi od Pohođenja, u narodu poznata kao Gospe o'' Tarca.
Izdvajamo
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr