Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu bio je muški benediktinski samostan, koji je oko 1060. podigao hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Uz ovaj samostan, izgrađen je i ženski benediktinski samostan, a oba su se nalazila u blizini biogradske katedrale. Petar Krešimir je prilikom osnivanja samostanu poklonio otok Žirije i posjed Rogovo. Samostan je nadograđen podizanjem krova nešto prije 1076. godine od strane stanovitog Šestaka (Scestaki), za kojeg Zvonimir kaže da je bio njegov magister. Također, Zvonimir je samostanu potvrdio prava i zemljišta koje je samostanu darovao njegov prethodnik. To je učinjeno prilikom posvećenja samostanke crkve od strane splitskog nadbiskupa Lovre, biogradskog biskupa Prestancija i papinskog legata.

Samostan su srušili Mlečani prilikom osvajanja Biograda 1125. godine. Redovnici su se preselili u Tkon na otoku Pašmanu i tamo osnovali samostan sv. Kuzme i Damjana. Od biogradskog samostana danas postoje samo temelji, po čijim se obrisima može zaključiti da se radilo o trobrodnoj bazilici. Ostaci se nalaze (zavučeno) u samom centru grada, koji je bio jedno od sjedišta hrvatskih vladara.

Za povijest samostana od velike je važnosti njegov kartular (Polychorion) koji sadrži isprave kojima su biogradskom i tkonskom samostanu dodijeljeni posjedi od 1060. do 1369. godine. Kartular je pisan knjižnom goticom, a na marginama ima zapisa pisanih glagoljicom.

Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu bio je muški benediktinski samostan, koji je oko 1060. podigao hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Uz ovaj samostan, izgrađen je i ženski benediktinski samostan, a oba su se nalazila u blizini biogradske katedrale. Petar Krešimir je prilikom osnivanja samostanu poklonio otok Žirije i posjed Rogovo. Samostan je nadograđen podizanjem krova nešto prije 1076. godine od strane stanovitog Šestaka (Scestaki), za kojeg Zvonimir kaže da je bio njegov magister. Također, Zvonimir je samostanu potvrdio prava i zemljišta koje je samostanu darovao njegov prethodnik. To je učinjeno prilikom posvećenja samostanke crkve od strane splitskog nadbiskupa Lovre, biogradskog biskupa Prestancija i papinskog legata.Samostan su srušili Mlečani prilikom osvajanja Biograda 1125. godine. Redovnici su se preselili u Tkon na otoku Pašmanu i tamo osnovali samostan sv. Kuzme i Damjana. Od biogradskog samostana danas postoje samo temelji, po čijim se obrisima može zaključiti da se radilo o trobrodnoj bazilici. Ostaci se nalaze (zavučeno) u samom centru grada, koji je bio jedno od sjedišta hrvatskih vladara.Za povijest samostana od velike je važnosti njegov kartular (Polychorion) koji sadrži isprave kojima su biogradskom i tkonskom samostanu dodijeljeni posjedi od 1060. do 1369. godine. Kartular je pisan knjižnom goticom, a na marginama ima zapisa pisanih glagoljicom.

Zavičajni muzej Grada Biograda na Moru, samostalna je i jedina ustanova u kulturi na biogradskom području. Čuva vrijednu spomeničku baštinu iz bogate prošlosti biogradskog primorja i okolice.

Smješten je u centralnom djelu, na samoj obali Biograda, nekadašnjeg kraljevskog i krunidbenog grada, prijestolnice hrvatske države za narodnih vladara u 11. stoljeću.

Sama zgrada u kojoj je smješten Muzej spada u spomenik kulture. Podignuta je na ruševinama srednjovjekovnih zidina pri kraju 18. i početkom 19. stoljeća. U njoj je dugi niz godina djelovao Kotarski sud uspostavljen za cara i kralja Franje Josipa I -1876. godine.

Zavičajni muzej Biograd na Moru ima u svojem sastavu:

ARHEOLOŠKU ZBIRKU

ZBIRKU "TERET POTOPLJENOG BRODA IZ XVI. STOLJEĆA"

ETNOGRAFSKU ZBIRKU

POVIJESNI ODJEL

ZBIRKU UMJETNIČKIH SLIKA.

Najviše interesa kod posjetitelja plijeni Kulturno povijesna zbirka «TERET POTOPLJENOG BRODA IZ XVI. ST.» jedinstvena zbirka na Jadranu. U njoj se čuva preko 10 000 predmeta izvađenih iz potonulog mletačkog broda u 16. stoljeću.

Mletački trgovački brod nakrcan do zuba raznovrsnom skupocjenom robom za trgovinu po lukama Mediterana, potopio se 1583. godine u Pašmanskom kanalu, kod otočića Gnalić udaljenog nekoliko milja južnije od Biograda.

Blago neprocjenjive vrijednosti bilo je skriveno na dnu mora, gotovo puna četiri (4) stoljeća. Otkriveno je slučajnim nalazom murterskih ribara tek 1967. godine. Od tada, je provedeno više stručnih hidro arheoloških istraživanja koja su dala mnoštvo predmeta neprocjenjive vrijednosti. Oni dokumentiraju materijalnu kulturu jedne relativno nove epohe o kojoj su se saznanja da sada uglavnom temeljila na pisanim izvorima i likovnim predstavama. Predmeti se mogu podijeliti u dvije skupine:

OPREMU I INVENTAR BRODA (dva velika sidra, devet brončanih topova, nekoliko topovskih kugli, bakreno i kositreno posuđe brodske kuhinje i drugo). SKUPOCJENA ROBA ZA TRGOVINU: Od gotovih proizvoda naibrojniji su stakleni luksuzni predmeti; Čaše, čašice, boce vrčevi, zdjelice, prozorsko staklo okruglo i lijevano) te mala okrugla i četvrtasta ogledala. Prema finoći i kvaliteti izrade utvrđeno je da staklo potječe iz jedne od venecijanskih radionica u Muranu. Posebna skupina su predmeti od kobaltnog stakla i stakla tamnosmeđe boje te sitne staklene perlice u velikim količinama, različitih boja i veličina.

Svijećnjaci su na drugom mjestu po brojnosti i po ljepoti. Pronađene su dvije vrste: zidni i stropni - viseći. Za razliku od staklenih predmeta, izrađeni su na sjeveru Evrope, najvjerojatnije u Lubeku. Zeliezna škrinia velikih dimenzija možda je najmarkantniji predmet iz tereta potopljenog broda. U njoj su bili pohranjeni tekstilni predmeti: bala - peča svilenog damasta od 54 m. tri duge biiele košulje i osam vunenih kapa. Svi tekstilni predmeti očišćeni su konzervirani u privatnoj zakladi ABBEGO u Riggesburgu kod Berna.

Od keramičkih predmeta nađene su tri vrste: jednostavno kuhinjsko posuđe, oslikana majolika i gravirana keramika.

Osim navedenih predmeta, teretu trgovačkog broda pripadali su mnogobrojni predmeti za svakodnevnu upotrebu: naprsci, šivaće igle, pribadače, britve, naočale, škare, razne vrste praporaca, dvije precizne vage i drugo.

Sirovine i polufabrikati čine najveći dio tereta po težini i broju. Dominiraju mesinaani predmeti u tri oblika, zatim kositrene šipke (izvađeno ih je preko 1000 kg ), 10 kugli cinobera (teških preko 1000 kg) i olovni karbonat - bjelilo, također u velikim količinama.

Značajno je istaknuti da su mjedene folije, kositrene šipke, cinober, olovni karbonat i poeca damasta, koliko je poznato, apsolutni unikati. Mada se za njihovu proizvodnju znalo, do ovog nalaza nedostajali su primjerci. Dio predmeta po vrstama, njih oko 950 izloženo je u stalnoj muzejskoj postavi Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, u zbirci «TERET POTOPLJENOG BRODA IZ XVI. STOLJEĆA». Zbirka je od svojeg osnivanja 1970. pa do danas doživjela više preinaka, odnosno dopuna novim predmetima kako su pristizali s konzervacije.

Zavičajni muzej Grada Biograda na Moru, samostalna je i jedina ustanova u kulturi na biogradskom području. Čuva vrijednu spomeničku baštinu iz bogate prošlosti biogradskog primorja i okolice.Smješten je u centralnom djelu, na samoj obali Biograda, nekadašnjeg kraljevskog i krunidbenog grada, prijestolnice hrvatske države za narodnih vladara u 11. stoljeću.

Sama zgrada u kojoj je smješten Muzej spada u spomenik kulture. Podignuta je na ruševinama srednjovjekovnih zidina pri kraju 18. i početkom 19. stoljeća. U njoj je dugi niz godina djelovao Kotarski sud uspostavljen za cara i kralja Franje Josipa I -1876. godine.

Zavičajni muzej Biograd na Moru ima u svojem sastavu:

• ARHEOLOŠKU ZBIRKU "TERET POTOPLJENOG BRODA IZ XVI. STOLJEĆA"
• ETNOGRAFSKU ZBIRKU
• POVIJESNI ODJEL
• ZBIRKU UMJETNIČKIH SLIKA.

Najviše interesa kod posjetitelja plijeni Kulturno povijesna zbirka «TERET POTOPLJENOG BRODA IZ XVI. ST.» jedinstvena zbirka na Jadranu. U njoj se čuva preko 10 000 predmeta izvađenih iz potonulog mletačkog broda u 16. stoljeću.Mletački trgovački brod nakrcan do zuba raznovrsnom skupocjenom robom za trgovinu po lukama Mediterana, potopio se 1583. godine u Pašmanskom kanalu, kod otočića Gnalić udaljenog nekoliko milja južnije od Biograda.Blago neprocjenjive vrijednosti bilo je skriveno na dnu mora, gotovo puna četiri (4) stoljeća. Otkriveno je slučajnim nalazom murterskih ribara tek 1967. godine. Od tada, je provedeno više stručnih hidro arheoloških istraživanja koja su dala mnoštvo predmeta neprocjenjive vrijednosti. Oni dokumentiraju materijalnu kulturu jedne relativno nove epohe o kojoj su se saznanja da sada uglavnom temeljila na pisanim izvorima i likovnim predstavama. Predmeti se mogu podijeliti u dvije skupine:

• OPREMU I INVENTAR BRODA (dva velika sidra, devet brončanih topova, nekoliko topovskih kugli, bakreno i kositreno posuđe brodske kuhinje i drugo).

• SKUPOCJENA ROBA ZA TRGOVINU: Od gotovih proizvoda naibrojniji su stakleni luksuzni predmeti; Čaše, čašice, boce vrčevi, zdjelice, prozorsko staklo okruglo i lijevano) te mala okrugla i četvrtasta ogledala. Prema finoći i kvaliteti izrade utvrđeno je da staklo potječe iz jedne od venecijanskih radionica u Muranu. Posebna skupina su predmeti od kobaltnog stakla i stakla tamnosmeđe boje te sitne staklene perlice u velikim količinama, različitih boja i veličina.Svijećnjaci su na drugom mjestu po brojnosti i po ljepoti. Pronađene su dvije vrste: zidni i stropni - viseći. Za razliku od staklenih predmeta, izrađeni su na sjeveru Evrope, najvjerojatnije u Lubeku. Zeliezna škrinia velikih dimenzija možda je najmarkantniji predmet iz tereta potopljenog broda. U njoj su bili pohranjeni tekstilni predmeti: bala - peča svilenog damasta od 54 m. tri duge biiele košulje i osam vunenih kapa. Svi tekstilni predmeti očišćeni su konzervirani u privatnoj zakladi ABBEGO u Riggesburgu kod Berna.Od keramičkih predmeta nađene su tri vrste: jednostavno kuhinjsko posuđe, oslikana majolika i gravirana keramika.Osim navedenih predmeta, teretu trgovačkog broda pripadali su mnogobrojni predmeti za svakodnevnu upotrebu: naprsci, šivaće igle, pribadače, britve, naočale, škare, razne vrste praporaca, dvije precizne vage i drugo.Sirovine i polufabrikati čine najveći dio tereta po težini i broju. Dominiraju mesinaani predmeti u tri oblika, zatim kositrene šipke (izvađeno ih je preko 1000 kg ), 10 kugli cinobera (teških preko 1000 kg) i olovni karbonat - bjelilo, također u velikim količinama.Značajno je istaknuti da su mjedene folije, kositrene šipke, cinober, olovni karbonat i poeca damasta, koliko je poznato, apsolutni unikati. Mada se za njihovu proizvodnju znalo, do ovog nalaza nedostajali su primjerci.
• Dio predmeta po vrstama, njih oko 950 izloženo je u stalnoj muzejskoj postavi Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, u zbirci «TERET POTOPLJENOG BRODA IZ XVI. STOLJEĆA». Zbirka je od svojeg osnivanja 1970. pa do danas doživjela više preinaka, odnosno dopuna novim predmetima kako su pristizali s konzervacije.